Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

            Pa i sur kamen da je

 
 
                Ako u vremenu hudu
                Ti kreneš u tuđinu,
                U ime dragoga Boga,
                Sa groba oca svoga
                Ponesi zemljice grudu.
         https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRmjYoRrGq6UoYDBifHvjFIKtC6CNM8MChE8MNtH4_KR1XOil9j
                Čuvaj ju i ne daj nikom
                Da ju otme il' skvrni,
                Jer u dan tužan i crni
                Ona je pobjednikom!
 
                Hrvatske zemlje gruda
                Neka te tješi i jača,
                Uza te bude posvuda:
                Kraj molitvenika i mača!
 
                A kada i tvom životu
                Pravedni dođe kraj,
                Tu svetu hrvatsku grudu
                Sinu il' kćeri daj.
 
                Pa ako u doba novo,
                Sutra il' bilo kad
                Stranac ti obiđe grob,
                Neka mu hrvatsko slovo
                Oda da Hrvat nikad
                Ne bješe tuđincu rob!
 
                Ta sveta hrvatska gruda
                Srca Hrvata snaži.
                Pa i sur kamen da je,
                Snagu mu diva daje
                I cijelu vječnost važi!
 

Malkica Dugeč, 20. 6. 2019., (uz 25. lipnja - Dan hrvatske državnosti!)

Umjesto Hrvata iz svih krajeva Srbije, imamo "bunjevačke Hrvate iz Subotice", "šokačke Hrvate iz Podunavlja"…

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, i dr., a povodom članka „Nošnje kao visoka moda“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 842 od 7. lipnja 2019. godine i članka  “Odbrana tradicije“ u „Bunjevačkim novinama“ br. 168, jun 2019. godine.
http://www.hnl.org.rs/nova/images/stories/novineh.jpg
U Domu vojske u Beogradu je od 30. svibnja do 1. lipnja održan treći po redu međunarodni festival Etnology Fest, modna manifestacija – promocija narodne nošnje u formi visoke mode. Povodom toga „Hrvatska riječ“ br. 842 od 7. lipnja 2019. godine u članku „Nošnje kao visoka moda“, između ostalog, piše: »Treći dan je bio posvećen nacionalnim manjinama iz AP Vojvodine, a svoje nošnje predstavili su Hrvati, Slovaci, Rumunji, Romi, Bunjevci i Crnogorci. Hrvatska manjina se, u koordinaciji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavila nošnjom bunjevačkih Hrvata iz Subotice i srijemskih Hrvata iz Surčina. Organizatori su neovisno od hrvatske zajednice (?!)predstavili i žensku nošnju šokačkih Hrvata iz Podunavlja. Nekoliko osoba iz šokačkih udruga je negativno komentiralo „nepravilnosti“ u načinu na koji je manekenka odjevena u šokačku nošnju«.
 
„Bunjevačke novine“ br. 168. za jun mjesec 2019. godine o ovom događaju u članku “Odbrana tradicije“, između ostalog, pišu:
»Bunjevci su se pridstavili sa dvi ženske narodne nošnje, narodnom nošnjom za svatove i nošnjom za Dužijancu, a nji je pripravila Kata Kuntić, pridsidnica Odbora za kulturu Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Kada su divojke u bunjevačkoj nošnji izašle, svi su ustali i slikali«. Ovo je samo još jedna od zornih slika i prilika kako se Hrvati iz Srbije preko svojih podjela predstavljaju cijelom svijetu, a najveću “zaslugu” za to nosi Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj: Tomislav Žigmanov), odnosno što su sve krovne institucije ovdašnjih Hrvata koncentrirane u Subotici među “bunjevačke Hrvate”!
 
Onda, umjesto Hrvata iz svih krajeva Srbije, imamo “bunjevačke Hrvate iz Subotice”, ”šokačke Hrvate iz Podunavlja” (koji nose pogrješnu nošnju i na dobrom su putu da budu ono što Bunjevci već jesu) i Bunjevce, koji kažu da sa Hrvatima nemaju nikakve veze, odnosno da su (nasilno) pokatoličeni Srbi! Zbunjujuće je što su Hrvati, kao sudionici na ovoj manifestaciji nacionalnih manjina, predstavili i bunjevačku nošnju, pored sudjelovanja Bunjevaca!? Mogli su Hrvati predstaviti i slovačku ili romsku nošnju, jer su i Slovaci i Romi sudjelovali na toj manifestaciji! Odnosno, ako kreacije bunjevačke nošnje Kate Kuntić ne spadaju u hrvatsku nošnju, kako kreacije bunjevačke nošnje Nade Sudarević spadaju?! U čemu je razlika?! Tako Bunjevci, jedni i drugi, u svim segmentima naše hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji unose zabunu, razdor i podjele više od sto godina! Dokle?!
A na ovogodišnjem Etnology Festu u Beogradu zablistala je hvatska nošnja u formi visoke mode vrijednih i talentiranih žena iz Surčina.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Predsjedniku Hrvatsko-češkog društva Marijanu Lipovcu dodijeljena nagrada za zasluge u promociji Češke u svijetu

 
 
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, jedan je od 16 ovogodišnjih dobitnika nagrade Gratias agit koju za zasluge u promociji Češke u svijetu od 1997. dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova. Ovo ugledno priznanje uručio mu je u petak 14. lipnja na svečanosti u Pragu češki ministar vanjskih poslova Tomáš Petříček. Uz Lipovca, nagrađeno je još 14 osoba iz Češke, SAD-a, Ukrajine, Austrije, Njemačke, Švicarske, Albanije, Kanade, Tajlanda, Irana, Gruzije i Zambije te jedna organizacija iz Rusije.
Kako se navodi u obrazloženju, Marijan Lipovac pridonio je širenju dobrog glasa o Češkoj kao inicijator i voditelj brojnih aktivnosti Hrvatsko-češkog društva, od izdavanja knjiga i časopisa Susreti do organizacije predavanja i tribina o temama vezanima uz Češku i hrvatsko-češke odnose. Također je istaknut rad Marijana Lipovca na istraživanju povijesti hrvatsko-čeških odnosa koji je rezultirao brojnim člancima i s osam knjiga: Biskup Duh (2006.); Biskup Josip Salač, u suautorstvu s Vjenceslavom Heroutom, (2009.); Česi Zagrebu – Zagreb Česima, na hrvatskom i češkom jeziku, u suautorstvu s Franjom Vondračekom (2009.); Češki narodni dom u Zagrebu, na hrvatskom i češkom jeziku, u suautorstvu s Jurjem Bahnikom (2012.); Hrvatsko-češko društvo: Prvih 25 godina, u suautorstvu s Vlatkom Banek (2017.); Václav Havel. Politička biografija, u suautorstvu s Jasnom Marcelić (2018.), Ivan Meštrović i Česi. Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, u suautorstvu s Barbarom Vujanović, Daliborom Prančevićem i Jiříjem Kudĕlom (2018.) te Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj (2018.), u suautorstvu s Franjom Vondračekom. U obrazloženju češkog Ministarstva vanjskih poslova nabrajaju se i spomen-obilježja podignuta zalaganjem Hrvatsko-češkog društva i njegova predsjednika osobama iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, od kojih se šest nalazi u Pragu (u čast Nikole Tesle, Vladimira Preloga, Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića, Josipa Jurja Strossmayera i Augusta Šenoe), kao i spomen-ploče u čast Josipu Jelačiću u Napajedli, Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu, Mariji Radić u Zagrebu te spomenik biskupu Duhu u Dubravi kraj Vrbovca. Kao posebna zasluga Marijana Lipovca u obrazloženju nagrade Gratias agit navodi se njegov javni angažman protiv prijedloga za preimenovanje Masarykove ulice u Zagrebu koji su se pojavljivali 2012., 2013. i 2017. „Njegovi nastupi u televizijskim emisijama i članci u lokalnim medijima s argumentima i povijesnim činjenicama o Tomášu Masaryku uspjeli su dobiti većinsku potporu u hrvatskoj javnosti, a na političkoj razini takve je pokušaje uspješno spriječio“, navodi se u obrazloženju.
 
Marijan Lipovac (1976.) predsjednik je Hrvatsko-češkog društva od 2011. Od 2013. radi u Uredu za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a ranije je desetak godina radio kao novinar u nekadašnjem dnevnom listu Vjesnik. Nagradu Gratias agit od 1997. dobilo je preko 300 osoba, među kojima su i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, češki književnik Josef Škvorecký, češko-američki režiser Miloš Forman, češki hokejaš Jaromír Jágr, slavna češka gimnastičarka Vĕra Čáslavská, kambodžanski kralj Norodom Sihamoni te najveći češki kroatist Dušan Karpatský. Dosadašnji dobitnici nagrade iz Hrvatske bili su povjesničar Josip Matušek (1999.), Savez Čeha u Republici Hrvatskoj (2002.), bohemistica Dubravka Sesar (2004.), dugogodišnja predsjednica Saveza Čeha Leonora Janota (2013.) i povjesničar Vjenceslav Herout (2015.).
 
Uz predstavnike češkog političkog i javnog života, na svečanosti dodjele nagrade Gratias agit, održanoj u palači Ministarstva vanjskih poslova, bili su i hrvatska veleposlanica u Češkoj Ljiljana Pancirov, bivši češki veleposlanici u Hrvatskoj Jiří Kudĕla i Martin Košatka, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Pragu Dubravko Miholić, predsjednica Češko-hrvatskog društva iz Praga Ivana Tichá, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj iz Jevišovke Lenka Kopřivová te više Hrvata koji žive i djeluju u Pragu, među kojima i slavni arhitekt Vlado Milunić, suautor najpoznatije moderne zgrade u Pragu Kuće koja pleše. (m.l.)

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1642 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević