Get Adobe Flash player

Otkrivena umiješanost Vatikana u američke izbore 2016.

 
 
Već gotovo dvije godine slušamo raznorazne infantilne optužbe o „ruskoj umiješanosti“ u američke predsjedničke izbore 2016. godine, temeljene na tvrdnjama da su ruski hakeri napali kampanju Hillary Clinton, te da je nekolicina „lažnih vijesti“ na društvenim mrežama nekako igrala ključnu ulogu u utjecaju na izborni ishod. No, jedna druga priča, o ponešto direktnijem stranom utjecaju na američke izbore, konkretno financiranje jednog od kandidata, u potpunosti je ignorirana od strane medija.
https://onepeterfive.com/wp-content/uploads/2017/11/DictatorPope2.jpg
U svojoj knjizi Diktator papa, katolički povjesničar Henry Sire (koristeći pseudonim Marcantonio Colonna), navodi da je Papa Franjo financirao kampanju Hillary Clinton s resursima Katoličke crkve, preko fondova namijenjenih za dobrotvorne donacije.„Oni kojima je šokantno da se Papu Franju opisuje kao diktatora neće se doduše dvoumiti oko činjenice da je on najviše politički orjentiran papa u posljednjih nekoliko stoljeća. Ova karakterizacija ne dolazi samo od strane njegovih protivnika, već i od njegovih najvjernijih sljedbenika.
Moramo shvatiti da njegova vodilja i njegova glavna briga nisu vođenje crkve, već ambicija da se postavi kao politički svjetski vođa. Franjo je naglašavao ‘dekadenciju’ Europe, koju bi trebala kroz svoj utjecaj u crkvi iskoristiti Južna Amerika, koja bi se ujedinjenim snagama trebala nadmetati s imperijalističkom dominacijom SAD-a.
To je bio i razlog postavljanja kardinala Parolina kao državnog tajnika Vatikana, koji je do tada bio papinski nuncij u Meksiku i Venezueli, a čija je zadaća bila objediniti kontinent pod pokroviteljstvom Svete stolice.
No, imidž Pape Franje, koji je imao priliku da se ustoliči kao moralni vođa kontinenta, je brzo utonuo u krizu, unatoč izvanrednom radu Parolina. Na Kubi je vatikanski utjecaj sve slabiji, u Kolumbiji je mirovni sporazum propao zbog sabotaže tamošnjih protestanata, u Venezueli se pak sve političke strane slažu da su mirotvorska nastojanja Vatikana situaciju dodatno pogoršala, te konačno u Brazilu, nakon uspjeha svjetskog dana mladih, Rio de Janeiro ima gradonačelnika protestanta, anti-katolika, kritičara episkopalne konferencije.
 
Izbor Donalda Trumpa srušio je pretpostavke na kojima se temeljila Franjina politička strategija. Njegov plan ovisio je o tome da u Bijeloj kući sjedi liberalni predsjednik, a nikako osoba koja želi sagraditi zid na granici s Meksikom. Upravo zato se Franjo uzdao u pobjedu Clinton.
Njegovo uski krug suradnika, a ponajprije kardinal Parolin, kazali su mu da Trump nema šanse da pobjedi na izborima, te je Franjo naredio financiranje predsjedničke kampanje Hillary Clinton.  
Franjo je također osobno javno iskazao podršku Hillary Clinton, optužujući Trumpa da nije kršćanin. Kad je Trump pobijedio, Franjo je bio bijesan na svoje savjetnike. to bi mogao biti jedan od razloga zašto je Parolin izgubio papino povjerenje; pokazao se neučinkovit u predviđanju političkog ishoda u SAD-u, kao i u ostvarenju zadanih ciljeva u Južnoj Americi.“
 

https://tribun.hr/papa-financirao-clinton-postoji-li-umijesanost-vatikana-u-americke-izbore-2016/

Uskrsnuće Kristovo dalo je vjeru, nadu i snagu tisućama i milijunima onih koji su postali Njegovi vjernici

 
 
Što proljetno sunce razbija u prirodi zimske okove, te budi novi život, pun ljepote i radosti, tako je uskrsnuće Isusovo polako ali sigurno oživjelo vjeru i u preplašenim apostolima i u zastrašenim učenicima i u mnogim prijateljima, koji su se na Veliki Petak razočarali i posakrivali.
https://aleteia.org/wp-content/uploads/sites/2/2017/04/web-at009-resurrection-jesus-christ-feature-image-rottenhammer-via-wikicommons-pd.jpg?quality=100&strip=all
Uskrsnuće Kristovo dalo je vjeru, nadu i snagu tisućama i milijunima onih koji su postali Njegovi vjernici, iako su znali da se time izlažu opasnosti progona i mučeništva. Umirali su na mučeništvima sa vjerom i nadom da će s Isusom uskrsnuti na novi i ljepši život. U uskrsnim danima obnavlja se vjera u dušama, da nepravda i nasilje ne mogu vječno carevati. Obnavlja se vjera da svi koji trpe, imaju tvrdu podlogu i nadu da će preko tjelesne smrti doći u bolji i ljepši život radosti, koji neće imati kraja. Njegovo uskrsnuće nas podsjeća da je jača pravda od nepravde, da je jače svjetlo od tame, da je jača istina od laži – da je jača snaga Božja od sile pakla. Bezbroj je onih koji su se u trenucima boli i suza, u trenucima svojih teških stradanja krijepile ovom nadom da poslije suza dolazi radost, da poslije Velikog Petka dolazi Uskrs!
 
Za taj život se isplati trpjeti poniženje i prijezir, pa i mučeništvo. Isplati se žrtvovati ovaj zemaljski život koje i tako nismo u stanju trajno sačuvati. Isplati se vršiti sve ono što od nas traži Isus. Nestala je tama Velikog Petka i zasjala zora uskrsnuća. Ostanimo s Isusom sjedinjeni po vjeri i nadi, po zajednici njegovih vjernika, po nedjeljnoj svetoj misi. Ostanimo s Njime u radosti i žalosti, kad nas slave i kad grde, kad nas vole i kad nas lažu. I u zdravlju i u bolesti, u obilju i u siromaštvu. I u životu i u smrti.
Kao i u prošlosti, Bog je dao svojoj Crkvi način da spasi civilizaciju od uništenja. Još imamo vremena. Izbor je na nama!
Čestitajmo i jedni drugima s velikom željom,  da svi oni koji u Njega vjeruju, zajednički Njega i slave.
 

Lili Benčik

Turska odobrila promjenu statusa istanbulske „Svete Sofije“ u džamiju!

 
 
Državno vijeće (najviši administrativni sud) Turske, u petak, 10. srpnja, temeljem zahtjeva turske vlade donijelo je odluku o promjeni statusa crkve Svete Sofije u Istanbulu s muzeja (što je ona bila do sada) u džamiju.To je vijeće 2. srpnja provelo raspravu o spomenutom zahtjevu vlade u Ankari, a konačna se odluka morala donijeti u roku od 15 dana. U crkvi Svete Sofije (sadašnjem muzeju), 29. svibnja pročitana je sura iz Kur’ana Al-Fath u spomen na osmanlijsko osvajanje Konstantinopola (Carigrada, sadašnjega Istanbula) 1453. godine. To je izazvalo oštar prosvjed službene Atene, koja je izjavila kako taj čin predstavlja oskvrnjenje  međunarodne zajednice i baca izazov vjerskim osjećajima kršćana čitavoga svijeta. Namjera turske vlade da povuče ovaj potez, izazvala je, osim u Grčkoj, snažne kritike od strane službenih osoba  i institucija i u SAD-u, Rusiji i Francuskoj, ali i u vrhovima kršćanskih crkava.
https://i.pinimg.com/originals/5a/3e/5c/5a3e5c952cb6f748e90b094831048f08.jpg
Prema maloprije prispjeloj vijesti turske agencije Anadolu, spomenuta turska sudbena instanca danas je odbacila odluku od 24. studenog 1934. godine, koja se odnosila na pretvaranje kršćanskog hrama Svete Sofije iz džamije u muzej. Ovom odlukom on ponovo dobiva status džamije.
Crkva Svete Sofije datira iz doba Bizantinskoga carstva. Građena je od 532.-537. godine po naredbi cara Justinijana, koji je odlučio ovjekovječiti slavu kršćanskog Konstantinopola. Car je želio da ova crkva nema ravne bilo gdje u svijetu. Nakon pada Bizantinskoga carstva 1453., Osmanlije su crkvu pretvorile u džamiju. 1935. ona je, suglasno dekretu turske vlade, potpisanog od strane čelnika suvremene Republike Turske Mustafe Kemal-paše Ataturka, postala muzej. Freske i mozaici s krščanskim prizorima bili su prekriveni slojem žbuke. Godine 1985. ta je crkva uključena u  popis spomenika UNESCO-a.
 

https://www.geopolitika.news/vijesti/turska-odobrila-promjenu-statusa-istanbulske-svete-sofije-u-dzamiju/

Nedjelja, 29/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1705 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević