Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Godišnja skupština Hrvatsko-češkog društva

 
 
Hrvatsko-češko društvo održalo je 16. travnja svoju godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika udruge po peti put izabran Marijan Lipovac. S 35 dobivenih glasova nazočnih članova na skupštini, on je uvjerljivo pobijedio svog protukandidata Tigrana Ilića koji je dobio jedan glas. Za potpredsjednika je ponovno izabran Miroslav Křepela, a za članove Predsjedništva Ivan Havelka, Radoslav Kavan i Ivanka Stahuljak. U Nadzorni odbor tajnim su glasanjem izabrane Lada Crnobori, Grozdana Dosegović i Barbara Vujanović, a za zamjenika člana izabran je Marijan Orct.
http://www.hcdzg.hr/images/zan68/zan_68_1.jpg
Na skupštini je prihvaćeno izvješće o radu u razdoblju od travnja 2018. Kako je podnoseći izvješće istaknuo Marijan Lipovac, iza Hrvatsko-češkog društva je niz uspjeha kad je posrijedi količina provedenih aktivnosti, njihova kvaliteta, društvena relevantnost i medijski interes. Zajedno s Muzejima Ivana Meštrovića Hrvatsko-češko društvo objavilo je knjigu Ivan Meštrović i Česi: Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, a s Češkom besedom Zagrebačke županije knjigu Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Objavljen je i jedan broj glasila Susreti, na rekordnih 108 stranica. Povodom 180. godišnjice rođenja Augusta Šenoe, na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u Pragu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast i organizirano četverodnevno putovanje autobusom u Češku. Na poticaj HČD-a u Pragu je imenovana Ulica Stjepana Radića, uoči 90. godišnjice njegove smrti. Ciklusom predavanja i tribina zajedno s Češkom besedom Zagreb Hrvatsko-češko društvo obilježilo je stotu godišnjicu češke neovisnosti, a tribinama u Koprivnici i Rijeci o vezama Miroslava Krleže s Česima i 125. godišnjicu Krležina rođenja. Obilježena je i 50. godišnjica smrti Jana Palacha, kao i 90. rođendan Milana Kundere. Hrvatsko-češko društvo bilo je suorganizator izložbe fotografija Zorana Filipovića Od Theresienstadta do Terezína; 1918.-2018. u Muzeju Mimara u Zagrebu. U suorganizaciji Hrvatsko-češkog društva u Hrvatskoj je gostovao češki pjesnik Petr Hruška. Napokon je obnovljen rad Gospodarske sekcije Hrvatsko-češkog društva s ciljem promicanja hrvatsko-čeških veza na području gospodarstva. Društvo bilježi uspjehe u suradnji s institucijama češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i s češkim Veleposlanstvom u Zagrebu i hrvatskim Veleposlanstvom u Pragu. Aktivno je i u virtualnoj sferi pa Facebook stranica HČD-a ima 1760 pratitelja (250 više nego u travnju 2018.). Od travnja 2018. do travnja 2019. u HČD se učlanilo 11 novih članova te ih danas ima 120.
 
Članovi Hrvatsko-češkog društva u raspravi su izrazili zadovoljstvo i ponos ostvarenim uspjesima. „Ovdje je zaorana snažna kulturološka brazda između dva naroda i dvije kulture. Ona pokazuje naše zajedništvo koje nije od jučer, to je stara tradicija. Sve vrijedne akcije Hrvatsko-češkog društva pokazale su da sami sebe nedovoljno poznajemo i podigle specifičnu težinu kulturnih vrijednosti, dakle tog kulturološkog mosta između dva naroda i dviju zemalja. Ovo Društvo je zahvaljujući prije svega dobrom vodstvu nadraslo samo sebe i postalo jedna sjajna vrijednost koja dosad na takav način, u takvom obimu i s takvom ozbiljnošću nije postojala. Sa Susretima, izdavačkom djelatnošću, podizanjem spomen-ploča kojima se obilježavaju hrvatski tragovi u Češkoj i češki u Hrvatskoj svi zajedno smo otvorili jednu stranicu i svi možemo biti ponosni što smo članovi HČD-a“, istaknuo je prof. dr. Tihomil Maštrović, ugledni književni povjesničar i kroatolog.
 
„Rad Hrvatsko-češkog društva dokaz je da se dobre stvari mogu raditi još bolje“, kazao je Juraj Bahnik, ujedno i predsjednik Češke besede Zagreb i potpredsjednik Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj. Marija Valek, potpredsjednica Saveza, rekla je da je kvaliteta rada HČD-a prepoznata i u Hrvatskoj i izvan nje. „Želim i nadalje ovakve prekrasne rezultate, da i dalje pronosimo dobar glas i češkog i hrvatskog naroda“, dodala je Marija Valek.
 
Skupština je usvojila i vrlo ambiciozan i sadržajan plan rada HČD-a u predstojećem razdoblju. Zajedno s izdavačkom kućom Disput planira se skoro izdavanje knjige Razgovori s Masarykom Karela Čapeka, u prijevodu Dubravke Sesar, uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. U planu je i obilježavanje 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog organizacijom ciklusa koncerata njegovih skladbi skladanih na češke tekstove i postavljanjem spomen-ploče u Pragu, 200. godišnjice rođenja Josipa Filipovića, 160. godišnjice rođenja Vjenceslava Novaka, 600. godišnjice početka husitskih ratova i 30. godišnjice Baršunaste revolucije, a u 2020. i obilježavanje 100. godišnjice rođenja Josipa Matušeka, 200. godišnjice rođenja Božene Nĕmcove, 600. godišnjice rođenja češkog kralja Jiříja Podĕbradskog, 400. godišnjice bitke na Bijeloj gori, 350. godišnjice smrti Jana Amosa Komenskog i 110. godišnjice tramvaja u Dubrovniku za koji su bili zaslužni Česi. Hrvatsko-češko društvo u srpnju će sudjelovati u Festivalu Miroslav Krleža koji će biti posvećen Krležinim vezama s Česima, a planirane aktivnosti su i izdavanje novog broja glasila Susreti, izdavanje češkog izdanja knjige Češka kroz ključanicu Dubravka Dosegovića, organiziranje izložbe fotografija Tonyja Hnojčika, pokretanje manifestacije ili nagrade posvećene Dušanu Karpatskom, nastavak aktivnosti u vezi imenovanja Ulice Václava Havela u Zagrebu, podnošenje inicijative za imenovanje Ulice Ive Vojnovića i Ulice Milutina Cihlara Nehajeva u Zagrebu te za postavljanje spomen-ploče violinistu Franji Krežmi. Kako bi se u HČD privuklo više mladih, u planu je i pokretanje kvizova posvećenih Češkoj i hrvatsko-češkim vezama.
 

Marijan Lipovac

Je li Tomislav Žigmanov bio nazočan na toj sjednici Skupštine?

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom članka „Žigmanov o neusvajanju Zakona o financiranju i Rezolucije o Vojvodini“ u „Hvatskoj riječi“ br. 833. od 5. travnja 2019. godine.
https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2018/07/sto-skupstina-srbije-fonet-nenad-djordjevic.jpg
Skupština Srbije prošlog tjedna nije usvojila Zakon o financiranju AP Vojvodine i Rezoluciju o Vojvodini, što komentira Tomislav Žigmanov, zastupnik 57.900 Hrvata u toj Skupštini, u članku pod naslovom „Žigmanov o neusvajanju Zakona o financiranju i Rezoliciji o Vojvodini“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 833. od 5. travnja 2019. godine. Tomislav Žigmanov kaže kako je bilo za očekivati da vladajuća većina ne će prihvatiti prijedlog koji je došao od zastupnika Lige socijaldemokrata te kako je odnos prema Vojvodini gotovo jednak od donošenja Ustava 2006. godine, u kojem, između ostalog, piše da se 7 posto od proračuna Republike Srbije mora izdvojiti za proračun AP Vojvodine.
 
Kaže da je ta sjednica Skupštine bila samo demonstracija nauma da se pokaže da oporba ne bojkotira Skupštinu, da je vladajuća većina spremna prihvaćati inicijative od oporbe i da će o njima voditi rasprave (ali ih ne će usvojiti). Na pitanje je li interes hrvatske manjine da se definira i unaprijedi položaj Vojvodine, Žigmanov odgovara (citat u cijelosti):
 
Jedno je vladavina prava. Slovo zakona, slovo Ustava se mora poštivati, kada su u pitanju ustavna načela ono mora imati svoje zakonske ishode i naravno primjenu istih. S druge strane, kada je u pitanju koncept teritorijalne autonomije Vojvodine, mi smo za načelo decentralizacije države i u tom smislu sigurno je da je i pitanje statusa, ovlasti, financijskih resursa kojima raspolaže Vojvodina od interesa za pripadnike hrvatske zajednice. Suvremene države su decentralizirane, s jakim autonomnim ovlastima u brojnim segmentima regionalnih vlasti, s jakim lokalnim samoupravama, s decentraliziranim sustavom upravljanja. Sigurmo da svaki pomak k tome jest od interesa za hrvatsku zajednicu.  
To je sve. I to sve znamo.
Ali iz članka ne znamo ono osnovno: je li Tomislav Žigmanov bio nazočan na toj sjednici Skupštine, a ako je bio tamo, kako je glasovao! Da nije diskutirao o problemu znamo unaprijed!
Onda naknadno slijedi priopćenje Tomislava Žigmanova (u svom tjedniku sa par stotina čitatelja) koje nitko od njega ne traži, posebice ako nije bio na toj sjednici.
Tako i u svemu drugom „dosljedno i HRabro“ ovaj etnobiznismen zastupa i brani interese 57.900 ovdašnjih Hrvata, ne pitajući nikoga ni za što, i ne polažući nikome račune za ono što radi!
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Pogledajte tko su najpopularniji Hrvati u iseljeništvu

 
 
Oko 500 uzvanika okupilo se u subotu 23. ožujka 2019. u Bad Homburgu kako bi prisustvovali dodjeli Večernjakove Domovnice, nagradi za najpopularnije i najuspješnije Hrvate u iseljeništvu. Ova je Domovnica 13. po redu, a već po dvanaesti put održava se u ovom mondenom mjestu nedaleko Frankfurta. Brojne goste iz Hrvatske i gotovo cijele Europe na početku je pozdravio domaćin Alexander Hetjes, gradonačelnik Bad Homburga. Naveo je kako je ova manifestacija učvrstila svoje mjesto mjesto u agendi grada, a kolika je važnost ove manifestacije svjedoči i upis gostiju iz Hrvatske u Zlatnu knjigu grada (vidi priloženi film).
https://www.hrvati.ch/images/stories/foto/razno/domovnica_2013/IVIC7180_domovnica_2013.jpg
Uoči same manifestacije, na trgu ispred velebne zgrade Kurtheatra, dogradonačelnik Meinhard Matern uručio je Mati Frankoviću suvremeno vatrogasno vozilo. Dubrovački je gradonačelnik zahvalio na ovom vrijednom poklonu i naveo kako ovo nije jedina donacija ovog grada vatrogascima Dubrovnika. Posebno je istaknuo ulogu Olge Stoss, 94-godišnje hrvatske humanitarke iz Bad Homburga, koja još uvijek neumorno radi na jačanju veza ova dva grada prijatelja. Na završnoj priredbi ovog "hrvatskog Oscara u iseljeništvu" u Landgraf-Friedrich-Saal okupili su se brojni gosti iz Hrvatske: potpredsjednik Sabora RH Milijan Brkić, nuncij Nikola Eterović, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine Zvonko Milas, veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Grlić-Radman, znanstvenik Ivan Đikić, zastupnik u njemačkom parlamentu Josip Juratović, urednik Večernjeg listaDražen Klarić, urednik inozemnog izdanjaStipe Puđa,  te brojni gradonačelnici i župani.
 
Domovnicu su vrlo uspješno i duhovito vodili Davorka Tovilo i Frano Ridjan, a nagrade su uručili spomenuti uzvanici. Po odluci čitatelja najpopularniji sportaš u iseljeništvu je Andrej Kramarić, nogometaš Hoffenheima, a stručni žiri je tu titulu dodijelio Marku Katiću, hokejašu kluba Adler iz Mannheima. SD Croatia Berlin je po glasovima čitatelja najpopularnija momčad u iseljeništvu, a NK Croatia Karlsruhe te NK Croatia Zürich odnose nagradu žirija te posebno priznanje za 50-godišnje djelovanje. U17 Croatia Mülheim dobiva posebno priznaje kao jedini hrvatski klub u Bundesligi. Čitatelji su odlučili da je Vjeran Ježek iz Münchena najpopularniji glazbenik, a Domovnicu je po odluci žirija primila i sopranistica  Helena Mamich. Toni Gojanović iz Aachena je najpopularniji glumac u iseljeništvu, a u kategoriji showbizz je glasove publike dobila Tanja Pejić, TV kuharica iz Stuttgarta. Žiri je u istoj kategoriji Domovnicu dodijelio Tihani Babij, manekenki iz Beča.
 
Hercegovačka večer u Stuttgartu je po glasovima čitatelja najznačajniji događaj godine u iseljeništvu, a nagradu žirija odnosi Skup hrvatskih gospodarstvenika koji je održan u Düsseldorfu. Hrvatska akademska zajednica Austrija te Austrijsko društvo za kroatistiku (Beč) su najuspješnije hrvatske udruge u iseljeništvu. Fra Vlado Ereš, misionar u Wallisu, Švicarska dobio je Domovnicu za izdavačku djelatnost i humanitarni rad, a za osobu godine proglašen je Zlatko Dalić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, za uspjeh na SP u Rusiji. Uzvanici su uživali i u raskošnom glasu berlinske primadone Evelin Novak, a nastupio je glazbeni duo Bow vs Plectrum, kojeg čine Tihomir Hosjak na kontrabasu i Filip Novosel na tamburi. Nastupio je i Marko Pecotić sa svojom klapom Iskon, hrvatski branitelj pjevač Branko Čulić, duo Paula i Đelo Jusić mlađi, te tamburaški sastav Alkari iz Züricha. Oni su i nakon službenog dijela večeri zabavljali neumorne goste, kao što možete pogledati u priloženom video-zapisu i galeriji fotografija. U filmu možete pogledati i nekoliko razgovora s poznatim uzvanicima.
 

Ivan Ivić i Klara Ivić, https://www.hrvati.ch/zabava/vecernjakova-domovnica/2260-vecernjakova-domovnica-2019-pogledajte-tko-su-najpopularniji-hrvati-u-iseljenistvu

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Srijeda, 24/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 857 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević