Učiti iz NAFTA-e za TTIP

Postoje strahovanja da je sve što je iznad ukidanja carina samo voda na mlin velikih kompanija

Donosi li slobodna trgovina zaista blagostanje? U slučaju sjevernoameričkog slobodno-trgovinskog sporazuma NAFTA iskustva su različita. Najvažnija pouka za TTIP: bez subvencija slobodna je trgovina uspješnija. Specijalni sudovi, gubitak posla, preveliki utjecaj lobija: to su glavni argumenti protivnika Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP). No, kako pokazuje slučaj Sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma (NAFTA), između SAD-a, Kanade i Meksika, strahovi su tu i 22 godina nakon stupanja na snagu tog sporazuma.

Procjene uspješnosti vrlo su različite. Neki tvrde da je NAFTA u SAD-u stvorila milijun novih radnih mjesta, drugi tvrde da je uništila 700.000. Jedno je sigurno: otkako je NAFTA stupila na snagu, trgovinski volumen među tim trima zemljama utrostručio se. Kritičari NAFTA-e ističu kako je sporazum samo pojačao siromaštvo u Meksiku. Mnogi manji poljoprivrednici, posebice uzgajivači kukuruza, bankrotirali su nakon ulaza jeftinog, subvencioniranog kukuruza iz SAD-a protiv kojeg meksički seljaci nisu imali ni najmanje izgleda. No istodobno su u industrijskom sektoru u Meksiku stvorena mnoga nova radna mjesta i to zahvaljujući ne samo investicijama iz SAD-a nego i iz čitavog svijeta, kojima je Meksiko postao zanimljiv zbog pristupa većem tržištu.

Korist imaju samo veliki igrači

Sličan razvoj događaja mnogi predviđaju i nakon stupanja na snagu TTIP-a. A  poseban bi se rat mogao voditi zbog subvencija. Moćni lobiji sigurno neće dići ruke od te unosne prakse. O tomu se intenzivno i pregovara. Trenutno postoje i strahovanja da je sve što je iznad ukidanja carina samo voda na mlin velikih kompanija. Strahove od zakulisnih igara „velikih“ pospješuje i sam način vođenja pregovora. Pregovarači obiju strana nastoje javnost držati na pristojnoj distanci. Drugi veliki prijeporni detalj TTIP-a jest i najavljena mogućnost podizanja tužbi ulagača na arbitražnim sudovima sazvanim posebno za tu prigodu. Mnogi u tome  vide opasnost za neovisno sudstvo.

Arbitražni sudovi – prijetnja nacionalnom sudstvu

Taj sporni detalj u NAFTA-i je definiran u poglavlju 11. Od stupanja sporazuma na snagu 1994. zaista su zabilježene brojne tužbe koje su međutim završavale uglavnom u korist vlada. Poduzetnici su tek u rijetkim slučajevima dobili pravo pred tim sudovima. Jason Yackee, pravnik za međunarodno ulagačko pravo sa sveučilišta u Wisconsinu, smatra da su pravila o tim specijalnim arbitražnim sudovima suvišna jer se ideja o njima rodila kako bi zaštitila ulagače u zemljama bez funkcionirajućeg pravnog sustava, što se u slučaju TTIP-a ne može isticati kao argument. No iako postoje  ograde, i iako se takvim arbitražnim sudovima zaista može „izbjeći“ nacionalno pravosuđe, pregovarači su i dalje ustrajni u tomu da to sporno poglavlje ostane u sastavu TTIP-a. Kritike na račun tih specijalnih sudova osobito su glasne u Njemačkoj, a tomu je pridonijela tužba švedskog energentskog giganta Vattenfalla koji od njemačke vlade traži odštetu u visini od 4,5 milijarde eura zbog njemačke odluke o odustajanju od atomske energije.

Jan Walter, Deutsche Welle