Rijeka 2020. i recidivi zločinačke ideologije

Svakodnevno u javnost izlaze probni baloni sa ciljem da uvjere članove HDZ-a da je Plenković već izabran

• Vašar pod naslovom »Rijeka – prijestolnica europske kulture 2020.«, zahvaljujući njihovim organizatorima postigao je cilj, a cilj je bio izazivanje dodatnih podjela među Hrvatima diljem svijeta. Sam po sebi ovaj europski projekt nije u Europi nikada ništa posebno značio. Uglavnom su domaćinstva dobivali marginalni gradovi ili gradići iz pojedinih europskih država. Ideja je potekla 1985. od grčke pjevačice i glumice Meline Mercouri – najpoznatije po izvedbi izvrsne pjesme Djeca Pireja u filmu Nikad nedjeljom Julesa Dassina iz 1960. godine – koja je u to vrijeme bila grčka ministrica kulture. Sedam godina kasnije, 1992., uveden je "europski mjesec kulture", a 1999. i "europska prijestolnica kulture". Rijetki su poznati i veliki gradovi bili dio ovoga showa. Prije se može reći kako su "prijestolnice" postajali mali gradovi, gradovi iz provincije, poput norveškoga Stavangera, mađarskoga Pečuha, finskoga Turkua, slovenskoga Maribora, portugalskoga Guimarãesa, češkoga Plseña, talijanskih Monze i Matere, poljskoga Wrocława, baskijske Donostije (španj. San Sebastián), danskoga Aarhusa, nizozemskoga Leeuwardena, malteške Vallette, bugarskoga Plovdiva… Od sljedeće godine titulu "europska prijestolnica kulture" ponijet će još provincijskiji gradovi, poput vojvođanskoga Novog Sada, rumunjskoga Temišvara, luksemburškoga Esch-sur-Alzettea, litvanskoga Kaunasa, mađarskoga Veszpréma, finskog Tartua, norveškog Bodøa ili irskog Galwaya. Talijani bi rekli – mizerija, mižerija.

Iako se radi o kulturnoj mizeriji, nas Hrvate ova mizerija košta i novaca i podjela i živaca. Ima i koristi, Rijeka i sve oko nje podsjetilo nas je kako formiranje i podržavljenje hrvatske države nije završena stvar, nego da je pred nama još jako puno posla da se – i bez izostale lustracije – na pravi način obračunamo s recidivima zločinačke jugopartizanske i velikosrpske ideologije, koja kod nas i dalje ima veliki broj pristalica i sljedbenika. Kako je komunistička zločinačka ideologija desetljećima bila u simbiozi u državama i područjima gdje je pravoslavlje bilo dominantna vjera, danas, u promijenjenim okolnostima, pristalice i sljedbenici te nikad poražene komunističke zločinačke ideologije pronašli su se pod okriljem nove neoliberalne i protusuverenističke ideologije i politike koju provode razni globalizatori i negatori nacionalnih država. Ne možemo tvrditi da je liberalni europski Zapad osmislio projekt "europska prijestolnica kulture" samo u cilju razaranja zdravoga europskog tkiva, ali je činjenica da je taj projekt na tragu onoga što Europu nadalje i dodatno razjedinjuje. Time projekt Rijeke kako tzv. europske prijestolnice kulture je samo potvrda svega onoga što sam unaprijed i ustvrdio. Radi se o projektu razaranja preostaloga zdravog hrvatskog tkiva uz izravnu potporu – novčanu i političku – postojeće političke oligarhije koja nesmetano već godinama vlada Hrvatskom a protiv interesa i želje većine samih tih Hrvata, odnosno "hrvatskih građana", kako ih ona blasfemično naziva i vrijeđa.

Osim riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, koji živi i koji se hrani na mržnji svega što je hrvatsko, još je nekoliko aktera izbilo u prvi plan. Prije svega redatelj Dalibor Matanić i nekakav art majstor Nemanja Cvijanović. Kod Matanića i njegova glupog i ružnog spota nemamo se što čuditi. Sličan protuhrvatski promidžbeni spot izradio je godine 2000. u vrijeme lokalnih izbora za HSLS pod nazivom Očistimo Zagreb u kojem je širio rasističke ideje protiv hercegovačkih Hrvata. Matanić je prikazao mladoga hercegovačkog pastira, odjevenog u sirotinjsku seljačku odjeću, kako sjedi i čuva stado ovaca. Nemanja Cvijanović je sin novinara Novoga lista Miše Cvijanovića, rodom iz Brezove Glave kod Krnjaka na Kordunu. Nemanja se dosad nije "opoštenio" kao Ličanin Dalibor. Njega smo tek sada upoznali i njegove art-uradke.

U Matanićevu promotivnom spotu nema Hrvatske, nema Hrvata. On je "suvremen", dakle europski. Novac za spot dali su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Rijeke, Grad Rijeka i TD Rijeka 2020. Dakle, u pitanju je naš novac, novac nas poreznih obveznika. Puno je više onih kojima se ovaj bezlični i provokativni  spot ne sviđa, ali ima i onih koji prosto uživaju. Jedan od njih je Svetozar Nilović Tozo, "voditelj muzeja starih računala Peek & Poke". Tozo je oduševljen: "Meni je ovaj spot EPK baš dobar. Bez ironije i sarkazma. Sasvim u redu i na mjestu", kaže on (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Reakcije-na-videospot-Dalibora-Matanica-za-Rijeku-EPK-su-duboko-podijeljene.-Recite-nam-sto-vi-mislite?meta_refresh=true). A kad se spot sviđa Tozi, nitko više nema pravo bilo što reći protiv Matanićeva art-uradka. A i to je na tragu izjave ministrice kulture Nine Obuljen Kořinek, koja kaže: "Živimo u demokratskoj državi u kojoj ne ćemo cenzurirati umjetnike i u kojoj ministar ili neki komesar ne će odlučivati što će raditi neki umjetnik. O tome hoće li se nešto ili ne će raditi na zaštićenom spomeniku kulture, ako dobijemo zahtjev, razmotrit ćemo ga i donijeti odluku. Mi se ne bavimo nečinjenjem, nego zaštitom kulturnih dobara i tako ćemo postupiti i u ovom slučaju". A i kad Plenkovićeva ministrica kaže, toga se treba držati k'o pijan plota.

• Projekt "Rijeka – prijestolnica europske kulture" brani čak iz Švicarske Ivan Ivić. Ivić se okomio na one kojima smeta jugoslavenska zastava na riječkom Korzu. »E, sad tu dolazimo do glavnog problema«, piše Ivan Ivić i nastavlja: »Upravo se ta zastava Jugoslavije (s petokrakom) pokazala kao glavni problem. Odmah su skočili neki desni politički marginalci i počeli širiti pamflete kako toj zastavi nije mjesto na ulici jednog hrvatskog grada. Naravno da je ta zastava s petokrakom vješto izolirana od ostalih zastava te je ovako, izvučena iz konteksta, dobro poslužila tim desničarskim marginalcima da dođu do jeftinih političkih bodova. Ta se fotografija, koja tendenciozno prikazuje samo zastavu Jugoslavije (a ne i ostale zastave u nizu), poput kuge proširila društvenim mrežama. Ne samo da su marginalci to dobro iskoristili, već su na tu podvalu nasjeli i neki malo ozbiljniji, koji su, bez da su se raspitali o čemu se radi, to dalje "šerali" na svojim profilima. Digli su se na noge "desni portali", hercegovački portali, portali iz "dijaspore", gradonačelnici, čelnici braniteljskih udruga, TV-voditelji… Tko se malo razumije u društvene mreže, može lako zaključiti o čemu se tu radi, tako da sad ne bih o tome. Ono što mene doista iznenađuje je količina mržnje koju su polučili ti komentari. I sam sam napisao jednu kratku crticu na tu temu i pokazao fotografiju s hrvatskom zastavom (https://www.facebook.com/hrvatich/), koja je u tom nizu desetak metara udaljena od zastave s petokrakom. Počele su salve uvreda.« Ja Ivića ne ću vrijeđati. Samo ga žalim. Njega i njemu slične.

• Osmoga veljače na stadionu Kantrida odigrat će se međunarodna prijateljska nogometna utakmica između "Slobodne Države Rijeka" (Stato libero di Fiume) i "Free Territory of Trieste" (Slobodnoga teritorija Trst)! Organizatori to nazivaju utakmicom između "dvije multikulturne luke Rijeke i Trsta". Izbornik Rijeke je Andrea Ponisch. Hvali događaj koji slijedi i za ekipu iz Trsta, "Libertas Trieste", kaže da je to "udruga koja brine o očuvanju tršćanskih tradicija, povijesti i identitetu. Znači udruga koja ima istu svrhu i ciljeve kao i naša pa je samim time prijateljstvo među nama bilo prirodan i logičan slijed događaja… Želim naglasiti i istaknuti da ova utakmica i ova akcija nemaju apsolutno nikakvu političku konotaciju a još manje provokaciju. Sastaju se ljudi koji vole svoj grad, povijest, tradiciju, kulturu te identitet i koji će sve to ukomponirati u jednu lijepu priču kroz igru na travnjaku i druženje nakon utakmice" (http://www.rijekadanas.com/reprezentacije-slobodne-drzave-rijeka-i-free-territory-of-trieste-nastupiti-ce-pod-stijenama-kantride/). Nemam što dodati na ove riječi izbornika Ponischa. Samo neka tako nastavi. Sljedeće godine očekujem da pozovu na utakmicu svoje prijatelje iz grada Predappio u Emilia-Romagni.

• Bliži se dan izbora za predsjednika HDZ-a. Danas su poznata samo dva kandidata, sadašnji predsjednik Andrej Plenković, i njegov izazivač Miro Kovač. Nakon što je postignut dogovor između nezadovoljnoga trojca Miro Kovač – Davor Ivo Stier i Ivan Penava – da će se Kovač suprotstaviti Plenkoviću, uslijedili su medijski spinovi od onih koji su za status quo u stranci. Svakodnevno u javnost izlaze probni baloni sa ciljem da uvjere članove HDZ-a da je Plenković već izabran i da im je bolje ne zamjerati mu se. Drugim riječima, oni će saznati tko je kako glasovao i one koji su bili za Kovača Plenkovićeva metla će izbaciti iz stranke. Na strani Plenkovića su i lijevi i desni. Lijevi zato što je Plenković njihov, ljevičar, a desni iz razloga što nisu u stanju misliti svojom glavom. I još nešto, među tzv. desnima nalazi se veliki broj onih koji se samo iz interesa busaju u hrvatska prsa, a njihovim žilama i dalje kola stara udbaška, izdajnička krv. Dobar primjer političko-medijske manipulacije je baš sada izvlačenje iz naftalina slučaja oca ministra Olega Butkovića, koji prije desetak godina nije plaćao komunalije. A razlog je jednostavan, Oleg se pokazao da misli svojom glavom i zato je Plenković unajmio danas Index, a sutra neki drugi feral, da odigra prvljavi posao u njegovome interesu. Na tom tragu je nesmiljeni napad iz svih oružja na Milana Bandića, i iz HDZ-a i iz SDP-a. Udruženo i koordinirano. Nakon stranačkih izbora u HDZ-u Bandića se više ne će orkestrirano napadati.

• Ustoličenje novoga hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića bit će velika lakrdija. Saznajemo da je već sada iz svečanog salona na Pantovčaku skinuta zastava Predsjednika, a na njezino mjesto postavljene su zastave Hrvatske i Europske unije. Čekam trenutak, dakako nakon ustoličenja, da Milanović i njegova crvena bratija uklone i hrvatsku zastavu. Imat će više zraka a i prostora.

• Dana 30. I. 2020. održan je sastanak između predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Armina Hodžića i Orsata Miljenića, šefa ureda novoizabranog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Tu vijest prenio je bošnjački portal Stav (https://stav.ba/armin-hodzic-sa-sefom-ureda-zorana-milanovica-o-odnosima-bosnjaka-i-hrvata/) i ratobornog Hodžića titulirao kao "predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća", što znači da ne ćemo dugo čekati da hrvatski Bošnjaci zatraže svoj vilajet u Hrvatskoj. Stav ima stav da su sada već narod a ne manjina.

• U ljubljanskoj Galeriji Škuc Vuk Ćosić i Matej Andraž Vogrinčič prikazuju projekt History Fashion Week, koji tematizira borbu za interpretaciju povijesti. U najavi projekta (https://www.youtube.com/watch?v=p8kVbryR544) "autori su se prihvatili pregleda 16 povijesnih situacija ter ponudili nekoliko radikalnih pristupa. A kako se to Vuk Ćosić bavi poviješću vidi se i na njegovu twitteru gdje veliča zločinca Josipa Broza (https://twitter.com/supperman/status/857983841205702656). I na goblenu. 

• Da se u BiH ne zna tko pije a tko plaća odavno je poznato. Sada je problem dodatno veći s najezdom desetina tisuća migranata. Iako BiH ima i Zakon o azilu i Zakon o strancima, u stvarnosti ne može ih provoditi. Ne može vratiti Marokance, Alžirce ili Iračane u države iz kojih dolaze jer nemaju sporazume o readmisiji (povratak osoba koje neosnovano borave na teritoriju neke države u države njihovog podrijetla) s tim državama o njihovu povratku prilikom deportacije. O tom problemu piše i novinarka Nerminka Emrić za Klix.ba: "Čak i sporazumi o readmisiji, koje imamo sa zemljama iz okruženja, loše provodimo. Prema izvješću pravobranitelja, nakon obavljenih razgovora s nekim od migranata, priopćeno im je da npr. Crna Gora migrante odbija registrirati zbog obveza prema njima kad je u pitanju proces readmisije. Istina, niti jedna država nije toliko snažna da se samostalno nosi s ovim problemom, međutim BiH je, za razliku od desetina tisuća onih koji prelaze njezine granice u oba smjera, čini se dopustila sebi da i ne pokuša" (https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-migranti-u-bih-postaju-ilegalni-drzava-ne-ispunjava-ni-zakonom-propisanu-ulogu/200130136).

• Vodi li sudski postupak protiv tranzicijskog tajkuna Danka Končara u Južnoj Africi, na trag milijardama koje su iz balkanskih država završavale na tajnim, povjereničkim i offshore računima u inozemstvu? Pogledajte na ovom videu: https://www.youtube.com/watch?v=81Req_y0frQ

• »Putovanje u srpsku prijestolnicu iskustvo je koje se ne zaboravlja. Ne samo zbog ukusne tradicionalne hrane koju možete pronaći u svakom kutku Beograda, već i zbog otkačenih provoda, popularnih žurki na splavima Dunava ili Save. Iako ćete sad u prvi mah pomisliti kako se tamo najviše puštaju narodnjaci, niste u pravu jer svatko može pronaći glazbu prema svom ukusu. Štoviše, našim susjedima cajke su se toliko popele na vrh glave da ih mnogi izbjegavaju kad izlaze u noćni život, premda je grad poznat upravo po njima i nekima su jedan od glavnih motiva za posjet. Po temperamentu Beograđani su dosta slični Dalmatincima, komunikativni su, srčani, gostoljubivi i uvijek spremni za šalu i zezanciju. Kad im kažete da dolazite iz Splita, odmah će s vama krenuti u priču, a starije generacije gotovo sigurno će se prisjetiti nekih anegdota iz grada podno Marjana, u vrijeme kad su kod nas dolazili na ljetovanje«, piše 20. siječnja 2020. Vinko Paić, novinar Slobodne Dalmacije i čitateljima popularne Slobodanke preporučuje posjet Beogradu (https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/putovanja/puno-hrvata-se-za-vikend-zabavlja-u-beogradu-cajke-uopce-nisu-glavni-motiv-dapace-ali-jedne-aktivnosti-valja-se-kloniti-na-ulicama-samo-vrebaju-1000797).

• U vrijeme velikosrpske "šestojanuarske diktature" Hrvati pod vodstvom Vladka Mačeka i HSS-a organizirali su seljačke straže kako bi se obranili od srpskih odnosno jugoslavenskih žandara. I Nijemci danas organiziraju straže, "građanske straže". Novinar Deutsche Wellea se pita protiv koga Nijemci organiziraju "građanske straže" i sâm odgovara: "Pravdu bi u pravno uređenoj državi trebale dijeliti institucije koje su za to nadležne. Ljudi, međutim, često imaju osjećaj da te institucije ne rade dobro svoj posao, čak i u Njemačkoj, državi koja slovi kao dobro funkcionirajuća. U mnogim gradovima se tako formiraju građanske straže" (https://www.dw.com/hr/koga-brane-njema%C4%8Dke-gra%C4%91anske-stra%C5%BEe-i-od-koga/av-52033422). Nijemci su se samoorganizirali kako bi se obranili od najezde migranata.

Marijan Majstorović