Odlazak sa solidnom trojkom – stope rasta skromnije od očekivanog
U ropotarnicu prošlosti odlazi i 2017. Kakva je bila? Mišljenja su, kako to i obično biva, podijeljena. Za gospodarstvo, međutim, bila je bolja od prethodne, a svoj mandat završava sa solidnom trojkom, jer prema svim procjenama gospodarski rast bit će 3,2 posto. No, za razliku od godina u kojima je sve padalo, u 2017. sve je raslo. Ipak, kriza najvećega hrvatskog koncerna Agrokor čiji su dugovi dobavljačima i bankama dosegli oko 58 milijardi kuna, ali i još uvijek mršavog privlačenja sredstava iz EU fondova rezultirali su nešto skromnijim stopama rasta. U nastavku donosimo kratki pregled najznačajnijih makroekonomskih, ali i onih poslovnih gibanja na hrvatskoj gospodarskoj sceni u 2017. godini
Hrvatski bruto domaći proizvod, kao pokazatelj snage gospodarstva, raste već 12. tromjesečje zaredom. U trećem tromjesečju, u odnosu na isto godinu prije, realan rast BDP-a iznosio je 3,3 posto, a najznačajniji doprinos tom rastu dolazi od veće potrošnje kućanstava od 3,7 posto, te od turizma i rasta izvoza roba i usluga od 5,7 posto, pri čemu je izvoz roba zabilježio rast od 8,9 posto. No, rastao je i uvoz i to za 9,5 posto! Državna potrošnja, pak, rasla je na godišnjoj razini za 2,3 posto.Već devet tromjesečja zaredom rastu i bruto investicije u fiksni kapital koje su važna sastavnica BDP-a. U trećem tromjesečju investicije su na godišnjoj razini porasle za 3,4 posto. Bruto dodana vrijednost rasla je za 2,6 posto, što je na godišnjoj razini 0,6 postotnih bodova manje. Sve u svemu, hrvatsko gospodarstvo raste, ali možda još uvijek nedovoljno da se potakne razvoj i bolji život.
Inflacija iznad jedan posto
Nakon deflacijske 2016. godine, već u siječnju 2017. na scenu stupa inflacija. Mjereno indeksom potrošačkih cijena, od siječnja do studenoga, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosila je 1,4 posto, dok su u godišnjem prosjeku cijene porasle za 1,1 posto. U prvih jedanaest mjeseci najviše su skločile cijene hrane i to za 3,1 posto, a ponajviše povrća za 6,3 posto te mlijeka, sira i jaja za 5,2 posto. Prijevoz je poskupio za 3,3 posto, a usluge restorana i hotela za pet posto. Pojeftinilo je stanovanje za 2,9 posto, električne energija i plin za 4,3 posto, no za čak 16,8 posto porasle su cijene tekućih goriva. Život je, nema sumnje, postao skuplji.
Industrijska proizvodnja ojačala za 2,8 posto
U razdoblju od siječnja do listopada, a u odnosu na isto godinu prije, industrijska proizvodnja porasla je za 2,8 posto, pri čemu prerađivačka industrija bilježi rast od 3,6 posto. Proizvodnost rada u industriji porasla je na godišnjoj razini za 1,9 posto, a broj zaposlenih za 0,5 posto. Inače, do kratkotrajnog poremećaja došlo je drugom tromjesečju zbog erupcije krize u Agrokoru, no rast industrijske proizvodnje ponovno se ubrzao na 2,9 posto u trećem tromjesečju. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG 2009') netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 10,2 posto, intermedijarni za 9,6 posto, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju porasli za 7,9 posto. No, energija bilježi pad za pet posto, a kapitalni proizvodi za 4,5 posto.U listopadu je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla na godišnjoj razini za 4,3 posto, dok prerađivačka industrija bilježi rast od 7,1 posto.
Maloprodaja skočila za pet posto
Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo i to na godišnjoj razini već 37 mjeseci zaredom. U trećem je tromjesečju maloprodaja skočila za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se, između ostalog, pripisuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine. U listopadu je promet u trgovini na malo, kalendarski prilagođen, ostvario realni porast od 3,1 posto. Kroz deset mjeseci realni porast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini iznosi pet posto, a nominalni 7,2 posto.
Rekordna turistička sezona
Prema dostupnim turističkim pokazateljima, 2017. za Hrvatsku će biti rekordna. U prvih deset mjeseci ostvareno je skoro 85 milijuna noćenja, 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, te približno 17 milijuna dolazaka, što je porast od 13 posto. Strani turisti ostvarili su nešto više od 15 milijuna dolazaka, što je rast na godišnjoj razini od 14 posto, te 11 posto više noćenja odnosno oko 79 milijuna. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (25%), te Slovenije, Austrije, Poljske, Češke i Italije. Prema statističkom europskom regionalnom ustroju, Jadranska Hrvatska u dolascima turista sudjeluje sa 76,4 posto, a u noćenjima s 85,7 posto. Udjel konntinentalnog turizma je 23,6 posto u dolascima i 14,3 posto u noćenjima.
Oporavak građevinarstva – rast stanogradnje
Prva tri tromjesečja obilježena su rastom obujma građevinskih radova. U prvom tromjesečju taj je rast na godišnjoj razini iznosio 2,6 posto, u drugom 1,3 posto, a u trećem 0,8 posto, uz zabilježen rast na zgradama od 6,6 posto te pad na ostalim građevinama od 4,5 posto, prisutan, inače, iako s manjim postotkom, i u prethodnih tromjesečjima. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u rujnu veći je na godišnjoj razini za 0,9 posto.Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u prvih deset mjeseci prema istom razdoblju prethodne godine veći je za 22,7 posto.
|
|