Jugoslavija i dalje najdraža nekima u Istri

U Puli održana četvrta ljetna doktorska radionica na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci"

U organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma održana je četvrta ljetna doktorska radionica. Teme ovogodišnje radionice je "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Na radionici je nastupila »grupa od dvadesetak sudionika čine doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Gentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli« (https://www.glasistre.hr/kultura/ljetna-doktorska-radionica-jugoslavija-i-globalna-1968-vazna-prekretnicka-godina-u-svijetu-i-bivsoj-drzavi-568993; NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U PULI LJETNA DOKTORSKA RADIONICA "JUGOSLAVIJA I GLOBALNA 1968.": Važna prekretnička godina u svijetu i bivšoj državi, 31. 8. 2018.).

»Ove godine je okrugla obljetnica, što je jedan od motiva za bavljenje temom 1968. kao važne prekretničke godine u svijetu i ondašnjoj Jugoslaviji. Godina je to koja odražava promjene u društvu koje se događaju tih 20-ak godina nakon 2. svjetskog rata kada stasa jedna nova mlada generacija koja traži da društvo počne funkcionirati na drugačiji način«, piše M. Radić u Glasu Istre i dodaje: »Radionica je povezana i s projektom koji se vodi na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu, a naziv je "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru" tako da se cijeli niz godina još obrađuje, primjerice 1918. kada je nastala prva jugoslavenska država ili 1948., godina raskida socijalističke Jugoslavije sa Sovjetskim savezom«.

Pogledajmo što piše u nastavku članka u ovome biltenu automomaškog i kriminalnog IDS-a Nine Jakovčića i Borisa Miletića:

»Ovaj program je radioničkog tipa, što znači da je u dobroj mjeri edukativnog tipa prema doktorandima koji mogu dobiti svoje ECTS bodove. Događaj je do neke mjere javan, ali je prije svega neka vrsta vježbaonice i treninga za doktorande, kaže izv. prof. dr. sc. Igor Duda iz organizacijskog odbora skupa.

Teme su različite, ukupno je 20-ak sudionika, što izlagača, što doktoranada koji izlažu teme vezane uz njihove doktorske disertacije na raznim sveučilištima gdje studiraju. U tu brojku ulaze i predavači koji su vrsni istraživači socijalističke Jugoslavije, posebno šezdesetih godina. Bila je tu Radina Vučetić, danas dolaze iz Zagreba Hrvoje Klasić i Marko Zubak, sutra je ovdje Ulf Brunnbauer iz Njemačke. Teme sežu od političke do kulturne povijesti, obuhvaćene su i politička povijest, ekonomska povijest, društvena povijest… Teme od visoke politike pa do kazališta.

"Što bi bilo kad bi bilo" u Rojcu

– Nekada se u izlaganjima može čuti nešto novo, pogotovo ako je netko nedavno nešto objavio pa s tim materijalom dolazi na radionicu. Izlaganja doktoranada često jesu novija jer rade na svježim temama pa je zanimljivo čuti svježu interpretaciju i kako teku njihova istraživanja. Mi ostali smo tu da bi na neki način pretresli stanje njihovih istraživanja i možda dali nekakav koristan savjet ili usmjerenje kuda bi to istraživanje trebalo ići, kaže Igor Duda. Trenuci u kojima se mogu primijetiti nove ideje jesu kada se vode rasprave nakon izlaganja pa se u tim raspravama može čuti najviše novih ideja i tada možda, kako kaže Duda, vijuge najbolje rade.

Među aktivnostima je i posjet sudionika skupa Društvenom centru Rojc.

– Uvijek tražimo u Puli ili okolici što bi mogli posjetiti. Rojc je zanimljiv sam po sebi, ono što je Rojc danas, to je posljednjih 20-ak godina, a zanimljiv je i u nekom zamišljenom fiktivnom svijetu po načelu "što bi bilo kad bi bilo". Da je Rojc 1968. bio ovo što je danas mogli bi pretpostaviti da bi bio jedan od središta šezdesetosmaških događanja. Naravno, Rojc je bio nešto potpuno drugačije, ali mislim da bi svima koji su došli na ovu radionicu, a koje zanimaju teme '68., da Rojc doista može biti jedna vrsta refleksije, posljedica onoga što je '68. u Europi donijela, kaže Igor Duda.«

Zrinko Horvat