Ekstremno vrijeme u svijetu

Početkom pada godišnje aktivnosti sunčevih pjega neki predviđaju novo »mini ledeno doba«

 

 

Moj kratak uvod:

Svijet se već godinama suočava sa značajnim, naglim i neuobičajenim vremenskim promjenama za što se uglavnom okrivljuje čovjek i njegove aktivnosti. Hrvatski akademik Vladimir Paar svojevremeno je tumačio i upozoravao na moguću pojavu manjeg ledenog doba. Arktikom, Afrikom i Amazonom bijesne požari… stoga sam odabrala tekst koji bi sve nas trebao potaknuti na razmišljanje, osobito kada je riječ o proizvodnji hrane i njezinoj samodostatnosti kao i pogubnosti za hrvatski narod koji je snažno ovisan o uvozu hrane dok se hrvatska poljoprivreda uništava uvozom jeftine i nekvalitetne hrane.

 

Ekstremno vrijeme u svijetu: je li kriv čovjek ili nešto drugo?

 

Čini se da je naš planet u sve većoj krizi u pogledu poljoprivredne proizvodnje i uzgoja usjeva povezanih s neuobičajenim vremenskim promjenama. Mnoga izvješća posljednjih mjeseci koriste izraz „ekstremno vrijeme“ za opisivanje ovoljetne rekordne vrućine diljem Europe, rekordnih poplava u poljoprivrednim državama američkog Srednjeg zapada ili rekordnih suše diljem Indije i velikih dijelova Afrike i Kine. Područja Srednjeg zapada SAD-a prolaze kroz najgore uvjete poljoprivredne proizvodnje, barem od 1980-ih. U Velikoj Britaniji vrijeme je bilo pogubno za tamošnju žetvu.

Ključno pitanje koje treba postaviti je: možemo li pretpostaviti, kao što to mnogi čine, da je sve ovo dio globalnog zagrijavanja koje je prouzročio čovjek, danas preimenovano u klimatske promjene, ili ga može uzrokovati nešto posve drugo: Periodični ciklusi solarne aktivnosti koji su posljednjih mjeseci ušli u „solarni minimum,“ kako to nazivaju astrofizičari. Ako je to posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, tada trošimo goleme svote (novaca) na rješavanje pogrješnog problema, zapravo trošimo trilijune američkih dolara.

 

Do ovog srpnja velika područja Indije trpjela su rekordnu sušu. Rezervoari koji vodom opskrbljuju višemilijunski indijski grad Chennai smanjeni su na svega 0,2 posto kapaciteta vode u posljednje dvije godine, jer su zbog jakog toplinskog vala rezervoari 'Chennai' primili 99 posto manje vode nego godinu dana ranije. Tisuće ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoja sela zbog akutnog nedostatka vode. Iako su početkom kolovoza iznadprosječne monsunske sezonske kiše ublažile situaciju u nekim područjima za sada su količine kiše daleko od dovoljnih za obnavljanje praznih akumulacija diljem Indije. U Kini je teška suša ostavila velike posljedice na oko 800.000 hektara usjeva u sjevernoj provinciji Hebei koja je zabilježila oko 55 posto oborina manje od normalnog prosjeka. To je kao zajednički učinak smrtonosne afričke svinjske kuge na cjelokupnu kinesku populaciju svinja i izrazito štetne, nezasitne gusjenice jesenske sovice koje pustoše kineske poljoprivredne površine (jesenska sovica, lat. Spodoptera frugiperda je vrsta noćnog leptira, a naziv „frugiperda“ znači izgubljeni plod; Hrvatski fokus objavio je tekst o ovom štetniku 13. 10. 2017.: „Nova pošast prijeti poljoprivrednicima“).    

 

Istovremeno, rekordne kišne oborine opustošile su poljoprivredu u ključnim agrarno rastućim područjima. Prema podatcima Nacionalnog saveza poljoprivrednika, u Velikoj Britaniji prekomjerne kiše u kolovozu su zaustavile žetvu pšenice. Većina država američkog Srednjeg zapada tokom zime doživjela je rekordne snježne oborine, potom i rekordne kišne oborine ovog proljeća, što se odrazilo na veliko kašnjenje sjetve kukuruza i soje. Dvanaest mjeseci do srpnja (2019.) bili su rekordno najvlažniji zbog čega su milijuni hektara ostali neobrađeni u žitnom pojasu američkog Srednjeg zapada. A u Africi, Zambija proživljava najgoru sušu od 1981. godine, a o jakoj suši izvješćuju i druge afričke države.

 

Minimalni solarni učinak…

 

Ove događaje dramatiziraju različite zagovaračke skupine i političke stranke kao dokaz da se radi o globalnom zagrijavanju koje uzrokuje čovjek – emisijom ugljičnog dioksida, CO₂, iz industrije, elektrana na ugljen, automobila i drugo. Mi smo „preplavljeni“ prijedlozima novih poreza u stotinama milijardi dolara, osobito u Europskoj uniji, to su porezi koji su potrebni za rješavajne ovog problema, tako su nam rekli. Što ako smo usredotočeni na pogrješan odnos između uzroka i posljedica? Nedavna istraživanja pokazuju da smo previše ograničeni u svojoj znanosti i ignoriramo što stvarno utječe/uzrokuje ekstremno vrijeme diljem svijeta i njegove iznenadne promjene. …

 

Ono što je bitno za ovu raspravu je činjenica da ni jedan linearni klimatski model koji koristi UN-ov IPCC ili bilo koji od stotina klimatskih istraživačkih centara diljem svijeta ne može modelirati ono što je najveći pojedinačni faktor koji utječe na naše vrijeme, „hirovito“ („nepostojano“) sunce. Ono što su astrofizičari dokumentirali jest da naše sunce – do sada daleko najveći faktor učinka na vrijeme bilo da doživljavamo vrućinu ili hladnoću, događaje pacifičkog El Niña, ili ozbiljne vulkanske aktivnosti ili teške potrese kao posljednjih mjeseci, prolazi kroz složen ciklički niz intenzivnih aktivnosti a potom i padom aktivnosti, aktivnost koja je obično poznata kao sunčeve pjege ili sunčeve erupcije, golemi elektro-magnetski događaji. Sunčane erupcije obično se kreću u približno 11-godišnjim ciklusima s najvećim i najmanjim aktivnostima. … Trenutačno od 2018. godine doživljavamo razdoblje značajnog pada solarne aktivnosti, a to je – solarni minimum. Posljednji takav bio je u razdoblju 2008.-2009. Postoje uvjerljivi dokazi da će ovaj minimum biti ono što se naziva Veliki solarni minimum, daleko veći od bilo kojeg u posljednjim desetljećima. Koji su uočljivi učinci takvih cikličkih razdoblja solarnog minimuma?

 

Kozmičke zrake i oblaci

 

Prema astrofizičarima, kada oslabi sunčevo magnetsko polje, vanjski tlak solarnog vjetra se smanjuje, tj.opada. To omogućuje prodor većeg broja kozmičkih zraka u atmosferu našeg planeta. Stoga kozmičke zrake koje udaraju u atmosferu Zemlje stvaraju aerosole koji zauzvrat „siju“ oblake. Dr. Roy Spencer objašnjava: „Oblaci su 'suncobran' Zemlje i ako se iz bilo kojeg razloga promijeni pokrivenost oblacima, imat ćete globalno zagrijavanje ili globalno hlađenje.“ Nacionalna uprava za oceane i atmosferu američke Vlade (NOAA) izjavljuje: „Sve vrijeme na Zemlji, od površine planeta do svemira, započinje sa Suncem. Svemirsko vrijeme i zemaljsko vrijeme (vrijeme koje osjećamo na površini) pod utjecajem su malih promjena kroz koje prolazi Sunce tijekom svog solarnog ciklusa. Najvažniji utjecaj koje ima Sunce na Zemlju dolazi od svjetlosti ili zračenja samog Sunca.“

 

Koji su učinci slabije solarne aktivnosti, više „uspavanog“ ciklusa s kojim se sada suočavamo zbog manje solarne energije ili zračenja koji dosežu do Zemlje? Uz povećanu pokrivenost oblacima na globalnoj razini, vitalni mlazni tijekovi slabe i vulkanska aktivnost se povećava zajedno s potresima i u kombinaciji s nepredvidljivim vremenskim prilikama. Zemljina magnetosfera, koja obično blokira mlazni tok na svojem mjestu, slabi, a to zauzvrat uzrokuje pomicanje stabilnog mlaznog toka prema jugu – kao što je bilo u siječnju 2019. u Sjevernoj Americi koja je bila suočena s rekordnom hladnoćom i snijegom u području Srednjeg zapada. U nekim će regijama biti znatno više suša, a u drugim su moguće velike poplave s golemim učincima na svjetsku proizvodnju hrane. Slaba solarna aktivnost, poznata kao 'Solarni minimum', također je u korelaciji s globalnim trendom hlađenja. To je dokumentirano stoljećima unatrag pa i duže.

 

Trenutačni solarni ciklus koji je NASA nazvala „Ciklus broj 24“, dosegao je svoj vrhunac početkom 2014. godine, prije mjerljivog početka pada godišnje aktivnosti sunčevih pjega. Predviđa se da bi se minimum trebao dogoditi 2020. godine. To bi moglo trajati godinama. Neki predviđaju novo „mini ledeno doba“.

 

Predmet je složen i u velikoj mjeri nedovoljno istražen jer smo se gotovo isključivo usredotočili na promjene koje je uzrokovao čovjek ili na moguće vremenske promjene s jednostavnim računalnim modelima. Ukoliko će nadolazeća zima na sjevernoj hemisferi biti imalo slična prošloj, to bi nas trebalo potaknuti na ozbiljno shvaćanje učinka ove solarne komponente na našu klimu. Energično odbijajući promoviranje novih istraživanja, riskiramo da u narednim godinama budemo nepripremljeni za dramatične neuspjehe u poljoprivredi i smanjenim žetvama na globalnoj razini i to u vrijeme kada je većina vlada OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) odlučila eliminirati javne zalihe žita za hitne slučajeve, a naša opskrba hranom organizirana je na „pravedan način“ prema sustavu. Znanost nije o „konsenzusu“, već otkrivanje istine, koliko god ona kontroverzna bila.

Izvor: F. William Engdahl: „World Extreme Weather: Is it Man or Something Else?,“ 26. kolovoza 2019.

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.