Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

Sudstvo

 
 
Pravosudni sustav Republike Hrvatske
Davanje izjave o adresi dostave u sudskim postupcima
Besplatna pravna pomoć
https://dailytimes.com.pk/static/uploads/original/what-is-law-a2bb3c088be057f08a4b317d988fa84d.jpg
 
PRAVOSUDNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
 
Prema Ustavu Republike Hrvatske državna vlast je ustrojena na načelu trodiobe vlasti nazakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Primijenjeno je načelo trodiobe vlasti od koje je svaka od tih vlasti neovisna jedna o drugoj. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud i osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Pravosudni sustav Republike Hrvatske čine: Ministarstvo pravosuđa, Pravosudna akademija, Državno odvjetničko vijeće, državna odvjetništva, javni bilježnici, odvjetnici, sudovi, Državno sudbeno vijeće.
 
Ministarstvo pravosuđa
 
Ministarstvo pravosuđa obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na:
-područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja,
-ustrojstvo i rad te stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu,
-sudske i javnobilježničke pristojbe,
-međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći,
-izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne otpuste te
-informatizaciju pravosuđa,
-nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka, upravne i druge poslove koji se odnose na:
-pravo vlasništva,
-imovinskopravne poslove u vezi s izvlaštenjem i drugim ograničenjima vlasništva,
-imovinskopravne poslove glede građevinskoga, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, komasaciju, promet zemljišta i zgrada te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave,118
-imovinu stranih državljana, poslove naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave te
-sukcesiju imovine, prava i obveza bivše SFRJ,
-upravne i stručne poslove u vezi sa suradnjom Vlade Republike Hrvatske s međunarodnim kaznenim sudovima, poslove zastupanja Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Međunarodnim sudom pravde i drugim međunarodnim sudovima, ako posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske nije odlučeno drukčije, te poslove u vezi sa zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina,
-poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije upodručjima iz njezine nadležnosti,
-i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
 
Pravosudna akademija
 
Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa. Sjedište Akademije je u Zagrebu, a sredstva za radosiguravaju se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Misija Pravosudne akademije je osigurati kvalitetno inicijalno stručno usavršavanje vježbenika u pravosudnim tijelima i polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike te organizirati i stalno unaprjeđivati cjeloživotno stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i savjetnika u pravosudnim tijelima.
 
Djelatnost Akademije
-organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike,
-organizira i provodi stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih državnih službenika iz područja pravosuđa,
-organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
 
Državno odvjetništvo
 
Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. Državno odvjetničko vijeće je posebno i neovisno tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika, imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika te obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.
 
Odvjetnici
 
Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Odvjetnik smije pružati sve oblike pravne pomoći, navode se tipične funkcije:
-davanje pravnih savjeta,
-sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava),
-sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, molbi i drugih podnesaka,
-zastupanje stranaka pred sudom.
 
Javni bilježnici
 
Javni bilježnik je samostalni i neovisni nositelj javnobilježničke službe, koji ima svojstvo osobe javnog povjerenja. Javnobilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, službenom ovjeravanju privatnih isprava, primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te obavljanju po nalogu javnih tijela drugih postupaka određenih zakonom. Razlikuju se tri vrste javnobilježničkih isprava, sa snagom javnih isprava (kao da su ih izdala državna tijela, imaju jaču dokaznu snagu od privatnih isprava jer se smatra se da potječu od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj i da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje dok se nedokaže protivno), a to su:
-javnobilježnički akti
- koje sastavljaju sami javni bilježnici,
-javnobilježnički zapisnici,
-javnobilježničke potvrde
- potvrde o činjenicama kojima su bilježnici posvjedočili.
 
Sudovi
obavljaju sudbenu vlast u RH. Redovni sudovi su: općinski sudovi, županijski sudovi i Vrhovni sud RH. Specijalizirani sudovi su: prekršajni sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki prekršajni sud RH, Visoki trgovački sud RH, Visoki upravi sud RH.
 
Vrhovni sud Republike Hrvatske
je najviši sud u Republici Hrvatskoj. Nadležnost sudova određuje se zakonom.
 
Državno sudbeno vijeće
je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Odlučuje o imenovanju i razrješenju sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.
 
DAVANJE IZJAVE O ADRESI DOSTAVE U SUDSKIM POSTUPCIMA
 
Svaka fizička osoba ovlaštena je tražiti od policijske uprave, nadležne prema mjestu njenog prijavljenog prebivališta ili boravišta, da u svojim evidencijama prebivališta i boravišta, zabilježi njezinu izjavu kojom traži da se dostave za nju u sudskim postupcima obavljaju na određenoj adresi ili određenoj osobi na određenoj adresi. Izjava mora biti ovjerena kod javnog bilježnika ili ju osoba mora potpisati pred službenikom u policijskoj upravi ili postaji. Iznimno, ako će se dostava za stranku obavljati odvjetniku, javnom bilježniku ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe (npr. poštanska služba) izjava ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.
 
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
 
Institut besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13 - u daljnjem tekstu: ZBPP) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine i zamijenio dotadašnji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 62/08, 44/11 i 81/11) koji se primjenjivao do 31. prosinca 2013. godine. Ovim se Zakonom uređuju svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći (u daljnjem tekstu: pravne pomoći), pružatelji pravne pomoći, uvjeti i postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom Zakona. Svrha pravne pomoći u smislu ZBPP-a je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama toga Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. ZBPP sustav pravne pomoći uređuje na način koji pridonosi učinkovitoj pravnoj zaštiti socijalno i ekonomski najpotrebitijoj grupi građana.
 
Vrste i oblici pravne pomoći
 
Vrste pravne pomoći su: primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć. Oblici primarne pravne pomoći su:
- opća pravna informacija,
- pravni savjet,
- sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava imeđunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela,
- zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima,
- pravna pomoć u izvan sudskom mirnom rješenju spora.
Oblici sekundarne pravne pomoći su:
- pravni savjet,
- sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem,
- sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima,
- zastupanje u sudskim postupcima,
- pravna pomoć u mirnom rješenju spora,
- oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka,
- oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
 
Pružatelji pravne pomoći
 
Pružatelji pravne pomoći su:
- odvjetnici,
- ovlaštene udruge,
- visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava putem pravnih klinika,
- uredi državne uprave u županiji/ Gradu Zagrebu. Odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć. Ovlaštene udruge, visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava putem pravnih klinika i uredi državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu pružaju primarnu pravnu pomoć.
 
Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s pravilima struke i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći. Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ZBPP-om nije drukčije određeno. Ovlaštene udruge pružaju primarnu pravnu pomoć u skladu s uvjetima i na način propisan ZBPP-om. Ovlast za pružanje pravne pomoći udruga stječe upisom u registar pružatelja primarne pravne pomoći koji vodi Ministarstvo pravosuđa. Udruga se upisuje u registar kada dokaže da je, radi pružanja pravne pomoći, osigurala suradnju s osobom koja je završila diplomski studij prava, položila državni stručni ili pravosudni ispit i ima najmanje dvije godine radnog staža u struci, odnosno znanstveno zvanje te priloži dokaz o uplati osiguranja od odgovornosti za štetu nanesenu stranci pružanjem pravne pomoći u visini od 50 % osiguranja propisanog Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11).
 
Postupak za ostvarivanje pravne pomoći
 
Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. O zahtjevima građana za odobravanje sekundarne pravne pomoći odlučuju uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba. Zahtjevi se podnose nadležnom uredu državne uprave u županiji ili ispostavi ureda prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja na propisanom obrascu uz koji se prilaže pisana izričita suglasnost podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini.O zahtjevima za odobravanje sekundarne pravne pomoći nadležna tijela odlučuju u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U postupku odobravanja pravne pomoći podnositelju zahtjeva koji ispunjava zakonske uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, nadležno tijelo donosi rješenje o odobravanju korištenja pravne pomoći uz naznaku vrste i opsega pravne pomoći, odnosno, ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za odobravanje prava na pravnu pomoć, donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Ministarstvu pravosuđa. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, kojim se žalba odbija može se pokrenuti upravni spor. Detaljnije informacije o pretpostavkama za ostvarivanje primarne i sekundarne pravne pomoći nalaze se na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa (www.pravosudje.gov.hr).
 
Prekogranični spor
 
Prekogranični spor je spor u kojem podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku. Pravna pomoć u prekograničnom sporu odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima, postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju utim postupcima, dok se odredbe o prekograničnom sporu ne primjenjuju u poreznim carinskim i drugim upravnim postupcima. Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnupomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta. Nadležni ured zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od primitka zahtjeva koji će Ministarstvo pravosuđa uz priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnog tijela za primanje te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja. Također, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku. Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, ostvaruje pravo na pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište (tijelo za slanje), zahtjev za pravnu pomoć u Republici Hrvatskoj podnosi se Ministarstvu pravosuđa (tijelo za primanje). Obrasci i priložene isprave moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik, jer će u protivnom zahtjev biti odbačen. Zahtjev se podnosi na obrascu propisanom Odlukom Komisije 2004/844/EZ-a o utvrđivanju oblika zahtjeva za pravnu pomoć od 9. studenog 2004. godine prema Direktivi 2003/8/EZ-a o poboljšanju pristupa sudu u prekograničnim sporovima uspostavom minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu pomoć u takvim sporovima.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Nekontrolirano polje etnobiznisa

 
 
Elektorski izbori na kojima bi trebalo izabrati novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća su sramota za Hrvate u Republici Srbiji. Hrvati, kao i pripadnici svih ostalih manjina, žele slobodne i neposredne izbore, koji su standard u uređenom svijetu bez obzira biraju li se predsjednici država, državni, regionalni, gradski i općinski parlamenti, ili pak vodstva manjinskih zajednica. Zahvaljujući DSHV-u, Hrvati u Republici Srbiji su još uvijek po izbornim standardima na razini Sjeverne Koreje. HNV se i ovoga puta bira po delegatskom sistemu bez ikakve mogućnosti nadgledanja zakonitosti procesa.
https://www.subotica.info/sites/all/themes/suboticainfoV2/logo.png
DSHV, koji prikuplja potpise za podršku elektorima, krije nositelja liste kako bi se zatajilo da to može biti samo predsjednik stranke Tomislav Žigmanov ili netko tko iz njegova sve malobrojnijeg okruženja u danima koji dolaze pokaže najveći stupanj servilnosti njemu osobno. Žigmanov ne želi nikakve promjene u zajednici, njegov je cilj zamrznuti stanje ako je moguće dovijeka. Da njemu bude lijepo, za ostale ga nije briga. A, lijepo mu je. Čovjek je, prije svega, predsjednik stranke, sa javnosti nedostupnim podatkom o visini primanja za tu funkciju, ni legalnih ni nelegalnih, iako je baš ta funkcija osnova za sve njegove daljnje privilegije kojih je toliko da ih u povijesti hrvatske zajednice nije imao nitko nikad. On je, osim što je predsjednik DSHV-a, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a prema dostupnim podacima Agencije za borbu protiv korupcije na toj dužnosti zarađuje 90.000 dinara mjesečno. Istovremeno je i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, za što je nagrađen iznosom od 28.686,00 dinara mjesečno iako ga na sjednicama ne viđamo, niti se oglašava u ime onih koje navodno zastupa. Uz to, Žigmanov je i vijećnik u Skupštini Grada Subotice, a premda mu je vijećnička stolica također uglavnom prazna, na svoj račun primi još 16.487,00 dinara mjesečno. Ovaj svestrano angažirani nacionalni djelatnik je i član Međuvladinog mješovitog odbora Srbije i Hrvatske za zaštitu manjina, za što ne postoje javno dostupni podaci o primanjima. Uz to je i predsjednik Nakladničkog vijeća NIU „Hrvatska riječ“, što je također funkcija koja donosi prihod, a teško je povjerovati da je bez honorara i njegova dužnost urednika časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“. O dnevnicama, putnim troškovima, kavanskim računima i ostalim izdacima ćemo drugom prigodom.
 
Osim naknada za naporan rad na svim nabrojenim funkcijama, Tomislav Žigmanov uredno naplaćuje i svoje nemjerljive intelektualne dosege također iz izvora koji bi trebali služiti svim Hrvatima, a ne samo njemu. Tako primjerice od NIU „Hrvatska riječ“ naplaćuje svoje usluge uređivanja knjiga, izrade djela, pisanja recenzija pa čak i korekture tekstova koje pišu drugi. Prema zapisniku Pokrajinske proračunske inspekcije br. 47-2/2016-44-01 od 20. prosinca 2016. godine, koja je izvršila izvanredni inspekciji nadzor u NIU „Hrvatska riječ“, samo u kratkom promatranom razdoblju Tomislavu Žigmanovu su isplaćeni honorari u sljedećim neto iznosima: za uređenje djela „Panorama duhovnog pjesništva“ 10.000 dinara, za recenziju istog djela 5.000 dinara, za korekturu djela „Poezija-Riječi nasušne“ 6.000 dinara, za recenziju djela „Ljubav ili štogod drugo“ 6.000 dinara, za uređenje istog djela 10.000 dinara, a posebno su zanimljivi njegovi honorari za djelo „Panorama pjesništva vojvođanskih Hrvata“ gdje je bio autor, urednik i recenzent, za što mu je isplaćeno 50.000, 11.000 i 6.000 dinara. Prethodno je kao predsjednik Nakladničkog vijeća sve to odobrio. Sveukupno, ovaj političko/nacionalno/kulturno/umjetnički bard u kratkom je roku, zaklonivši se iza 4 djela upitnog smisla i još upitnije kvalitete u džep stavio 104.000 dinara neto. I to je samo vrh ledenog brijega. Gdje su honorari iz razdoblja koje inspekcija nije provjeravala, gdje su honorari iz drugih hrvatskih organizacija, i posebice gdje je novac koji se nekontrolirano razlijeva iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je Žigmanov direktor?
 
Da bi zaokružio i prema sebi usmjerio ama baš svaki dinar/kunu/euro namijenjen Hrvatima, jer je već ovladao tekućim računima gotovo svih hrvatskih ustanova i udruga, Tomislavu Žigmanovu nedostaje još samo hiper vjerni skretničar u HNV-u, jer je očito da dosadašnji nije bio do kraja pouzdan, što je vrlo čudno jer se baš trudio. Zbog čega je pukla tikva između Slavena Bačića i Tomislava Žigmanova tek će procuriti, ali nema razloga sumnjati da je u pitanju novac i samo novac. Uz stvaranje potpuno nerealne slike o vlastitoj veličini i sposobnostima, nacionalnom djelatniku Tomislavu Žigmanovu je novac očigledno glavni motivator djelovanja u hrvatskoj zajednici.
 
I zbog toga, poruka Hrvatima u Republici Srbiji je i ovoga puta: NE DAJTE POTPIS NIKOM, a elektorima koji su već dobili rješenje – NE DAJTE GLAS NIKOM! Svaki potpis i svaki glas, ma kome, jest potpis i glas koji će univerzalnom stručnjaku iz Soroseve kuhinje omogućiti potpunu kontrolu nad svim tokovima unutar zajednice. A onda, zbogom pameti.  
 

Zvonimir Perušić, potpredsjednikHrvatskoga demokratskog foruma

Slikar naivne umjetnosti, slika u Švicarskoj tehnikom ulja na staklu

 
 
Još krajem davne 1994. godine u Badener Tagblattu (sada Aargauer Zeitung) naišao sam na članak s najavom izložbe u obližnjem Fislisbachu, na kojoj je izlagao i samouki hrvatski slikar naivnog slikarstva Boris Posavec. Bila su to za Hrvatsku teška vremena, u ime Hrvatskog humanitarnog foruma otpremao sam transporte humanitarne pomoći u domovinu i nisam stigao otići na izložbu. No kako sam tada arhivirao razne članke iz švicarskih novina koji su se na bilo koji način odnosili na Domovinski rat i općenito na Hrvatsku i Hrvate, arhivirao sam i taj članak. Kada sam nakon desetak godina morao na röntgensko snimanje u Röntgeninstitutu Baden, u Rütistrasse 2 u Badenu, na zidu čekaonice ugledao sam veliki poster grada Badena koji me je oduševio, jer su na njemu na vrlo interesantan način do najsitnijeg detalja prikazane sve znamenitosti grada. Fantastično!
http://artpainting-naive.com/var/m_9/94/94f/20725/6912585-Croatia_Glorius1_Karo.jpg
S velikim interesom upitao sam na recepciji odkud im taj poster i tko ga je naslikao i na moje iznenađenje saznao sam da je to naslikao hrvatski umjetnik naivnog slikarstva Boris Posavec, a na još veće iznenađenje, da njegova supruga radi tu u Röntgeninstitutu. Gospođa Posavec mi je na moju zamolbu i poslala gore skeniranu A4-kopiju velikoga postera, na čemu joj još jednom srdačno zahvaljujem. Naravno da sam ime umjetnika ukucao u google i došao na njegovu web stranicu. Na toj web stranici naći ćete sve što treba znati o umjetniku i njegovim umjetničkim djelima, a za čitatelje portala sa stranice prenosim biografiju umjetnika u kojoj se umjetnik sam predstavio na njemačkom jeziku i foto galeriju umjetnikovih postera, no prije toga pogledajte kopiju slike na kojoj je naslikao američkog predsjednika Ronalda Reagana i kopiju pisma zahvale koje mu je poslao predsjednik Reagan, nakon što je od našeg umjetnika dobio tu sliku kao dar za svoj rođendan…
 
Kada sam u siječnju 2014., oduševljen slikom Badena Go Baden With Love, na kojoj je slikar naivne umjetnosti Boris Posavec tehnikom ulja na staklu naslikao sve znamenitosti Badena, na našem portalu objavio prilog o njemu i njegovim umjetničkim djelima, tada mi je rekao da radi na slici “CROATIA”, na kojoj će istom tehnikom prikazati najznažajnije znamenitosti Hrvatske. S nestrpljenjem sam čekao tu sliku i evo, slika je konačno gotova pa ju mogu prezentirati čitateljima portala u Švicarskoj, Hrvatskoj i diljem svijeta. Sa svim pripremnim radovima i zahtjevnim kreativnim radom na slici, stavljanjem crteža na stakla, umjetnik je na slici radio skoro tri godine, a rezultat njegovog savjesnog, kreativnog i u najsitniji detalj preciznog umjetničkog rada je upravo zadivljujući. Mene je slika oduševila.
 
Slika je tridimenzionalna, prvi sloj ulje na staklu, drugi sloj ulje na staklu i treći sloj ulje na platnu, slojevi montirani jedan iznad drugog u razmaku od 9mm, a predstavlja Hrvatsku s tipičnim hrvatskim motivima, kako slijedi: U gornjem dijelu prvi sloj na platnu su tri srca, Croatia Airlines, srce Marije Bistrice, balon Zagreb i golub s dva  srca u krilima, koji za sobom vuče hrvatsku zastavu. Drugi sloj je staklo s Trakošćanom, Varaždinom, Marijom Bistricom, Medvednicom (Sljeme), Podravkom u Koprivnici, Kutjevom, poznatom po vinima te Osijekom i Vukovarom. Treći sloj, na staklu, predstavlja Zagreb s karakterističnim detaljima i to; grad, Sava, zoološki vrt, Dinamov stadion, novi Zagreb itd… Nastavlja se dalje prema moru, počevši od Porenja, Rovinja, Pule, Opatije, Rijeke i dalje morskom obalom s gradovima Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik itd… More predstavlja otoke, naravno ne sve, što bi bilo nemoguće, ali simbolično; Krk, Rab, Cres, Hvar, Kornati, Dugi Otok, Pag, poluotok Pelješac itd…
 
Veliki brodovi (cruiseri) pred Dubrovnikom, Splitom i Korčulom.
More je prikazano slikovito sa specifičnim životinjama i ribama, kupačima, kao i s morskom sirenom, koja simbolično sjedi na jabuci, na otoku Jabuka, najudaljenijem hrvatskom otoku ili grebenu. Naravno da se na priloženoj slici, koju u smanjenom formatu objavljujemo ovdje na portalu, ne mogu vidjeti niti opisati svi detalji, jer je premala, ali je original znatno veći i znatno izražajniji, ne samo po izvedbi nego i u predstavljanju svih detalja. Slika je u originalu veličine ca. 65×120 cm i ne zahtjeva apsolutnu realnost i perfekciju, već ono što umjetnik u prikazanim motivima kao takvo vidi. Nadam se da će Vam se slika i u znatno smanjenoj veličini, kako je ovdje na portalu prikazujemo, svidjeti i uspjeti Vam dočarati, kako izgleda u originalu. Mene je oduševila pa evo, uživajte i Vi:
 
Slika je idealna za promociju Hrvatske i hrvatskog turizma pa bi sigurno bilo uputno da ju se u tu svrhu i koristi. Kopije, uvečani posteri (plakati), mogli bi se izložiti u turističkim objektima u Hrvatskoj, u hotelima, restoranima i slično, u hrvatskim diplomatskim, turističkim i drugim predstavništvima diljem svijeta, a mogle bi se organizirati i izložbe svih slika umjetnika Borisa Posavca, na kojima bi upravo ta slika bila glavna atrakcija izložbe - Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 

Zvonimir Mitar, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., https://medjimurjepress.net/kultura-i-obrazovanje/izlozbe/boris-posavec-slikar-naivne-umjetnosti-slika-u-svicarskoj-tehnikom-ulja-na-staklu/

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 15/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 898 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević