Get Adobe Flash player
Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga...

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Opetovani napad i politički pritisak IDS-a preko Glasa Istre na Katoličku...

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

Traženje istine nije 'revizionizam' nego revizija laži koje se i...

Stalne političke pretumbacije

Stalne političke pretumbacije

Klecala prepuna bivših komunista     Kolo...

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Eeeeeeeej, bre, Milorade, što ti...

  • Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    četvrtak, 21. veljače 2019. 16:47
  • Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    četvrtak, 21. veljače 2019. 12:16
  • HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    utorak, 19. veljače 2019. 06:56
  • Stalne političke pretumbacije

    Stalne političke pretumbacije

    utorak, 19. veljače 2019. 06:47
  • Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    utorak, 19. veljače 2019. 06:42

Kulturni i jezični razvitak

 
 
Prve školske knjige iz 1746. i 1747. nastale su na privatnu inicijativu. 1806. je izašao prvi pravi udžbenik za hrvatske škole zapadne Ugarske od patra Ivana Sigismunda Karnera. U to vrime su stvoreni i prvi kontakti s Hrvati u staroj domovini.
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20150938/miloradic_grob2.5400100.jpg
Važan dogodaj u razvitku književnoga jezika je sigurno bio – doduše nikad tiskani – prijevod Novoga Zakona na jezik Gradišćanskih Hrvatov početkom 19. stoljeća. Hrvatski etnolog i sakupljač narodnih pjesam Fran Kurelac je med 1846. i 1848. istraživao narodne jačke Gradišćanskih Hrvatov. Osobito obljubljeni u prostom narodu bili su kalendari, ki su se od ljeta 1805. počeli pojavljati u obliku godišnjakov. Oni su mnogo doprinesli širenju i čvršćenju gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika.

 

Centralna vlada u Beču je podupirala razvijanje samostalne kulture Gradišćanskih Hrvatov u drugoj polovici 19. stoljeća. Uznemirene ugarskom revolucijom ljeta 1848. kanile su centralne vlasti oslabiti liberalni, protuhabsburški tabor u Ugarskoj podupirajući samostalni kulturni razvitak malih nemadjarskih narodnosti. Pri tom su se naslanjali u prvom redu na pomoć katoličanskoga duhovničtva, ko je nadziralo cijelo osnovno školstvo u Ugarskoj.
 
Ljeta 1853. je izašla početnica za Hrvate, ka se je morala posebno prilagoditi jezičnim prilikam Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Zakon o narodnom školstvu iz ljeta 1868. je institucionalizirao podučavanje na materinskom jeziku stanovničtva, a sve veća potriboća školskih knjig je prouzrokovala probijanje samostalnoga književnoga jezika na temelju čakavskih ikavsko-ekavskih govorov i preuzimanje suvrimenoga hrvatskoga pravopisa.
 
Mnogobrojne pjesmarice Mihovila Nakovića, Ivana Vukovića i Jakoba Dobrovića održale su do dana današnjega na životu šaroliko bogatstvo narodne pjesme Gradišćanskih Hrvatov. Gradišćanskohrvatski napjev, narodna pjesma “Jutro rano sam se stao” služila je vjerojatno Jožefu Haydnu kot uzor pri komponiranju stare cesarske himne “Gott erhalte”, ka se je kasnije kot melodija nimške nacionalne himne “Deutschland, Deutschland über alles” odn. sada “Einigkeit und Recht und Freiheit” proglasila širom svita.
http://volksgruppenv1.orf.at/v2static/storyimages/site/volksgruppen/200727/ivan_vukovic3_big.jpg
Gradišćanskohrvatska himna Hrvat mi je otac
 
Svoj prvi procvat doživila je gradišćanskohrvatska književnost na rubu stoljeća djeli duhovnika Mate Meršića-Miloradića. U seljačkom “Kalendaru svete Familije”, koga je izdavao od 1903., razvio je Miloradić jedinstvenu i dotle nedostignutu pjesničku djelatnost i postao je u pravom smislu pjesnik svih Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Iz njegovoga pera je izniknuo i tekst gradišćanskohrvatske himne “Hrvat mi je otac”. Dugo vrime je kulturni razvitak bio povezan s vjerskim. Budući da Hrvati nisu imali vlašćih političkih i gospodarskih centrov, pretvorilo se je selo, selska zajednica, u temelj hrvatskoga narodnoga života. Pokidob su ta selska mjesta bila otcipljena od društvenih i kulturnih impulsov gradov, ona nisu mogla razviti staleška društva, vezana uz cehe i nadregionalno orijentirana. U većoj mjeri su utemeljitelji hrvatskih društav u Gradišću bila udruženja vjerskih i kulturnih usmirenj. 
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Samo bokove tvoje vidim

 
 
Ne jedem, bez sna lutam noću,
glava mi je k'o tempirana mina,
i jedino tebe tražim, tebe hoću,
ludim od želje da te imam, Dina.
K'o grom zaglušni iz vedra neba,
čim sam te vidio, neki vrag zao,
rekao mi je da mi život ne treba,
ako kako ljubiš ne budem znao.
 
Pijan k'o od dobrog jakog vina,
zaslijepljen k'o neki bik u areni,
samo bokove tvoje vidim, Dina,
u očima mi se tvoj bikini crveni.
 
Sve na tebi me uzbuđuje, Dina,
oči, osmijeh i ta duga crna kosa,
noge, grudi, sama tvoja blizina,
male rupice tvog prćastog nosa.
 
Umrijet ću ili doživjeti te radosti,
još noćas moraš moja biti, Dina,
ona koju volim neka mi oprosti,
poslije tebe biću miran sto godina.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Vraćanje sjaja najvećoj udruzi hrvatske zajednice u Srbiji

 
 
Hrvatski demokratski forum pozdravlja ideju da se Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ iz Subotice reafirmira i kroz sadržaje koji nisu izvorno etno karaktera. Organiziranje iznimno posjećene disco večeri u restoranu „Dukat“, nekada popularnom disko klubu „Bunjevačko kolo“ u subotu 16. siječnja 2016. godine, a u povodu obilježavanja 45 godina od osnutka HKC „Bunjevačko kolo“, jedan je od načina da se ovoj, najvećoj udruzi hrvatske zajednice u Republici Srbiji vrati sjaj oduzet smišljeno štetnom politikom DSHV-a i HNV-a. Tjeranje HKC-a „Bunjevačko kolo“ u stečaj prije nekoliko godina za jedini cilj je imalo da se ova udruga, koja nikad nije bila na liniji dušobrižnika iz DSHV-a zatre, što srećom i zaslugom sposobnih i uspješnih ljudi nije uspjelo.
Disco večer, koja je okupila ogroman broj ljudi i srednju generaciju Subotičana podsjetila ne samo na stara dobra vremena, nego i na slavne dane „Bunjevačkog kola“, odličan je primjer kako se može raditi u korist zajednice i na drugačiji način. Na disco večeri nije bilo nikog od „stručnjaka“ iz vodstva DSHV-a i HNV-a, što je i logično, jer njih nema tamo gdje je narod, niti oni narodu nedostaju. HDF potiče vodstvo HKC „Bunjevačko kolo“ da nastavi aktivnosti koje će okupljati članove hrvatske zajednice, ali i njihove prijatelje, usprkos svim opstrukcijama mediokriteta iz vrha zajednice koji svakodnevno dokazuju kako interese Hrvata ne razumiju, pa ih otuda niti ne uvažavaju.
 

Zvonimir Perušić, potpredsjednik HDF-a

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Petak, 22/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 934 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević