Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Armenska riječ yntanik ('obitelj') u prijevodu znači 'pod krovom'

 
 
Za tradicijski armenski način života svojstvene su velike patrijarhalne zadruge (arm. gerdastan) koje su objedinjavale do 50, pa i više rođaka nekoliko naraštaja. Armenska riječ yntanik (‘obitelj’) u prijevodu znači “pod krovom”, tj. oni koji žive zajedno u jednom domu, pod jednim krovom. U narodu se je za obitelj rabila riječ odžah (‘obiteljsko ognjište’), mec odžah (‘veliko obiteljsko ognjište’), tsuh (‘dim’), tun ili ton (‘dom, kuća’).
https://i.pinimg.com/736x/b5/fe/cd/b5fecd5ab2a90555a2d03711d72b2822--armenian-american-armenian-culture.jpg
U armenskim zadrugama zajedno su živjeli roditelji i odrasli sinovi koji su sa svoje strane imali djecu, čak i unuke. U zadruzi se je znalo tko je za što zadužen, tko što treba raditi. Na čelu takve zadruge bio je najstariji i najiskusniji muškarac, gospodar doma (arm. tanter). Gospodar doma je imao neograničenu vlast, upravljao je pokretnom i nepokretnom imovinom, čak je i odlučivao o sudbini kojega člana te velike zajednice. Tanter je upravljao zadružnim gospodarstvom i nadzirao prihode i rashode. Prema njemu svi su se morali odnositi sa štovanjem i poštovati određene tradicijske norme ponašanja. Kad bi gospdar ulazio u kuću, svi bi morali ustati, u njegovoj prisutnosti nitko nije imao pravo glasno govoriti ili pušiti. Glava obitelji bi prvi sjedao za stol, zauzimao središnje mjesto uz ognjište, prvi išao na počinak...
 
Veliki ugled u zadruzi imala je starija žena (arm. tantikin ili tantirui 'gospodarica doma'. Obično je to bila gospodareva žena, no ako bi ona umrla prije muža, tada je njezino pravo prelazilo na ženu po starješinstvu sljedećemu muškarcu, starijemu bratu ili sinu. Gospodarica doma vodila je sve ženske poslove u obitelji: kućanstvo, preradbu poljoprivrednih i stočarskih sirovina, pečenje kruha i pripremu ručka, starala se je o čistoći i redu u domu. Upravljala je svim materijalnim dobrima, u nje su bili ključevi spremnica, namirnice su bile pod njezinim nadzorom. Narodna poslovica kaže: "Muž je vanjski, a žena unutarnji zid kuće."
 
Mišljenje gospodareve žene bilo je odlučujuće u izboru žene za sina, njoj su se prije svega obraćali prosci kada je riječ o udaji njezine kćeri. Samo gospodarica (arm. tantikin) se je mogla obraćati glavi zadruge (arm. tanter) u vezi sa svim zahtjevima ukućana i bila je jedina od žena koja je imala pravo sjesti za stol zajedno s muškarcima. U zadruzi je dijapazon obveza armenskih žena bio vrlo širok. Primjerice, starija snaha (nevjesta) obično mijesi tijesto, muze stoku, prede vunu, ide na planinski pašnjak i tamo priprema sir i maslac; druga i treća snaha prosijava brašno, loži peć, tka sagove, šije, krpa, nosi hranu muškarcima koji rade u polju; mlađa snaha svako jutro ide po vodu, pomaže pri odijevanju svekra i svekrve, otvara vrata, donosi ručak, posprema kuću i sl. Neudane su kćeri bile slobodnije negoli snahe, premda su im, po potrebi, pomagale u kućanstvu.
 
U tradicijskoj armenskoj obitelji uzajamni odnosi članova umnogom su se zasnivali i na starinskom običaju izbjegavanja. Primjerice, u tradicijskoj armenskoj obitelji zadržala se je zabrana izgovaranja imena žene ili muža u prisutnosti drugih članova, npr. govoriti posvojno o mužu ili ženi: “moj muž” ili “moja žena”. Ove su izrazi zamjenjivani drugima, primjerice muž je nazivao ženu ahči (“djevojka”), žena muža - mard (“čovjek”), a u prisutnosti stranih osoba - “sin” ili “brat” odnosno “kći” ili “sestra” dotičnoga. Ako je muž trebao nešto prenijeti ženi, on joj se je obraćao obično uz pomoć svoje majke, govoreći: ”Reci joj da...”. U obraćanju svekrvi snaha, ne izgovarajući ime muža, govorila je: ”Tvoj sin”, a u razgovoru s majkom ili otcem - “Tvoj zet”.
 
Drži se da su u Armenaca izravni nasljednici samo muškarci. U isto vrijeme kćeri do udaje i udovice (do druge udaje) nisu gubile prava korištenja zemljom pokojnoga tantera. Kada u obitelji nije bilo nasljednika ni po muškoj, ni po ženskoj lozi, tada su oranice i sjenokoše prelazile u općinsko vlasništvo, a ostalu su nekretninu i pokretninu nasljeđivali najbliži rođaci. Nakon smrti jednoga od braće njegov je udjel prelazio drugomu bratu zajedno s obvezom uzdržavanja udovice i njezine djece do udaje kćeri i do početka punoljetnosti sinova, nakon čega su zadnji postajali vlasnicima očeve imovine. Djeca, kao i u mnogih drugih naroda, u armenskoj obitelji predstavljaju pravo bogatstvo i sreću.
 
Izvori:
 
Ter-Sarkisjanc, Alla. 2005. Istorija i kul’tura armjanskogo naroda. Moskva: Izdatel’skaja firma “Vostočnaja literatura” RAN
Izvor livejournal
Izvor liverinternet.ru
Izvor livemaster.ru
 

Artur Bagdasarov, HKV

Gimnazijalci u DHK izveli predstavu Povijest hrvatskoga jezika

 
 
U ponedjeljak, 13. studenog, u prostorijama DHK gostovali su učenici I. i II. gimnazije iz Zagreba, kako bi obilježili Mjesec hrvatske knjige i Zlatnu formulu hrvatskoga jezika “ča-kaj-što”, koju već preko trideset godina promiče njezin inicijator Drago Štambuk. Tom prigodom dramska družina II. gimnazije, pod vodstvom prof. Ivana Pavlovića, izvela je sjajnu, duhovitu predstavu (vodvilj) “Povijest hrvatskoga jezika”. U programu su, osim učenika, sudjelovali i Drago Štambuk, promicatelj Zlatne formule, odnosno osnivač svehrvatske jezično-pjesničke smotre u Selcima na otoku Braču Croatia rediviva: ča-kaj-što, te voditeljica Lada Žigo Španić. Organizatorica ovoga događanja bila je prof. Antonija Sikavica Joler.
http://www.gimnazija-druga-zg.skole.hr/GI/Untitled%2017.png
Program je odmah započeo vodviljskom glazbeno-scenskom predstavom “Povijest hrvatskog jezika”, koja je prikazala razvoj našega jezika od predcivilizacijskih vremena do danas. Neartikulirani glasovi spiljskh ljudi, prizori slični uvodnim scenama iz Kubrickova filma “2001.: Odiseja u svemiru”, odmah su nas očima i dušom uvukli u predstavu koja nas je iznimno dinamičnim i skokovitim scenama provela kroz čitavu povijest hrvatskoga jezika i književnosti – od srednjega vijeka, začinjavaca, Držića, Marulića, Gundulića do Šenoe, Matoša, Krleže, Ivane Brlić-Mažuranić… Kako objašnjava prof. Pavlović, vodvilj započinje najvećim izumom u povijesti inteligencije – jezikom (glasom č i ostalim nepčanicima), te nizom skečeva u stilu Monty Pythona ilustrira razvoj čakavsko-kajkavsko-štokavskog jezika kroz vjekove. Bilo je doista domišljato, duhovito, moderno i edukativno! Učenici su se pokazali i kao sjajni glumci, a hrvatski jezik ovom je predstavom dobio razigrano mladenačko ruho, koje mu itekako treba.
 
Drago Štambuk je, među ostalim, istaknuo da manifestacija Croatia rediviva: ča-kaj-što razvija slobodu hrvatskoga trojstvenoga jezika, gdje pjesnici iz svih triju hrvatskih jezičnih dionica čitaju na svome narječju i gdje se jednoga od njih ovjenčava maslinovim vijencem, a potom se imena uklešu na godišnju ploču Zida od poezije. Do danas je podignuto 27 mramornih ploča na kojima su i najveća imena hrvatskoga pjesništva: Vesna Parun, Dragutin Tadijanović, Slavko Mihalić, Luko Paljetak i drugi.
Štambuk je naglasio kako bi uvođenje Zlatne formule hrvatskoga jezika „ča-kaj-što“ u školski program mnogo učinilo za bolje i šire razumijevanje hrvatskoga jezika i njegovu snažniju afirmaciju, jer Zlatna formula potvrđuje i hrvatski nacionalni identitet, to jest naglašava iznimnu specifičnost hrvatskoga jezika. Štambuk je usporedio Zlatnu  formulu sa živodajnom molekulom vode i njenom formulom (H2O), u kojoj dva manja atoma vodika uspoređuje sa -ča i -kaj, dok atom kisika uspoređuje sa –što. Djeci bi takva usporedba mogla biti zanimljiva i zapamtljiva mantra, naglasio je Štambuk.
 
Štambuk je na kraju izvođačima predstave poklonio Maslinov vijenac 5, a gostovanje je završeno gromoglasnim pljeskom, uz uzvike: “Ča-kaj-što!” Svaka čast gimnazijalcima i profesorima na tako kreativnoj promociji hrvatskoga jezika – dobro nam došli i sljedeći put!
 

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/gimnazijalci-u-dhk-izveli-predstavu-povijest-hrvatskoga-jezika

Tko nam se narugo?

 
 
Bili smo ko jedan
Nema više toga
Slažem slike stare
I mnogo mi fali
Pa se često pitam
Da l' je to normalno,
vraćat se unatrag
gdje smo živjet stali?
https://img00.deviantart.net/f3a1/i/2014/296/6/8/invocation_of_thy_master_satan_by_satanen-d83v3e0.jpg
Da l' sam rođen,
tko sam?
Ili nešto drugo
Tko je tako htio,
tko nam se narugo?
Tko je imo pravo
da mi prošlost uzme,
da djetinjstvo mnoga
uzme i da baci?
Jesu li to sotone,
ili su luđaci?
Tko su ti krojači
što sudbine kroje?
Kakvi su to ljudi?
Da l' se ikog boje?
Da l' su opće ljudi
ili avetinje?
Da l' oni znaju,
što su to svetinje?
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Više članaka ...

  1. Zašto?
  2. Odraz stvarnosti

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1040 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević