Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Poruka suvremenim hrvatskim doseljenicima da integracija u konačnici ne postane asimilacija

 
 
U organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa Austrije održao je predavanje Peter Tyran, čelnik gradišćansko-hrvatske manjine u Austriji, društveni djelatnik, publicist i glavni urednik gradišćansko-hrvatskog tjednika Hrvatske novine. Razgovor je vodio mr. Igor Lacković.
http://www.kroativ.at/upload_data/site_photos/big_peter_tyran.jpg
Skupu su bili nazočni i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica u Beču Vesna Odorčić, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačiček i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu Marija Hećimović.
 
O hrvatskoj nacionalnoj manjini u Austriji mora u prvom redu brinuti domicilna država, u našem slučaju to je Republika Austrija, posebno pokrajina Gradišće i grad Beč. Republika Hrvatska mora biti prijateljska zemlja i pomoćnica kao i matica u pogledu na jezik, kulturu i nacionalni identitet - rekao je Tyran.
 
Tyran je  na pitanje identitata odgovorio ovako: “Mi smo Austrijanci,  ali smo i Hrvati. Najveći problem vidimo u premalom broju djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.” Na novinarsko pitanje  o uvođjenju hrvatskog jezika u austrijski školski sustav umjesto današnjeg bosansko-hrvatsko-srpskog jezika Lacković je odgovorio: “Hrvatski svjetski kongres je napravio sve potrebne radnje u smislu anketiranja građana u cijeloj Austriji i senzibiliziranja javnosti. Daljnje radnje su na nadležnim institucijama Hrvatske i Austrije. Hvala Crkvi i gradišćanskim Hrvatima na potpori.” Još je neostvariv projekt bilingvalne škole u Beču kao zajednički projekt Gradišćanskih Hrvata i „useljenika“.
 
Petar Tyran (Novo Selo, Gradišće, Austrija, rođene je 27. listopada 1955. Društveni je djelatnik, publicist, književnik... Pohađao je četverogodišnju osnovnu dvojezičnu školu. Maturirao je u Beču. Studirao je anglistiku, filozofiju i slavistiku (ruski jezik) na Bečkom sveučilištu. U to vrijeme postao je aktivan u folklornom ansamblu Kolo Slavuj. Bio je potpredsjednik Hrvatskoga akademskog kluba u Beču (1976.-1977.) i njegov predsjednik (1983.-1987.). Rukovodio je Institutom za narodne grupe iz Rusta u Austriji i bio glavni urednik njegovog gradišćansko-hrvatskog kulturnog časopisa Pokus (1978.-1982.). Od 1983. godine postaje glavni urednik tjednika Hrvatske novine, najznačajnijeg lista Gradišćanskih Hrvata. Uredničkom politikom tog lista odredio je novi smjer za suvremenu tiskovinu jedne manjinske skupine, osiguravši joj u XXI. stoljeću dobro posjećenu elektronsku inačicu na internetu. Godine 1994. postaje kurator Hrvatskoga centra.
 
Surađuje na Studiu Gradišće pri ORF-u, a kao suradnik pomogao je i ostvarenje izložbe 400 godina Hrvata u Beču (Zagreb, 2011.). Član je Društva hrvatskih književnika te hrvatskog i austrijskog P.E.N.-a. Istaknuo se dugogodišnjim radom na očuvanju i promociji identiteta (jezika i kulture) Gradišćanskih Hrvata u srednjoeuropskom prostoru i dosljednim zalaganjem za manjinska prava hrvatske zajednice u Austriji.(www.croexpress.eu)

Hrvatsku nacionalnu i duhovnu bibliju

 
 
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Domovine i Dijaspore (Basel) i Hrvatske akademske zajednice „Kralj Tomislav“ Zagreb - izrađen je, (na razini cijelog hrvatskoga nacionalnog korpusa) – CODEX MORALIS CROATICUM (Hrvatski moralni kodeks).
http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2014/07/Krov-crkve-sv.-Marka-364x245.jpg
Knjiga svenacionalnog značaja, ogledalo budućim naraštajima, putokaz njihovog postupanja, politički i moralni nauk za budućnost. Izrada Codexa povjerena je uglednom hrvatskom umjetniku, pravniku, pjesniku, slikaru i filozofu, te poznatom internet kolumnisti gospodinu Mili Prpi (inače kandidiranom i za Nobelovu nagradu za književnost), koji je u kratkom roku i sjajno obavio dobivenu zadaću. I tom knjigom postajemo jedini narod na svijetu koji ima svoj Codex moralis. Codex moralis croaticum je Program duhovne obnove Hrvata u Domovini i iseljeništvu. Knjiga prvorazrednog nacionalnog značaja. Vijest o ovoj knjizi naširoko je pukla među Hrvatima u domovini i svijetu. Pilot projekt prvog izdanja od 500 primjeraka je u tisku i isfinancirao ga je sam autor. Međutim knjiga treba biti dostupna svim Hrvatima domovine i svijeta, što znači da je treba tiskati u više tisuća primjeraka i distribuirati po Domovini i svijetu, što izaziva velike troškove.
 
Tekst Codexa ogledno je pušten na nekliko e-mail mreža da ga je odmah moglo pročitati par tisuća ljudi u domovini i iseljeništvu. Povratne informacije  bile su izvan  svakog očekivanja – pljuštale su čestitke i pohvale tekstu sa svih strana ističući visoki kvalitet teksta kako u smislu književne vrijednosti, a jednako tako i u smislu snage i dubine izrečene političke misli. Donijet ćemo samo dva,  među brojim mišljenjima: “...pažljvo sam iščitao Codex i malo je reći da sam oduševljen. Nadmašili ste samoga sebe, ovo je kolosalna oda Hrvatskoj, Hrvatima, domoljublju i SLOBODI.” (dr. D. Sacher, Koprivnica). Ili, “...bolje, da bolje ne može biti.” (M. Pavković- HVIDRA). Bilo je više upita gdje se knjiga može kupiti?  
 
U Codexu su obrađene 192 teme na  nacionalnoj razini suvremenih, ali i  povijesnih događaja koji imaju  refleksije na političku sadašnjost. Tekstualno, neke teme obrađene su  duže, neke kraće sa snažnim moralnim i duhovnim porukama. Između svake teme ubačena je jedna autorova odgovarajuća izreka (misaona krijesnica). Codex ima vrlo snažno ugrađen i duhovni karakter. Knjiga nije jednoznačna, “prošetala” je kroz brojne znanstvene oblasti i discipline, što joj daje karakter polivalentnosti.  Knjiga se lagano čita jer snaga  izrečenih misli ostavlja vrlo duboke dojmove. Format knjige 21 x 14 cm, 259 stranica, crno/color na 80 miligramskom papiru, meki plastificirani uvez s klapnama. Po ljepoti grafičkog dizajna u tekstu, a posebno i  u koricama - knjiga je pravo bibliofilsko izdanje.
 
Da bi ovaj jedinstveni projekt duhovne obnove svih Hrvata svijeta  profunkcionirao, potrebna su sredstva za tiskanje i distribuciju. Stoga Vas molimo da prema Vašim mogućnostima, kao domoljubi, makar i  skromno pridonesete realizaciji ovoga kapitalnog djela htvatske književnosti i političke misli. U narednim izdanjima bit će navedena imena svih donatora. Novac možete poslati dostavom čeka na ime: Mile Prpa, B. Rašice br. 2, 10 000 Zagreb, Croatia. Za svaki primljeni ček dobit ćete potvrdu primitka i zahvalu. Mi smo u iseljeništvu (dijaspori) pred sudom savjesti za pomoć tiskanja ovog hrvatskog bibliofilskog djela. Više o autoru Codexa... www.mile-prpa.com
 

Rudi Tomić

U Zaprešiću održana 13. Izborna skupština Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata

 
 
Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, održala je 23. svibnja 2015. u Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću svoju redovitu, 13. po redu Izbornu skupštinu. Taj najvažniji skup iseljenih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a okupili su se Srijemci iz cijele Hrvatske, jer Zajednica djeluje kroz devet ogranaka (Osijek, Požega, Virovitica, Koprivnica, Bjelovar, Rijeka, Poreč, Zadar i Zagreb) i devet zavičajnih klubova koji su organizirani prema mjestu stanovanja iz kojih su srijemski Hrvati doseljavali (Beška, Gibarac, Golubinci, Hrtkovci, Kukujevci, Nikinci, Slankamen, Petrovaradin i Srijemska Mitrovica). Navedeni događaj svojom su nazočnošću dodatno uveličali članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina – Mješoviti pjevački zbor i Tamburaški ansambl – predvođeni predsjednikom Društva Petrom Pifatom, te potomak bana Jelačića Marcel Jelačić sa suprugom.
Izborna skupština održana je u sklopu dvodnevne kulturne manifestacije „Srijemski dani kulture“, a prije službenoga dijela izaslanstvo Zajednice u sastavu: Mato Jurić – predsjednik, Vlatko Fijala – predsjednik Skupštine i Jelena Dodig – predsjednica Glavnog odbora te predstavnik grada domaćina Miljenko Šoštarić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarski razvoj i financije Grada Zaprešića, položili su vijence na grob bana Josipa Jelačića u Novim dvorima Jelačićevim. Polaganju vijenca, među ostalim, prisustvovali su i članovi HKPD-a „Jelačić“ iz Petrovaradina, rodnoga mjesta slavnoga bana.
 
Misa za srijemske, bačke i banatske Hrvate
 
Nakon polaganja vijenacau Novim dvorima, okupljeni su se uputili na svetu misu koju je za Srijemce i njihove goste služio u crkvi sv. Ivana KrstiteljaIvan Frkonja, župnik Župe sv. Petra Apostola. Za vrijeme misnogaslavlja, na crkvenom koru, Mješoviti zbor HKPD-a „Jelačić“ uz glazbenu pratnju Petra Pifata izveo je: ulaznu pjesmu „Uskrsnu Isus, doista“, misu petrovaradinskog skladatelja Franje Štefanovića „Na glas zvona“, otpjevni psalam „Vječna je ljubav Njegova“, darovnu pjesmu „Ti, Kriste, kralj si vijekova“, pričesnu pjesmu petrovaradinskog opata Ilije Okrugića Srijemca „Isuse, Bože moj“, te izlaznu pjesmu „Kraljice neba, raduj se“.
 
24 godine djelovanja Zajednice
 
Izbornu skupštinu je otvorio predsjednik Skupštine prof. Vlatko Fijala, a nakon hrvatske himne „Lijepa naša domovino“ i svečane pjesme Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata „Vratit ću se, zemljo“, te pjesme „Ustani bane“, koje je izveo Mješoviti pjevački zbor HKPD-a „Jelačić“ iz Petrovaradina, svi prisutni su minutom šutnje odali počast svim preminulim Srijemcima, Bačvanima i Banaćanima, utemeljitelju Zajednice Ivanu Bonusu, prvom hrvatskom predsjedniku dr. sc. Franji Tuđmanu te svim hrvatskim braniteljima koji su svoj život utkali u slobodu Hrvatske.
 
Nakon izbora radnih tijela Skupštinu su pozdravili i brojni gosti iz javnoga života Republike Hrvatske te predstavnici Hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava iz Srijema. Uime grada domaćina i gradonačelnika Željka Turka sve prisutne je pozdravio Drago Bago, predsjednik Gradske skupštine Grada Zaprešića, ustvrdivši kako je počašćen što grad Zaprešić, grad uokviren s dvije rijeke – Krapinom i Savom, može ugostiti Srijemce iz cijele Hrvatske, ali i one s druge strane državne granice. „Grad Zaprešić i njegovih tridest tisuća stanovnika imaju otvoreno srce za sve koji taj grad izaberu za svoje mjesto stanovanja, pa tako i za vas iz Srijema koji su se nastanili u našem kraju. Osim toga nas trajno povezuje i naš ban Josip Jelačić, koji je rođen uPetrovaradinu, u Srijemu, a svoj život završio u Zaprešiću i pokopan uNovim dvorima Jelačićevim“, rekao je Drago Bago poželivši uspješan rad Skupštini.
Srijemac Đuro Perica, dopredsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, podsjetio je na turbulentnu povijest Srijema i ustvrdio kako je „Srijem uvijek bio i jest naša domovina, on nije dio Hrvatske, ali je naša domovina, on je u našim srcima, u našim mislima. I sam sam dobar dio svoga djetinjstva proveo u Kukujevcima, te sam zahvaljujući i vama ponosan što sam Srijemac“, rekao je Đuro Perica i poželio da svi oni koji budu izabrani u tijela Zajednice časno obnašaju svoju dužnost, kao i njihovi dosadašnji predstavnici.
 
Saborski zastupnik i počasni članZajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zdravko Ronko, zahvalio se na pozivu ustvrdivši da mu je veliko zadovoljstvo što je ponovno sa Srijemcima i njihovim prijateljima. „Bez obzira što ste stoljećima na vjetrometini zbivanja, što vam sudbina nije bila sklona, drago mi je što vam nisu uspjeli uzeti ono što vam je trajno u srcu i dušu – vaš Srijem. Naravno, ljudski i kršćanski je praštati, ali ne i zaboraviti. Nikako zaboraviti, jer zločin je zločin i zločinci moraju doći pred lice pravde. Evo, danas se divimo srijemskoj duši, širokoj kao panonska ravan, duši koja sigurno daje za pravo onima koji su s nama da vjeruju u nas i da mi vjerujemo u vas. Ta široka srijemska duša tako snažno, tako čvrsto čuva svoj identitet, svoju tradiciju, svoje običaje i daruje ih lijepoj svojoj domovini. Hvala vam na tome“, zaključio je svoj pozdravni govor Zdravko Ronko.
 
U ime hrvatske zajednice u Republici Srbiji Skupštini se obratio i Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji koji je, među ostalim, podsjetio da su Hrvati iz Vojvodine žrtve etnički motiviranog nasilja, ali da se o tome vrlo malo govori i još manje zna, napose u Srbiji. „Čini se da je zbog europske budućnosti elita i u Srbiji i u Hrvatskoj riješila šutjeti o tome. Smatram da nije najbolje graditi budućnost na šutnji i na prešućivanju o zločinima koji su se dogodili. Preostali Hrvati u Srbiji žele sudjelovati u procesu pridruživanja Srbije Europskoj uniji. No, kroz proces europskih integracija moraju se dati odgovori na otvorena pitanja i probleme Hrvata, kako protjeranih tako i onih koji su ostali u Srbiji. Kroz taj proces mora se provoditi i proces suočavanja sa zločinima iz devedesetih godina, mora se otvoriti proces suočavanja s politikom ratnog huškanja koja je u to vrijeme vođena u Srbiji. Na tome planu odlučujuću ulogu mora odigrati hrvatska diplomacija. Naša je zadaća u tome im pomoći, da ova otvorena pitanja ostanu dovoljno visoko najprije na agendi hrvatske diplomacije, a zatim postati sastavni dio agende pregovaračkog procesa koji Srbija mora proći tijekom pridruživanja Europskoj uniji“, istaknuo je u prigodnom obraćanju Darko Sarić Lukendić naglasivši pritom da je to jedini način da se na ta pitanja da odgovor.
 
Predsjednik HKPD-a „Jelačić“ Petar Pifat je izrazio zadovoljstvo što je baš hrvatskoj udruzi iz Petrovaradina, mjesta u kojemu se nekada slavni ban ljuljao u kolijevci, pripala čast da gostuje na Skupštini Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata baš u Zaprešiću, mjestu banova počinka. Iskoristio je i priliku da podsjeti na prepreke s kojima se Društvo suočava u radu, među kojima je, uz financijske poteškoće, i činjenica da HKPD „Jelačić“ još uvijek nema vlastite prostorije, konstatirajući pritom da rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu, iako je ponos svih petrovaradinskih Hrvata, još uvijek nije u posjedu Društva, a štoviše u nju nije moguće niti ući. No potom je optimistično nastavio: "Nismo danas ovdje da bismo se žalili, nego i da bismo se pohvalili kako mi, Srijemci, unatoč svemu njegujemo i čuvamo vlastiti identitet. HKPD „Jelačić“ to čini na svoj način: izdavanjem CD-a sa pjesmama petrovaradinskih skladatelja, manifestacijama poput oživljavanja izvedbe prve opere za djecu u svijetu "Šumska kraljica" čiji je tvorac Petrovaradinac Franjo Štefanović, skorašnjom objavom knjige „Ban Jelačić od Petrovaradina do Beča“, raznim suvenirima Društva i Tekija – svetišta Gospe Snježne...“. Podsjetio je i na približavanje obilježavanja 300. obljetnice Tekija pozvavši pritom prisutne da dođu posjetiti svetište sa svojim obiteljima i prijateljima ako ne prije, onda na vrhunac proslave jubileja, 5. kolovoza 2016. godine. Na kraju se zahvalio svima koji pomažu i podržavaju rad Društva bilo suradnjom na raznim projektima (Dominik Deman, Davor Martinčić, Tomislav Kaniški, Nenad Baor, Ivana Andrić Penava...) bilo uplatom članarina, te samoj Zajednici koja, među ostalim, u svome glasilu "Zov Srijema" redovito prati i izvještava o djelovanju Društva „Jelačić“.
Počasni predsjednik i jedan od utemeljitelja Zajednice Antun Plivelić u svom je pozdravnom govoru podsjetio na masovni egzodus srijemskih Hrvata početkom i sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, koji su zapravo i rezultirali osnivanjem Zajednice u prosincu 1991. godine, te naglasio srijemsko zajedništvo kao najveću snagu Zajednice, koja joj je i osigurala kontinuitet kroz 24 godine svoga djelovanja. „Bilo je to teško vrijeme koje je od nas tražilo mudre odluke, vruće srce i hladnu glavu“, ustvrdio je Antun Plivelić i dodao kako je upravo Zajednica bila ta snaga koja je pomagala Hrvatima iz Srijema, Bačke i Banata u njihovim najtežim trenucima, a danas promiče iskonsko zajedništvo Srijema, Bačke i Banata koje sada dijeli državna granica. „Mi to ne bismo mogli postići da nismo imali podršku hrvatskih institucija, ali i mnogih običnih ljudi. Kako već trajemo 24 godine iskreno se zahvaljujem svima koji su na bilo koji način utkali sebe u rad Zajednice“, rekao je Plivelić.
 
Predsjednik Mato Jurić podnio je izvještaj o radu Zajednice u proteklom razdoblju te naznačio osnovne smjernice njenog djelovanja u budućem radu: nastavak izlaženja glasila Zajednice „Zov Srijema“, održavanje kulturno – tradicijske manifestacije „Srijemska svinjokolja“, održavanje godišnjih skupova zavičajnih klubova i ogranaka koji djeluju u sklopu Zajednice, nastaviti uspješnu suradnju s Katoličkom Crkvom u Srijemskoj biskupiji s našim župnicima. „Svjesni težine političke i ekonomske situacije Hrvata u Republici Srbiji svoje aktivnosti usmjerit ćemo i na još bolju suradnju s njima kako bismo i mi dali svoj doprinos opstanku Hrvata na tim prostorima. I danas zahvaljujem Bogu i Božjoj providnosti što nam je u onim teškim vremenima kada smo odlučivali otići ili ostati dao snagu i razum jednima da ostanu, a drugima koji su bili svjesni da moraju otići da odu, jer da nisu otišli sudbina bi nam svima bila gora“, rekao je predsjednik Jurić.
 
Novo čelništvo Zajednice
 
U radnom dijelu Izborne skupštine izabrano je i novo čelništvo Zajednice. Za predsjednika Skupštine u novom mandatu izabran je ponovno Vlatko Fijala, za predsjednika Zajednice još jedan mandat dobio je dosadašnji predsjednik Mato Jurić, za dopredsjednike su izabrani Smiljko Barišić, Petar Gašparović, Jakov Ivančić, dr. sc. Luka Štilinović i Stjepan Šmit, a u Nadzorni odbor izabrani su Petar Jurčić, Ruža Ćorković i Zlatko Lisac. Jednoglasno je izabran i novi Glavni odbor, najviše izvršno tijelo Zajednice u sastavu: dr. sc. Luka Štilinović, Matija Benčić, Petar Andrić, Ivo Martinović, Ante Gotovac, Ivan Jurić, Stjepan Smolčić, Zvonimir Cvijin, Zvonko Ubrekić, Stjepan Šmit, Stjepan Šutija, Zvonimir Pažin, Zlatko Žužić, Antun Plivelić, general Franjo Feldi, Mladen Ćavar, Stjepan Vuković, Jelena Dodig, Igor Kušeta, Ana Kiš, Slaven Stojanović, Marko Majić, Antun Dokoza, Ivan Martinović, Darko Koritar, Pavo Raič, Pero Marić, Zdravko Rukavina, Andrija Mesić, Vlatko Krznarić, Ruža Mamić-Omaljev, Jozo Topić, Mihael Miletić, Darko Kovačević, Stjepan Bodor, Goran Roksandić, Milan Plivelić, Petar Andrić, Mile Karačić, Antun Poljak, Davor Krznarić, Petar Gašparović, Marijan Jergovski, Ivana Andrić Penava, Tomislav Jecić, Božo Galiot, Josip Špehar, Tatjana Rigo, Ljubica Kolarić Dumić, Marko Gajdašić, Dragan Pavlović, Marija Martinović, Marko Gajdašić, Mata Barišić, Smiljko Barišić, Jakov Ivančić, Ivan Ćuže i Stjepan Gašparović.
 
Službeni program Skupštine započeo je, ali i završio izvanrednim nastupom Mješovitog zbora HKPD-a „Jelačić“ koji je izveo pjesme: „Pozdrav domovini“, „Vino pije, Dojčin Petar“, „Gospe ribara težaka“, „Moj Srijem“ i „Za jedan časak radosti“, a predsjednik Društva Pifat predao je u ime HKPD-a „Jelačić“ i prigodne darove: predsjedniku Gradske skupštine Grada Zaprešića Dragi Bagi uokvireni preslik originala krštenice bana Josipa Jelačića koja se čuva u arhivi župe sv. Jurja u Petrovaradinu i predsjedniku Zajednice Mati Juriću vazu s cvijećem ukrašenu grbom Društva „Jelačić“ i sat-kulom, simbolom petrovaradinske tvrđave.
Nakon Skupštine slijedilo je druženje uz prigodni domjenak i glazbu Tamburaškog ansambla HKPD-a „Jelačić“ iz Petrovaradina.
 

Zlatko Žužić i Ivana Andrić Penava

Fotografije: Petar Gašparović

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Utorak, 20/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 780 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević