Get Adobe Flash player

Živimo u svijetu prepunom toksina odnosno otrova, a djeca to osjećaju najbolje od svih

 
 
Živimo u svijetu prepunom toksina odnosno otrova, a djeca to osjećaju najbolje od svih. Upravo iz ovog razloga nova britanska inicijativa „Beyond GM“ koju su pokrenuli iskusni novinari i aktivisti sa ciljem ozbiljne rasprave o genetski modificiranim organizmima i njihovim štetnim učincima, biti će jedan od domaćina i suorganizatora jednog događaja od posebne važnosti koji će se održati u Londonu 24. svibnja 2018. Naime, toga dana u Londonu, u prekrasnom „OmVed Gardens,“ Highgate, uz potporu „Sheepdrove Trust“ autorice će predstaviti nedavno objavljenu knjigu pod naslovom: „What's Making Our Children Sick? How Industrial Food Is Causing an Epidemic of Chronic Illness, and What Parents (and their Doctors) Can Do About It?“ / „Zašto su naša djeca bolesna? Kako industrijska hrana uzrokuje epidemiju kroničnih bolesti, i što roditelji (i njihovi liječnici) mogu učiniti?“
https://beyond-gm.org/wp-content/uploads/2018/05/WMOCS-cover.jpg
Autorice knjige su dvije američke stručnjakinje: dr. Michelle Perro, liječnica i pedijatrica s više od 35 godina kliničkog iskustva u akutnoj i integrativnoj medicini, te medicinska antropologinja Vincanne Adams, Ph.D. (University of California, San Francisco). Knjiga je objavljena na temelju višegodišnjeg praćenja medicinskih slučajeva i kliničkog iskustva te jasno daje uvid u pravo podrijetlo kroničnih oboljenja i poremećaja s posebnom pažnjom na ozbiljan problem poremećaja funkcije crijeva. Autorice knjige daju jasne i uvjerljive dokaze o tome kako industrijska proizvodnja hrane – uključujući genetski modificirane organizme i pesticide – u kombinaciji s drugim čimbenicima iz okoliša stvara „savršenu oluju“ zdravstvenih problema kod djece.
 
Podatci o sve većem broju oboljele djece ukazuju na ozbiljan problem kako u SAD-u tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje. Kronične bolesti i poremećaji kod američke djece dosegli su razinu prave epidemije, stotine tisuća roditelja očajnički traže uzroke bolesti kod svoje djece. Knjiga objašnjava povezanost genetski modificiranih organizama i njihovih agrokemikalija s kroničnim oboljenjima kod djece, iako naravno, oni nisu jedini krivci. Pitanje u naslovu knjige: “Zašto su naša djeca bolesna?“ ili „Što našu djecu čini bolesnom?“ Vrlo je ozbiljno pitanje bez imalo arogancije, ističu autorice knjige te dodaju: „Mi nastojimo dati odgovor na ovo pitanje.“ Istina je da su djeca u SAD-u kao i diljem razvijenog zapadnog svijeta gdje prevladava industrijska poljoprivredna proizvodnja i zapadna suvremena prehrana, suočena s pravim novim valom kroničnih zdravstvenih problema koji do prije par desetljeća nisu postojali.
 
„U knjizi ne govorimo o prijelomima kosti i iščašenjima, modricama i posjekotinama, kašlju i prehladama što je poznato kod djece i nije ništa neobično, iako neke ozljede ili prehlade i kašalj mogu biti ozbiljni. U ovoj knjizi mi progovaramo o kroničnim zdravstvenim problemima koji perzistiraju / opstaju godinama, to su zdravstveni problemi koji zahtijevaju dugoročnu medicinsku skrb i tretman i zapravo nikada ne će nestati. Govorimo o zdravstvenim problemima koji traju i kojima se može upravljati, tj. može ih se držati pod kontrolom ali oni uzrokuju goleme probleme i imaju ozbiljan učinak na kvalitetu života naše djece i njihovih obitelji.“
 
Koji su to zdravstveni problemi? Usprkos golemim naporima u zaštiti zdravlja naše djece, danas je golemi broj djece, jedno od njih trinaest, koja u SAD-u pate zbog ozbiljnih alergija na hranu – stopa alergija na hranu povećala se za 50 % u posljednja dva desetljeća (ili malo više). Gotovo 9 % djece ima astmu, što je drastično povećanje od 1980. godine do danas. Stopa ekcema/atopičnog dermatitisa kod djece u SAD-u znatno je porasla – udvostručena je i iznosi 10,7 % a u pojedinim saveznim državama i do 18,1 %. Danas više od 1,6 milijuna Amerikanaca boluje od Chronove bolesti ili ulcerativnog kolitisa, a svaki deseti oboljeli je - dijete. Broj oboljelih od celijakije također se povećao za više od 4,5 puta u posljednjih pedeset godina, stopa oboljelih povećava se kod djece, a podatci se odnose prije otkrića (pre)osjetljivosti na gluten.
 
Gastrointestinalni refluks ima oko 8 % djece; danas 10 % djece mlađe od dvanaest mjeseci ima gastrointestinalni refluks i kod njih se javljaju ozbiljne komplikacije koje uzrokuju poremećaj poznat pod nazivom gastroezofagealna refluksna bolest (vraćanje želučanog sadržaja u jednjak; GERD). Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) javlja se kod 6-24 % djece srednjoškolske dobi. Prije deset godina manje od 3% djece imalo je dijabetes tipa 2, a danas 45% djece ima dijabetes tipa 2.
 
Sljedeći zdravstveni problem američke djece je pretilost: jedno od petero djece je pretilo. Nažalost, 11 % djece ima dijagnosticiran poremećaj nedostatka pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) te više od 20 % djece u nekom određenom razdoblju života ima ozbiljan mentalni poremećaj. Sve to bilježi drastičan porast stope oboljelih u posljednja dva desetljeća ili malo više. Gotovo 60 % naše djece suočeno je s kroničnom glavoboljom, od čega 7 % s kroničnom migrenom. Ovi brojevi su više nego zapanjujući. Što se to događa s našom djecom? Zašto su djeca tako bolesna i s mnogo kroničnih bolesti koje su teško izlječive? Zašto su ovi zdravstveni problemi naglo povećani u posljednjih nekoliko desetljeća? Što ih povezuje?
 
Moguće je da su naša djeca usred zdravstvene krize koju tek moramo imenovati i koja se tek mora potpuno shvatiti. Možda ovu zdravstvenu krizu ne možemo imenovati jer na ove zdravstvene probleme gledamo na 'zastarjeli' način koristeći jednako tako stare i nedovoljne modele bolesti i liječenja. Zapravo, mi raspravljamo o tome postoji li mogućnost da su neki, ako ne svi, zdravstveni problemi na neki način povezani te imaju isti izvor i sličnu patogenezu na što svako dijete reagira različito i možda se sve može tretirati na jednostavan način – a to je primjena integrativne medicine koja započinje upravo s – hranom. Loše zdravstveno stanje naše djece posljedica je nečeg mnogo ozbiljnijeg od samih simptoma bolesti ili poremećaja. Djeca su bolesna jer su izložena kontaktu s toksičnim kemikalijama u vodi, zraku, namještaju itd. Broj i količina uobičajenih kemikalija koje koristimo u domaćinstvima u stalnom je porastu još od kraja Drugog svjetskog rata usprkos dobro poznatim posljedicama, a ove kemikalije u pravilu su i neregulirane.
 
Osim kontakta s toksičnim kemikalijama iz okruženja, djeca su izložena toksičnim tvarima koje štetno djeluju na razvoj njihovog imunog sustava, organa i mozga i to na osobito podmukao način – putem tzv. „zdrave“ hrane. Ukoliko hrana nije 100 % iz organskog (ekološkog) uzgoja ili ako ne potječe iz vlastitog ekološkog uzgoja, djeca jedu hranu koja je prepuna toksičnih tvari: rezidua pesticida, hormona i antibiotika. A sve ove tvari negativno i štetno djeluju na zdravlje djece. A jedan od glavnih razloga povezan je s primjenom novih, suvremenih agrotehnologija koje se primijenjuju od sredine 1990-ih godina: radi se o uzgoju genetski modificiranih usjeva koji su velikom većinom jako ovisni o primjeni herbicida i insekticida ali i drugih agrokemikalija. Mi to nazivamo „industrijska hrana.“ Suvremena hrana je – „industrijska“ hrana.
 
Tehnologije genetskog inženjeringa zapravo su omogućile povećanje primjene toksičnih agrokemikalija u proizvodnji hrane. Posljedica našeg „poboljšanja“ u sustavu proizvodnje hrane je znatno povećana primjena još toksičnijih agrokemijskih tvari čije rezidue su u hrani koju djeca svakodnevno konzumiraju te su izložena njihovim štetnim učincima više nego bilo koja druga generacija prije njih. Autorice knjige sakupile su sve dokaze o tome i njih argumentirano predstavljaju u knjizi: naša namjera o smanjenoj i ograničenoj primjeni pesticida se izjalovila te je došlo do povećane primjene pesticida a time i do povećanog kontakta s toksičnim tvarima. Sve ovo ima ozbiljne i goleme učinke na naše zdravlje. U svakom slučaju, genetski modificirani organizmi imaju određenu ulogu u svemu tome – bilo izravnu ili neizravnu, i vjerojatno su uzrok (ili jedan od uzroka) kroničnih bolesti i poremećaja s kojima su danas suočena naša djeca. Ovdje svakako uključujemo i genetski modificirane usjeve koji su tretirani golemom količinom herbicida (prvenstveno glifosat i dikamba) te usjevi koji su tehnikama genetskog inženjeringa pretvoreni u čiste otrove (tzv. Bt-usjevi koji proizvode insekticidnu bjelančevinu).
 
Naš današnji pogled o „zdravoj hrani“ i „zdravoj prehrani“ uveliko se mijenja. Nova istraživanja o ulozi mikrobioma na naše zdravlje prisiljavaju nas da razmislimo o ulozi koju ima zdravo crijevo na naše zdravlje, osobito mentalno zdravlje. O zdravom mikrobiomu crijeva ovisi naše cjelokupno zdravlje, a zdravlje mikrobioma ovisno je o zdravoj i kvalitetnoj hrani i uravnoteženoj prehrani. Istraživanja sve više i jasnije potvrđuju važnost zdravog mikrobioma kojeg smatraju ključnim za dobro zdravlje. Neki znanstvenici otišli su još i dalje pa tvrde da sam mikrobiom možemo smatrati posebnim ljudskim organom.
 
„Ono što nedostaje u glavnim razgovorima i kritikama o industrijskoj proizvodnji hrane je karta za povezivanje točaka između znanosti i simptoma, podataka iz životinjskih studija, novih saznanja o mikrobiološkom zdravlju crijeva i kliničkih iskustava liječnika koji pokušavaju ostati korak ispred tih ozbiljnih, iscrpljujućih problema. Srećom, postoje vrhunski znanstvenici i kliničari koji zajedno s majkama i očevima teško bolesne djece počinju stvarati te veze. Okretanjem integrativnoj medicini usmjerenoj na hranu ljudi traže odgovore i rješenja.“ Prigodom predstavljanja knjige u Velikoj Britaniji, „Beyond GM“ objavio je brošuru u kojoj predstavlja 'zdavstvenu sliku' djece u Ujedinjenom Kraljevstvu koja se ne razlikuje mnogo od one kod djece u SAD-u.

 

Izvor: Michelle Perro & Vincanne Adams: „Industrial food and the epidemic of childhood illness,“ (Beyond GM, 2. svibnja 2018.)
Napomena za kraj: Ukoliko niste, preporučujem da nakon ovog teksta pročitate tekst pod naslovom: „GMO je najsigurnija hrana koja se danas može naći na tržištu“ objavljen 14. 3. 2018. na: https://100posto.hr  te dobro razmislite o svemu, osobito o zdravlju djece u Hrvatskoj gdje od raka godišnje oboli više od 100 djece, a između 11 i 15,7 posto djece i adolescenata ima kronične zdravstvene probleme.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Život 130 godina – nema lijeka za održavanje pamćenja ni za generaciju 80 +

 
 
Moguli iz Silicijske doline žele živjeti 130 godina. No, ne poštuju izvornu definiciju tehnologije. Istodobno, jedan od najintrigantijih suvremenih znanstvenika Georg Church predviđa da će zaustavljanje starenja biti realnost u narednih deset godina. Koliko će nas tada biti Zemljana i kako ćemo i od čega živjeti, osim nekih prebogatih pojedinaca?
https://cdn.britannica.com/700x450/05/135405-004-56E22850.jpg
Za super bogataše, zamisao znanstvenika znakovitog prezimena, Georga Churcha da će živjeti 130 godina sigurno je primamljiva ideja (https://www.nextbigfuture.com/2017/02/george-church-indicates-reversal-of.html). Nedavno je prof. Igor Rudan, prvi član iz Hrvatske uglednog društva, Royal Society of Edinburg napisao da sjećanje „generacije 80 +“ naglo počinje slabiti. I da za to za sada nema lijeka. Što je s generacija „70 +“ i nižim, nije navedeno. Posebno kako će se ta pojava odraziti na generacije koje dnevno satima sjedne pred računalima. Možda je izlaz da im ugradimo najavljeno računalo u prirodni mozak. Bit će to primjer kiborškog mozga.
 
Što je problem s Georgom Churchem? On je „Robert Winthrop“ profesor genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Harvardu. Ima najveći istraživački laboratorij na tom glasovitom američkom sveučilištu. Novac nije u pitanju, pa ni iz javnih izvora. Što je njegov „grijeh“? Kao ostali, prvenstveno moguli iz Silicijske doline, prisvojio je naziv „technology“ od J. Beckmanna iz 1777. »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti društva, gospodarstva i tehnike«. Kako to izgleda na primjeru medicine napisano je još 2001. poslije savjetovanja Hrvatskog društva održavatelja. Naime suvremena medicina prvenstveno održava ljudski život. Barem za sada. I odlučio sam taj tekst ponoviti (Vjesnik, 17. lipnja 2001.)
 
»Treba li vrjednovati medicinu poput tehnike ili eko-sustava?
 
Postavlja se temeljno pitanje, kako u roku 25 ili 35 godina zaraditi za životni vijek trostrukog trajanja. Očito je da generacijska solidarnost više neće moći podnijeti sve više troškove kvalitetnoga, a sve duljeg života. To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tijekom proučavanja koncepta vrednovanja medicine.
 
Pridonosi li suvremena medicina boljitku svih ili samo nekih? Koliko tehnizirana zapadna medicina povisuje troškove životnog vijeka ljudskog bića? Treba li vrednovati medicinu poput tehnike ili eko-sustava? To su neka od pitanja koja su samo posredno naznačena u nedavnoj radio emisiji posvećenoj odnosu medicine i tehnike.
 
Emisiju pod trenutačnim naslovom »Saznanja i spoznaje« na Prvom programu Hrvatskog radija već podrug desetljeća vrhunski uređuje i vodi Ante Bekić četvrtkom od pet do sedam sati. Emisija aktualnošću tema privlači brojno slušateljstvo, pa i ono iz udaljenih dijelova Europe, pa čak iz izvan nje. Ante Bekić osim zanimljivih tema, zna u studio dovesti vrhunske znalce i postavljati bitna pitanja. Emisija je primarno namijenjena saznanjima, znanju i spoznajama. Međutim ta emisija ujedno i poučava. Što više, i potiče. Jedna od takvih poticajnih emisija bila je posvećena sve isprepletenijim područjima ljudskog djelovanja, medicini i tehnici. Tijekom te emisije samo je djelomično dotaknuto pitanje kakve ta isprepletenost ima gospodarske i osobito, društvene posljedice? (O. a. nažalost emisija je iščezla odlaskom autora u mirovinu).
 
Sve snažniji utjecaj tehnike na medicinu
 
Upozoreno je na potrebu pouzdanosti i trajnosti medicinske opreme, postojanja zanimanja kliničkog inženjera, itd. Sudionici su se suglasili da zbog sve snažnijeg utjecaja tehnike na medicinu, tehničari trebaju učiti nešto o medicini i obratno (o. a. još nije realizirano).
 
Da su kiborzi već među nama, svjedočilo je dvoje slušatelja. Oni žive s umjetnim metalnim zaliscima već više od četvrt stoljeća. Zbog jasnoće iskaza, što valja razumijevati pod nazivom kiborg, zahtijeva navođenje barem jedne definicije. Kiborg je ljudsko biće kod kojeg elektro-mehanički uređaji preuzimaju dio ili sve funkcije (Hypertext Webster Gateway). Prema kriterijima autora knjige »The Cyborg Handbook« (1995.), osobe s ugrađenim srčanim zaliscima ubrajaju se u 1. kategoriju kiborga. Obilježje te skupine kiborga je nadomješćivanje nedostajućih udova ili organa uz djelomično ili potpuno vraćanje izvornih funkcija. A ugradnja srčanih zalistaka primjer je ispunjavanja jednog od kriterija za svrstavanje tih ljudskih bića u 1. kategoriju kiborga. Prelazi okvire te teme podrobnije razglabanje, ali samo zajednički rad liječnika i tehničara omogućio je prof. K. Warwicku ugradnju implantanata koji ga svrstavaju u 3. kategoriju kiborga. (O. a. u Hrvatskoj imamo doc. dr. sc. Ivanu Greguric koja je s filozofskog motrišta doktorirala na temi kiborga još 2014.).
 
Bitno produljenje životnog vijeka
 
Jedna je tema, međutim, samo naznačena pa će na ovom mjestu biti ponešto razrađena. Potpuna je razrada dugotrajan zadatak multidisciplinarne skupine stručnjaka. Izrečena je misao: »zahvaljujući eksplozivnom razvoju prirodnih znanosti i osobito tehnike, medicina omogućuje bitno produljenje životnog vijeka. Ta činjenica izravno utječe na gospodarstvo i društvo u cjelini«. Time se pojavilo pitanje, trebali li vrednovati i medicinu u osnovi na, sličan način kako se danas vrednuju posljedice tehničkih djelovanja (Vjesnik, Podlistak »Vođenje tehnike«, 13 nastavaka radnim danom od 28. listopada do 12. studenoga 1999.). Odnosno kako će se to uskoro raditi na području vrednovanja ekosustava u projektu Ujedinjenih naroda vrijednom 21 milijun američkih dolara. Osnovna je svrha tog projekta raščlamba kako ljudske aktivnosti utječu na svjetske prirodne procese (The Millennium Ecosystem Assessment, BBC, 5. lipnja 2001.).
 
Valja sažeto objasniti koncept procjene posljedica tehničkih djelovanja. Postoje tri osnovne skupine prosudbenih kriterija. To su tehnički, gospodarski i društveno-humanistički. Za ovu priliku su tehnički kriteriji nezanimljivi. U konceptu procjene posljedica medicinskog djelovanja, medicinski kriteriji zamijenit će tehničke kriterije. Ali gospodarski i ostali društveni te humanistički kriteriji prosudbe u osnovi ostaju nepromijenjeni.
 
Svjetska demografska eksplozija
 
Gospodarski kriteriji dijele se u dvije osnovne skupine. To su pojedinačna gospodarstvenost i ukupna gospodarstvenost ili blagostanje. U pojedinačnu gospodarstvenost ubraja se gospodarstvenost u užem smislu, minimiranje troškova, rentabilnost, maksimiranje profita, sigurnost i rast poduzeća. Blagostanje ili ukupnu gospodarstvenost ili gospodarstvenost u širem smislu čine zadovoljavanje potreba, kvantitativan odnosno kvalitativan rast, međunarodna konkurentnost, puna zaposlenost i prednost u raspodjeli. Bez posebne razradbe tih kriterija nameće se potreba da se i medicinsko djelovanje provjeri na temelju navedenih kriterija. Najočitije je to u potrebi minimiranja troškova. Primjer toga je nedavno pokrenut istraživački program u Njemačkoj koji bi trebao pridonijeti sniženju troškova izazvanih bolničkom logistikom (VDI-N, 1. lipnja 2001.). Istodobno moguće je dokazati da su zdravlje čovjeka, pojedinca (sve viši troškovi) izravno suprotstavljeni ne samo gospodarstvenosti u užem smislu nego i blagostanju sviju. (O. a. svjedoci smo da i naš zdravstveni sustav ulazi u sve dublju financijsku krizu).
 
Kriterij zdravlje kako se procjenjuje u tehnici, treba samo nešto šire opisati. Zdravlje znači stanje u kojem se čovjek fizički i psihički dobro osjeća. Na zdravlje se može utjecati prirodnim i društvenim čimbenicima, a najčešći posrednik je tehnika. Tehnika, zahvaljujući primjeni u medicini, pomaže osiguranju zdravlja. Razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine, naročito u posljednja dva stoljeća, omogućio je znatno sniženje smrtnosti kod djece i produljenje očekivana prosječnog trajanja života, osobito u najrazvijenijim zemljama. Posljedica toga svjetska je demografska eksplozija, tako da se pojavio problem održanja broja stanovnika u razumnim granicama. Upravo činjenice tog kriterija upozoravaju na, potrebu vrednovanja medicinskog djelovanja«. Dodatak izvornom tekstu, tehnika je u proteklih 17 godina toliko pridonijela, da je postala industrija broj 1.
 
»Ukupni životni troškovi ljudskog bića
 
Moguće je pokazati da medicinsko djelovanje izravno utječe na potrebu zaštite okoliša. Primjer je zbrinjavanje medicinskog otpada, primarno u bolnicama. Naime, svaki bolesnik u bolnici stvara od 1,2 do 6 kg otpada dnevno. Neki se ne mogu izravno zbrinuti i odložiti na odlagališta. (O. a. u međuvremenu su plastične pelene postale jedan od najopasnijih vrsta otpada, osobito one koje potječu od starijih osoba. Pred nekoliko godina bilo ih je u zagrebačkom otpadu 5,5 %, možda i 15 puta više od toliko osporavanih plastičnih vrećica).
 
Za preostala dva kriterija može se kazati. Trebalo bi proučiti kako medicinsko djelovanje utječe na kriterij nazvan razvoj ličnosti i kvalitetu društva. Što se tiče etike, to je područje u medicini znatno prije pokrenuto nego u tehnici. Što ne znači da na etičke probleme u medicini ne treba stalno podsjećati. Naprotiv.
 
Namjera je tog teksta otvaranje rasprave u svjetlu činjenice da je razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine omogućio znatno produljenje očekivanog prosječnog trajanja života. Ta je činjenica dovela do sloma mnogih mirovinskih i zdravstvenih sustava. Zato će se raščlaniti zamisao o opsegu naziva ukupni životni troškovi ljudskog bića.
 
Ti troškovi mogu biti visoki i prije rođenja. To su, primjerice, dugotrajno ležanje u svrhu očuvanja ploda ili ako je riječ o umjetnoj oplodnji. Dijete treba pripremiti za profesionalan život. Sve su zahtjevniji poslovi za koje treba osposobiti novi naraštaj, a i ti troškovi trajno rastu. Na žalost, posljednjih godina sve su češći zahtjevi da se zapošljavaju samo mladi. Radni vijek se skraćuju na 25 ili 30 godina. A zbog navedenog razvoja ljudi žive sve dulje, pa se razdoblje po završetku profesionalne karijere produljuje. U tom razdoblju osobito rastu troškovi liječenja. Postavlja se temeljno pitanje, kako u roku od 25 ili 35 godina zaraditi za životni vijek trostrukog trajanja. Očito je da generacijska solidarnost više neće moći podnijeti sve više troškove kvalitetnoga, a sve duljeg života. To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tijekom proučavanja koncepta vrednovanja medicine.«
 
Što se uradilo na tom području u proteklih 15 godina. Mnogo i malo, ali to je tema posebnog teksta drugom prilikom. A aktivnost prof. G. Churcha ipak je namijenjena bogatima (nekima), a ne svima (širokoj populaciji). Treba naglasiti da naš ugledni genetičar prof. dr. sc. Gordan Lauc u reakciji na navedene zamisli uglednika s Harvarda, vjerojatno opravdano baš i nije oduševljen. Najprije produljimo i sjećanje sve starijoj populaciji.
 

Igor Čatić

Neke obrazovne jedinice u kurikulu za predmet Matematika imaju nedostatke

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
https://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2013/10/jasna-turkalj-01.jpg
Jasna Turkalj
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Nela Dželalija, prof. III. gimnazija, Split
Ovaj je prijedlog u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno da može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika.
 
Željko Bošnjak, prof. Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb
I uz najbolji, najsavršeniji i najbogatiji e-udžbenik nužno su potrebni i tiskani materijali. O udžbenicima niti riječi u ovoj „reformi".
 
Mr. Ljiljana Klinger, dipl. učiteljica, ravnateljica Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb
Je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu?
 
Prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U vezi s nastavkom reforme obrazovanja moje je stajalište sljedeće: reformu treba nastaviti i to tako da se kao prvi korak u postojećoj konfiguraciji škole osuvremene nastavni programi. Pritom treba voditi računa o ukupnom opterećenju učenika.
 
Tomislav Faist, učitelj Osnovna škola Posavski Bregi
Već se niz godina radi na reformama školskog sustava, no od uvođenja praktičnih radova – čime je HNOS (2005.) znatno unaprijedio i obogatio nastavu Tehničke kulture – znatnijih poboljšanja nema. Uz to se neki elementi prenose iz dokumenata jedne reforme u dokumente druge, a kao da se gubi iz vida prioritet koji je propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 4): „jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima".
 
Prof. dr. sc. Goran Nuić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Moj je dojam da se u prijedlogu CKR reforme previše odmaknulo od postojeće prakse i to ne smatram dobrim. Svaka reforma trebala bi krenuti od detaljne i korektne procjene postojećega stanja te predlagati poboljšanja u manjim koracima (od korjenitih promjena) da bi imala šanse za uspjeh. VrJednovanje na osnovi ishoda učenja nije po mome mišljenju primjenjivo na matematiku, a vjerojatno niti na prirodoslovlje.
 
Prof. dr. sc. Zlatko Drmač Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Misli li netko uistinu da je moguće i da danas uistinu ima smisla popunjavanjem obrazaca i tablica s unaprijed zadanom strukturom, propisanom listom poželjnih i nepoželjnih glagola, definiranim razinama usvojenosti s razrađenim detaljima za svaki ishod te primjerima zadataka, trasirati obrazovanje učenika koji će upisati fakultet iz STEM područja za petnaest godina od danas?!
 
Prof. dr. sc. Ladislav Čaklović Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Neke obrazovne jedinice u kurikulu za predmet Matematika imaju nedostatke koji zadiru u nerazumijevanje matematičkih modela. Opći dojam ovih dokumenata zajedno jest: nagomilavanje činjenica, nedovoljna briga za zdravlje djece, neujednačenost stručnih radnih skupina kao i nabrajanje nerazumljivih fraza te nepotrebnih i krivo formuliranih definicija.
 
Doc. dr. sc. Matko Glunčić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kvantitativnim analizom recenzija je pokazala da će CKR gimnazijskog kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.
 
Akademik Mislav Ježić HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Treba uključiti u reformu školstva s jedne strane najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (ili predmete), koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore, koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine. U radu na prijedlogu CKR-a (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten), ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja. Mi nemamo prava, pod bilo kakvim izgovorima i floskulama, u svojemu obrazovnome sustavu ne dati svim učenicima najbolju naobrazbu i odgoj koje možemo, a prema njihovim mogućnostima – i iz matematike i iz jezika, i iz prirodnih i iz humanističkih područja, i iz tehničkih znanja i iz umjetnosti, i iz sportova. Samo u tome slučaju osposobit ćemo mlade ljude da se nose s kompetitivnošću dinamičnoga i nesigurnoga svijeta u kojemu živimo, samo u tome slučaju možemo i Hrvatsku učiniti kompetitivnom koliko je nužno da bi se nosila s tim svijetom i u njemu očuvala potrebnu mjeru samostalnosti i slobode svojih građana. Oni koji se time bave moraju snositi i punu odgovornost.
 
Hrvatski institut za povijest, Zagreb Znanstveno vijeće, ravnateljica dr. sc. Jasna Turkalj
Ovakav prijedlog radikalno mijenja koncepciju srednjoškolskog učenja i poučavanja Povijesti, a sasvim izgledno bez rezultata koje predlagači očekuju, i to iz više razloga. Poseban je problem u Prijedlogu CKR-a podzastupljenost hrvatske povijesti. Smatramo da prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest nije prihvatljiv ni za eksperimentalnu primjenu, nego zahtijeva opsežne i ozbiljne metodičko-didaktičke i sadržajne izmjene i dopune.
 
Akademik Tomislav Raukar HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U konceptima kurikula Povijesti izostavljen je jedan od temeljnih, upravo nezaobilaznih pojmova – čovjek i društvo ili pojedinac i zajednica, bez kojega je naše poznavanje povijesnoga razvoja osiromašeno i veoma otežano, a svakako nepotpuno.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 956 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević