Rijetko koji nadnevak u čitavoj hrvatskoj povijesti odiše bogatstvom simbolike kao 8. listopada
Uklesan je u nadgrobni natpis kraljice Jelene, nadnevak je krunidbe kralja Dmitra Zvonimira, a u novijoj povijesti Dan neovisnosti Republike Hrvatske.
U organizaciji Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, novoosnovanoga Društva prijatelja solinske baštine i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, a s ciljem podizanja svijesti o važnosti događaja vezanih uz ovaj dan, upriličeno je predavanje i prezentacija o starohrvatskim vladarskim lokalitetima na području Solina i Knina usmjereno na nova otkrića i loše stanje lokaliteta kao i na prijedloge njihova uređenja. Liturgijski spomen-čin odrješenja za kraljicu Jelenu i koncert marijanskih i glagoljaških napjeva pak iskaz su poštovanja prema Kraljici Hrvata.
Koncertom duhovne glazbe Virgini Matri, glagoljana otajstva Riči Božje kroz dva bloka – prvi posvećen ponajviše marijanskoj tematici u listopadu mjesecu Marije, a drugi posvećen Otajstvu utjelovljenja izrečenom duhom hrvatske glagoljaške baštine, biranim se naslovima posreduje nadahnute glazbene trenutke potekle iz pera stranih i domaćih skladatelja tkajući tako stazu od Djevice Majke do Sina.
Iako nastale u različitim povijesnim razdobljima, gdjekad i u svjetlu međusobno oprečnih tonskih estetika i stilskih pogleda ova djela bez sumnje redom donose iskonsku iskrenost i predanost onih koji svojim pjevanjem, kako je to sv. Aurelije Augustin pred tisućljeće i pol izvanredno posvjedočio 'dvostruko mole' – bez prestanka dakle, i u svim vremenima, a na grobovima svojih kraljeva. U ovim su djelima specifičnim tonskim sredstvima, izraženim stilopisom glazbeno uobličeni neki od najpoznatijih katoličkih molitvenih zaziva, Svetopisamskih tekstova, intimnih prozno-poetskih iskaza poniklih iz riznice Crkve ili pak usta pojedinaca, misli upućenih Bogorodici Djevici i Kristu.
Osim Gospi i njezinu Sinu, pravomu Bogu i pravomu Čovjeku Kristu, ovaj je koncert posvećen još jednoj kraljici. Jeleni Dobroj. Majci sirota i zaštitnici udovica – koja, kako svjedoči njezin dirljivi epitaf – osmoga dana prije oktobarskih ida [bi u Solinu] u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Simbolika koncerta, jezik na koji u svojim životima počesto zaboravljamo ili ga previđamo, nerijetko čak olako, brojem i odabirom skladbi želi konačno glazbenim senzibilitetom posredovati samu srž svih ljudskih stremljenja, pavlovski shvaćenu svezu savršenstva, kako djetinju, tako i onu svih kasnijih životnih uzrasta – ljubav, zahvalnost i mir…
Crkva sv. Petra i Mojsija u Solinu urušila se u 16. stoljeću i ostale su samo zidine koje i danas ondje stoje, a taj je lokalitet u narodnom predanju nazvan Šuplja crkva. Kraljica Jelena je dala sagraditi dvije crkve u Solinu – crkvu Sv. Stjepana, koja je služila kao grobnica kraljeva, te crkvu Svete Marije na Gospinom otoku kao krunidbenu baziliku. Nakon smrti 976. godine pokopana je u atriju crkve Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. stoljeću solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju. Arheolog don Frane Bulić je u kolovozu 1998. pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka pronašao temelje negdašnje starohrvatske bazilike, a u njezinu predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene. Na sarkofagu je uklesan latinski epitaf koji glasi: „U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga listopada. I bi ovdje pokopana 976. godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga, koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom sirota i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se u duši!“.
Najvažnije doba u razvoju hrvatskog identiteta kao kršćanskog i državotvornog europskog naroda je period od VIII. do XI. st., doba vladavine hrvatskih knezova i kraljeva. Kolijevka hrvatskog kraljevstva, odnosno države bio je prostor između Zrmanje i Cetine. Kako važnost ovih poglavlja hrvatske povijesti ne prate ni sadržajem ni opsegom izdašna povijesna vrela, dragocjen je svaki nalaz koji doprinosi njihovom rasvjetljavanju. Takvi su nalazi dviju grobnica hrvatskih kraljeva: u solinskoj je sahranjena kraljica Jelena i njen suprug kralj Mihovil Krešimir II, a drugi je sakralno-grobišni nalaz u selu Biskupiji, na položaju Crkvine gdje se hrvatski vladarski sloj i pokapao i pokrstio. Danas na tom mjestu stoji crkva sv. Marije, podignuta po nacrtu Ivana Meštrovića. Lokalitet je predstavljao Hrvatsku u projektu „Kolijevke europske kulture“.
Prema povijesnim izvorima, za vladavine hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. sjevernim dijelovima Hrvatske upravljao je ban Dmitar Zvonimir. Stekavši ugled pripajanjem dijelova bizantske Dalmacije Hrvatskoj te ženidbom s Jelenom, kćerkom ugarskoga kralja Bele I., Zvonimir je poslije Krešimirove smrti naslijedio hrvatsko prijestolje. Nakon izbora novoga kralja, papa Grgur VII. u Hrvatsku šalje svoje izaslanike, rimskog opata Gebizona i biskupa Falkiona. Dmitar Zvonimir prisegnuo je na vjernost rimskomu Papi, obvezao se plaćati 200 dukata te darovao Svetoj Stolici samostan sv. Grgura u Vrani. Za uzvrat Papa je oduzeo dalmatinske gradove mletačkomu duždu s kojim je bio u neprijateljstvu te su rimski velikodostojnici 8. listopada 1075. u crkvi sv. Petra i Mojsija na solinskome polju krunili Dmitra Zvonimira za hrvatskog kralja te mu predali druge znakove kraljevske vlasti i papinsku zastavu. Taj događaj se smatra tadašnjim međunarodnim priznanjem Hrvatske. Tijekom Zvonimirove vladavine događaju se brojne društvene promjene. Javno vlasništvo se privatizira, javlja se vlastelinstvo, jača utjecaj i materijalni položaj crkve, pa iako je narod još slobodan, proces feudalizacije je počeo.
Poznata je legenda o smrti kralja Zvonimira i kletvi o 900-godišnjem prokletstvu. Izvor legende je Ljetopis popa Dukljanina, točnije prijevod iz 15. stoljeća prva 23. Poglavlja tog djela na hrvatski jezik. Naime, samo djelo je nastalo u drugoj polovici 12. stoljeća, a postoje 4 redakcije ovog djela. Prema legendi, Zvonimir je ubijen 20. travnja 1089. u Kosovu kod Knina. U to vrijeme bizantski car Aleksije I. Komnen bio je potučen od Pečenega na donjem Dunavu, a Seldžuci su osvojili su Jeruzalem. Aleksije I. Komnen zatražio je od pape Urbana II. pomoć za oslobađanje Jeruzalema od muslimana. U isto vrijeme zatražena je pomoć i od Dmitra Zvonimira, te kralj saziva sabor u Kosovu kod „pet crkava”. Na tom saboru nezadovoljni hrvatski vlastelini su ga, prema legendi, ubili. Od hrvatskih povjesničara, Ivan Lučić i većina povjesničara 19. stoljeća su odbacivali ovaj izvještaj. Ferdo Šišić je 1905. objavio raspravu u kojoj je smatrao da je ne treba odbaciti, i u svojim djelima je zastupao ideju da je Zvonimir ubijen, a u tome su ga slijedili Stjepan Gunjača, Viktor Novak i Mario Kostrenčić.
Mjesto ukopa pokojnika, njegov grob s natpisom sveti je znak na kojemu se vidi trag jednoga vremena, (ne)vjere preminulih kao i onih koji su ih pokopali. Molitvom i počastima koje iskazujemo pokojnicima, kraljici Jeleni i drugim hrvatskim kraljevima ispovijedamo da nisu nestali zauvijek nego su samo promijenili način života. Nisu više u prostoru i vremenu kao mi nego u vječnosti. Činom odlaska na mjesto njihova ukopa, paljenjem svijeća i molitvom za njihove duše otimamo ih zaboravu i zahvaljujemo za dobro koje su za života učinili. Molitvom za kraljeve potvrđujemo vlastitu povezanost s njima, našim pretcima imajući pritom na umu riječi Tome Arhiđakona koji pišući o crkvama na Gospinu Otoku i molitvi za kraljeve kaže: „Ove je naime crkve sagradila i obdarila neka kraljica Jelena i darovala ih splitskoj stolnici, da ih zauvijek uživa. One su zbog časti kraljevskih grobova bile predane nekojim redovnicima, koji su tu bez prestanka vršili službu. Tu je naime pokopan uzvišeni junak Krešimir kralj, u predvorju naime Svetoga Stjepana s mnogim drugim kraljevima i kraljicama“.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više