Get Adobe Flash player

Srbijanci drže Meštrovićevu sliku još od kralja Aleksandra

 
 
Prvi potez Grada Knina nakon proslave Dana pobjede 5. kolovoza bit će to da preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova pošalje službeni zahtjev srbijanskim vlastima za povrat Meštrovićeve skulpture Povijest Hrvata, koja je desetljećima izložena u Beogradu. Skulptura je desetljećima izložena u parkovnom paviljonu bivšeg kraljevskog dvora na beogradskom Dedinju. Potvrdila nam je to kninska gradonačelnica Josipa Rimac koja kaže da za takvu inicijativu ima potporu Ministarstva kulture.
 
Spomenuta skulptura nastala je 1931. godine. Prema gipsanom modelu koji je napravio veliki kipar Ivan Meštrović izradili su je Grga Antunac i Dujam Penić u Meštrovićevu atelijeru u Splitu 1933. Prvotno je trebala biti izložena upravo u Kninu, no odlukom Kralja Aleksandra završila je na posudbi u Beogradu. Povrat se nikad nije dogodio, iako je kipar više puta isticao kako želi da se skulptura vrati u Hrvatsku. Posljednji put je to javno zaželio 1959. u Splitu. Prije Domovinskog rata bilo je inicijativa da se skulptura vrati Hrvatskoj, no bez uspjeha. Josipa Rimac smatra kako je sada vrijeme u kojem bi se povrat mogao realizirati. „Teško je govoriti o rokovima, sigurno je da se to ne će dogoditi preko noći. No, imamo razloga vjerovati da to možemo realizirati“ kazala je u Kninu gradonačelnica Rimac.
 

T. Kukec, Jutarnji list

U Splitu održan međunarodni znanstveni skupa Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti

 
 
Povodom obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, zajedničkim snagama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog-memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata te Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, proizašao je međunarodni znanstveni skup „Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti“ koji se održao 26. lipnja 2015. u dvorani Franjevačkog klerikata u Splitu (Filozofski fakultet).
 
Znanstveni skup namijenjen je istraživačima povijesnih i geografskih aspekata Domovinskog rata u vrijeme vojno-redarstvenih i oslobodilačkih operacija Domovinskog rata u svrhu razmjene rezultata istraživanja. Prezentacijom različitih aspekata pristupa istraživanju rata u trenutku stvaranja Republike Hrvatske i oslobađanja okupiranih područja, želja je unaprijediti i omogućiti interdisciplinarni pristup temama suvremene povijesti i geografije, politologije, sociologije ali i drugih znanstvenih područja i dobiti cjelovitiju sliku hrvatskog puta prema teritorijalnoj cjelovitosti. Nedvojbeno možemo govoriti o prekretnici naše povijesti kada su u proljeće 1990. godine u Hrvatskoj u slobodnim višestranačkim izborima snage demokracije odnijele pobjedu i kad se po provedenome referendumu o hrvatskoj samostalnosti održanome 19. svibnja 1991. godine čak 94,17 % građana izjasnilo za Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj. Međutim, stvaranje države bio je dugotrajan i mukotrpan put, otežan nametnutim ratom od strane višestruko nadmoćnoga agresora.
 
Tijekom četverogodišnjeg ratnog razdoblja, Republika Hrvatska je međunarodno priznata i postala je članicom UN-a. No, valja se prisjetiti da je četvrtina njezinog teritorija bila okupirana. Ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske je, nakon međunarodnog priznanja Hrvatske u siječnju 1992. godine, bio najvažniji cilj hrvatskog vodstva. Tek je vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja u proljeće i ljeto 1995. godine najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija oslobođen, da bi preostali dio – Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem – mirnom reintegracijom bio vraćen svojoj matici 1998. godine.
 
Vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja postale su sinonimom za oslobađanje Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, dok je operacija Oluja, usto, na simboličan način označila kraj rata. Profesionalno izvedene vojno-policijske akcije nesumnjivo su pokazale visoku razinu stručnosti i sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Oluja je plod neuspjelih političkih pregovora Republike Hrvatske sa srpskim pobunjenicima, tromosti i neučinkovitosti međunarodne zajednice, ali i brojnih sinkroniziranih napora hrvatske vojske i hrvatskog državnog vrha u provođenju ograničenih vojnih akcija, poput Maslenice, Zime 94, Skok 1, Skok 2i Ljeto 95. Nadalje je važno napomenuti da je Oluja ujedno rezultat vojno-političke suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oslobodilačka operacija Oluja je, međutim, i nakon dvadeset godina predmetom aktualnih kontroverzija ne samo na području historiografije, nego i u politici, medijima, publicistici pa i u svakodnevnom životu. Brojna politička, pravna i društvena pitanja vezana uz ovu tematiku utječu na pojedince i skupine čiji su životi na razne načine bili zahvaćeni navedenim zbivanjima, a valja spomenuti i pokušaje kriminalizacije Oluje i njezinih glavnih aktera optuženih za „Udruženi zločinački pothvat“ od strane međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.
 
Zadaća znanstvenika je, s vremenskim odmakom od dvadesetak godina od ratnih zbivanja, istraživati složeni splet okolnosti s kojima su se suočavali politički i vojni akteri na domaćem, međunarodnom i vojnom planu, a unutar kojih se vodila bitka za hrvatsku državu i postizanje njezine teritorijalne cjelovitosti.
 

Nives Matijević

Smiluj se o Djevo, Mati!

 
 
Usred dične Herceg Bosne
Gornjom stranom Rame stare,
Loze roda sveđ ponosne
Braća Kopčić gospodare.
Velikani, ime slavno,
Pradjedova časnih sjeme.
Zapisala povijest davno -
Mnogog stvora broji pleme.
Živjelo se kojekako,
Božja volja svoje čini.
Pleme mrlo; sve polako
U grob liježu vrli sini.
Od prastare loze njine
Dva Kopčića, mila brata,
U dvorima djedovine
Stišću k srcu stijeg Hrvata.
To čestiti ljudi bili,
Kras im praga - vjera sveta.
Poštenjem ih okitili
Svi guslari davnog svijeta.
 
Vrijeme nosi i odnosi,
Puno suza, trunčić smješka.
Od postanka baš prkosi
Bosni našoj sudba teška.
Ajme, Bože, jada ljutog,
Idu Turci, Osmanlije!
Kršćanima bit će krutog
Jarma, danka i kandžije.
Pomozite, oj Nebesa,
Smiluj se o Djevo, Mati!
Bez milosti i čudesa
Tko će raji utjeh dati?
Molitva se Bogu vija,
Al' nadjača sablje sila.
Sultanova Turadija,
Cijelu Bosnu preplavila.
--
Na muci se čovjek pozna
U nevolji ćud pokažeš,
Ščepa li te muka grozna
Ili trpiš, ili lažeš.
Junak si il' prelivoda
Poture il' sluga Krista,
Izdajica slavnog roda,
Il' ti savjest vijekom čista.
Kad pritisnu gorki jadi
Blijedi nauk od davnina.
Jedan Kopčić, blaga radi,
Uze vjeru od Turčina.
Zemlju, dvore, spasit treba,
Imanje je srcu milo.
Što govori knjiga Neba,
U glavi se tajno krilo.
Dobri Bog je Otac svima,
Turčin, kršćan – krv crvena.
Plaću bereš po djelima,
Ljubav –  zakon svih plemena.
--
Drugi Kopčić čvrste vjere
Prezr'o zemskog žića dare.
Nek mu Turčin danak bere,
Al' ne će u janjičare.
Nek o njemu povijest piše
Da je Braja kamen stanac,
Dok mu duh u tijelu diše,
Ne slomi ga nik'vi stranac.
Stajali mu bijeli dvori
Sred grabovog zelen gaja;
Još narodna priča zbori -
Tu j' živio Kopčić Braja.
Zub vremena dvor rušio
Mili spomen na djedove.
Gdje no grabov gaj je bio,
Grabovcima kraj se zove.
--
U tom kraju kamenjara
Nedaleko Vran planine
Živio od Božjeg dara,
Luka, sinak djedovine.
Im'o malo, ma je sretan,
Tek mu oči čedo žele.
Dani lete, a on sjetan,
Pokriše ga vlasi bijele.
Na koljena žuljnih, goli',
Pred oltarom kleči, grca.
Godinama posti, moli,
Ah da mu je plod od srca.
Eto čuda, zdrava, živa,
Rodila se kćerka mala!
S mlijekom majke, slatka Diva,
Zapovijedi usisala:
Ljubi Boga, Domovinu,
Djevičanstvo čuvaj, cijeni.
Poštenje si, krepost finu,
Grešnim blagom ne zamjeni.
Sretna rasla Diva mlada
Grabovčeva bajna vila.
Usred sela, velegrada,
O njoj viječna priča bila.
Molitva ju ocu dala
Svetinja se u njoj krije.
Usta muška uzdisala,
Bože dragi, lijepa li je.
Perivoja krasi cvjetni
Ne mogu se s njom poredit.
Koji li će momak sretni
Grabovčevo smilje gledit?
--
Čuva Diva bijelo stado
Po livadi i vrleti;
Gle, na konju, Ture mlado
Sa Kupresa ko zmaj leti.
Džafer - bega sinak to je,
Loze Kopčić, ramska klica.
Pradjed bris'o ime svoje,
Od kršćana - poturica.
Sin mu Tahir, zloduh sami,
Teferiči, Bosnom skita.
Ne vole ga ni imami,
Ni kadije, raje svita.
Što poželi imat mora,
Tko mu na žulj, tome jao.
Svijet mrzio suro'g stvora,
S puta mu se uklanjao.
--
Leti  momak ko na krili',
Al' mu plamni pogled stade
Na prelijepoj ramskoj vili,
Na njedrima Dive mlade.
Lecnuo se. San il java -
Pred njim cura ljepotanka
Ko boginja da je prava,
Rumen ruža, stasa tanka.
''Oj djevojko čija li si,
Tko te takvu šesnu rodi?
Da l' sa drugog svijeta nisi?
Jel u tebi anđel hodi?
Prođoh Bosnom nadaleko
Carigrada mnogom stranom.
Ma tek za te zape oko,
Pred srećom mi Bogom danom.
Ajme, curo, opčara me
Tv'a ljepota, pogled mio,
Od ljubavne vatre same
Nisam više koj' sam bio.
Duša mahom svate sanja
Tvoje rujne usne žudi.
Tahir - beg se tebi klanja,
I moli te, moja budi.
Sto sluškinja na te čeka
Da te spreme i pozlate.
Ma željela ptičjeg mlijeka,
Đuvegija nać' će za te.
Oj tako mi moga dina
Nema para tvome liku.
Ljubav si mi ti jedina,
Spas ubogom nevoljniku.
Kunem ti se babe vjerom
Sretnom ću te učiniti,
Kitit zlatom i biserom
Tvoj rob, sluga, vječno biti''
--
Herceg Bosne cura, Diva,
Gordo, smjelo, glavu diže.
Planu bićem hrabrost živa
Tahir - begu riječi niže:
''Hvala, ali nisam za te,
Katolička ja sam kćera.
Jedan zakon za Hrvate:
Nacija i oca vjera.
Ti veličaš Muhameda,
Meni Krist na srcu leži.
Za kršćankom Kopčić gleda -
Moja mis'o k rodu teži.
Djedi bili katolici
Klanjali se svetom križu,
Danas dankom mučenici,
Imena si slavom nižu.
Zar će Diva Grabovčeva
Prezret vjeru i Raspelo?
Sramom da ju svijet opjeva,
Da izdajom kiti čelo?
Tahir - beže, sine turski,
Idi svoje gore listu.
Mene žari ponos curski -
Ja ostajem vjerna Kristu.''
--
Ode beže, guja ljuta,
Sutra dan se opet vrne.
Dolazio često puta,
U zaruke k Divi grne.
Silovito momče ludo
Zabranjeno želi voće.
Je li Bogu pravo, hudo,
Srdašcu se slasti hoće.
Babo Džafer zlata ima -
Neće cura pustog blaga.
Tahirovim u grudima
Planu uja ljutog vraga;
''Kaurkinjo, čuj me mlada,
Sa Turčinom šale nije;
Nećeš mene - eto jada,
Pod zemljicu leći ti je.''
Ruka oštri handžar rinu
U Divino tijelo krasno.
Natopila krv ledinu
Ode cura u raj časno.
--
Tahir - đavo kući žuri,
Srce vatrom pakla gori.
Gle, konjanik za njim juri,
Vran planinom glas mu ori:
''Stan' šejtane, stan' džudijo,
Lako ti je ženu ubit.
Ako lažem, živ ne bio,
Mrtvog će te nana ljubit!''
Dobrodušnom Arslanagi
Milo kumče bila Diva,
Osvetit će kum ju dragi
Nek u miru Božjem sniva.
Oštra sablja mladca zgodi,
Stari Džafer gorko plako:
''O moj, sine, ti se rodi
Uzočas i naopako.
Gdje ti obraz, gdje poštenje,
Ne ljubi se cura silom.
Pravo ti je tek volenje
Kad se svidiš stvoru milom.
Ajme, sine, nesretniče,
Teška kazno mojeg žića.
Ubojico, o krvniče,
Ti izrode u Kopčića.''
--
Mrla Diva, Hrvatica,
Junakinja s Herceg kama.
Katolkinja, mučenica,
Nevinosti slika sama.
Grob joj čuva Vran planina
Pred Kedžarom eno znaka;
Hrle grobu, od davnina,
Tri nacije djevojaka
I mole se: ''Dive draga,
Pomozi nam bitku biti.
Napasnika tjeraj vraga,
Djevičanstvo sveto štiti.
Mladost nek te vazda cijeni,
Nek ti u čast pjesmu pjeva.
Nek u vječnoj uspomeni
Živi Diva Grabovčeva.''
 

Marija Dubravac, Brisbane

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Srijeda, 16/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1203 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević