Get Adobe Flash player

Vanda Grubišić održala predavanje na temu U blizini planina: vjetar, valovi, vrijeme i klima

 
 
U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Vanda Grubišić, dopisna članica HAZU-a, u ponedjeljak 15. travnja održala je predavanje na temu U blizini planina: vjetar, valovi, vrijeme i klima.
https://matis.hr/wp-content/uploads/2019/04/vanda-170417.jpg
Vanda Grubišić spada u vodeće svjetske znanstvenike u području mezoskalne meteorologije. Rođena je u Slavonskom Brodu. Diplomirala je geofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala je i doktorirala na Sveučilištu Yale. Poslijedoktorski je staž obavila na američkom Nacionalnom centru za atmosferska istraživanja. Nakon toga bila je gostujuća znanstvenica na istoj instituciji, docentica i izvanredna profesorica na Sveučilištu Nevada, te redovita profesorica na Institutu za meteorologiju i geofiziku Sveučilišta u Beču. Danas je pomoćnica direktora Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja i direktorica Laboratorija za opažanje Zemlje na toj instituciji. Ujedno je gostujuća profesorica na Sveučilištu u Zagrebu. Kao mentorica na različitim je institucijama vodila četiri dodiplomska studenta, jedanaest poslijediplomskih studenata te dva poslijedoktorska istraživača. Vanda Grubišić je do sada objavila 59 znanstvenih članaka te više od 180 kongresnih priopćenja – među kojima velik dio pozvanih priopćenja. Mnogi su joj znanstveni članci objavljeni u vrhunskim međunarodnim časopisima.
 
Prema bazi podataka Scopus, njeni su radovi do sada citirani više od 1600 puta uz h-indeks koji iznosi 22. Istraživački rad Vande Grubišić odvijao se u okviru petnaestak, uglavnom američkih projekata kojima je većim dijelom bila voditelj ili suvoditelj. Posebno valja naglasiti da je od 2003. do 2009. vodila dva projekta posvećena istraživanju atmosferskih rotora u području Sierra Nevada, u okviru kojih je obavljen jedan od najuspješnijih američkih eksperimenata posvećenih istraživanju gibanja zraka preko planina (T-REX). Težište njenog interesa je na mezoskalnoj atmosferskoj dinamici, a napose na strujanju zraka i oborinskim procesima u uvjetima kompleksne orografije, pri čemu često kombinira eksperimentalni pristup s rezultatima analitičkog i numeričkog modeliranja. Tako je, primjerice, istražila formiranje rotora, turbulenciju povezanu s takvom atmosferskom pojavom kao i vertikalno gibanje zraka koje se pri tom javlja. Također se bavila istraživanjem atmosferskih brazda iza otoka (Madeira, St. Vincent, Havaji). Uvijek je zadržala interes za atmosferske procese u području Hrvatske, a napose za buru, pa je objavila rezultate prvih avionskih mjerenja kojima je dokumentirana
promjenjivost bure uzduž naše obale, kao i niz drugih članaka u kojima je istraženo polje bure i pripadni turbulentni procesi. Naposljetku, nikad nije izgubila iz vida povijest struke pa je tako sudjelovala u istraživanju koje je ukazalo na pionirski doprinos što ga je Andrija
 
Mohorovičić dao istraživanju atmosferskih rotora. Vanda Grubišić sudjelovala je u radu dvadesetak savjetodavnih tijela, komisija i upravnih odbora kao i u organizaciji petnaestak znanstvenih kongresa. Članica je uredničkih odbora časopisa Atmosphere i Geofizika i recenzirala je za petnaestak međunarodnih časopisa kao i za neke od najuglednijih znanstvenih agencija. Članica je Američkog, Austrijskog i Hrvatskog meteorološkog društva te Američke geofizičke unije. Dobila je niz nagrada, 2013. je postala „fellow“ Američkog meteorološkog društva, a 2015. dobila je Medalju Spiridion Brusina Hrvatskog prirodoslovnog društva. Godine 2018. izabrana je za dopisnu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
 

Marijan Lipovac

Skupovi posvećeni izazovima migracija, energetskoj neovisnosti Hrvatske, ulasku u eurozonu…

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 11. travnja svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt predstavio djelovanje Akademije u razdoblju od prethodne skupštine održane 13. prosinca 2018. Među najznačajnijim Akademijinim aktivnostima izdvajaju se skupovi posvećeni izazovima migracija, energetskoj neovisnosti Hrvatske, ulasku Hrvatske u eurozonu, umjetnoj inteligenciji, razvoju turizma, javnom bilježništvu te o multiploj sklerozi. Glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar podnio je izvješće o Akademijinom radu u 2018. koje je opširno prikazano u Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2018.
https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/velimir-neidhardt-zvonko-kusic-fe1856e0978812661ae208a086cc0219_view_article_new.jpg?v=20
Akademija je lani izabrala 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 10 članova suradnika, kao i novu Upravu i Predsjedništvo za mandat od 2019. do 2022. Tijekom prošle godine u HAZU je održano ukupno 403 događanja. Održano je 115 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 55 predstavljanja knjiga, konferencije za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 41 predavanje, 33 izložbe, 19 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta te 11 skupština i 6 komemoracija. U sklopu Danā otvorenih vrata u 35 Akademijinih jedinica u Zagrebu i u još 14 gradova održano je 100 različitih događanja. Održani su brojni skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva pa su u sklopu ciklusa Modernizacija prava obrađene teme europske budućnosti hrvatskog kaznenog i građanskog pravosuđa, pravnog uređenja luka nautičkog turizma, zakladništva u Hrvatskoj, hrvatskog prava društava te reforme znanosti i visokog obrazovanja. Hrvatska akademija je održala brojne znanstveno-stručne skupove i predavanja o liječenju i prevenciji bolesti. S Hrvatskom zakladom za znanost nastavljen je ciklus kolokvija na kojima se predstavljaju istaknuti znanstvenoistraživački projekti.
 
Održani su i znanstveni skupovi i predavanja o temama s područja energetike, gospodarstva, zaštite okoliša i primjene visokih tehnologija. Prigodnim skupovima obilježena je 450. godišnjica rođenja Marina Getaldića, 200. godišnjica rođenja Petra Preradovića, 150. godišnjica sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe i 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata.
S radom je započeo Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici.
 
Hrvatska akademija već tradicionalno bila je domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti. Zaklada HAZU dodijelila je Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“ i Književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića. Iznimno uspješan bio je i Dan otvorenih vrata HAZU u sklopu kojeg je održano 100 manifestacija – predavanja, izložbe, promocije knjiga, stručna vodstva, prezentacije, radionice, projekcije filmova i koncerti. U Knjižnici HAZU bila je otvorena manifestacija Mjesec knjige, a Akademija i njene muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su i u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja i Noć knjige, kada ih je posjetilo više tisuća građana. U muzejima i galerijama HAZU održan je niz značajnih izložbi, a u palači HAZU nekoliko koncerata.
 
Hrvatska akademija je lani objavila 94 sveska raznih publikacija: 25 knjiga, 20 zbornika radova, 34 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 1 partituru. Od navedenih izdanja, 78 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 16 sveska kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 72 publikacija, a među njima je 9 Akademijinih izdanja. Članovi HAZU-a izvan Akademije objavili su još 56 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2018. objavljeno ukupno 213 publikacija.
Skupština HAZU-a prihvatila je financijsko izvješće o poslovanju HAZU-a u 2018.
 

Marijan Lipovac

Umjesto akademske tolerancije sve su češći ispadi nasilja i onemogućavanja nastupa neželjenih gostiju ili govornika

 
 
Apsurd tzv. govora mržnje u svijetlu I. Amandman Američkog Ustava.[1]U zadnje vrijeme na američkim sveučilištima umjesto akademske tolerancije sve su češći ispadi nasilja i onemogućavanja nastupa neželjenih gostiju/govornika, naravno, od strane tzv. “tolerantnih“, „libtarda“, „tolerantista“ i ostalih nadimaka od kojih se demoNkrati kod nas već udomaćio. Tim se povodom reporter uputio u kampus i snimio mišljenja studenata, VIDEO dostupan na internetu. I što možemo vidjeti i čuti!? Što bi sve studenti zabranili i kažnjavali, što sve oni nazivaju govorom mržnje! Na sve argumente voditelja studenti upadaju u sve dublje i dublje besmislice, sve dok se netko ne „dosjeti“ i trijumfalno iznese „neoboriv argument“: Znači nije kažnjivo reći – treba ubiti Joe-a!?
Reporter mirno odgovara: Ne! To je poziv na akciju, a ne govor (Mržnje). Govor mržnje (hate speech) ne može postojati prema Prvom Amandmanu!
https://gigaom.com/wp-content/uploads/sites/1/2012/06/law-american-law.jpg
Sve u svemu, studenti nisu bili uvjereni u nemogućnost postojanja pojma tzv. govora mržnje, koja nemogućnost proizlazi iz amandmana 1 Američkog Ustava! Iako se „argumentacije“ studenata mogu činiti smiješnim, pa čak i glupim, situacija je puno ozbiljnija! S ovakvim mladima najuspješnija država u povijesti čovječanstva mogla bi trajati samo „tren“ u više tisućljetnoj poznatoj povijest. Gledamo li umjesto MAGA („Make America Great Again“) suton Ustavne Republike, od kojeg bi moglo ostati samo sjećanje na snagu i dostignuća  ljudskog uma u slobodi?I[2]
 
Podsjetimo se: Prvi Amandman štiti slobodu vjere (vjeroispovijesti), slobodu govora, slobodu tiska i pravo na mirno okupljanje i peticiju (vlasti). Prvi Amandman uspostavlja 5 Ustavnih prava: Pravo na vjeru, slobodu govora, slobodu tiska, mirnog okupljanja i peticije.
Dakle je prema 1. Amandmanu Američkog Ustava tzv. Govor mržnje (hate speech) ne postojeći, zapravo absurd, pa je Ustavom zabranjeno Kongresu izglasati zakon o bilo kakvoj zabrani slobode vjere (vjeroispovijesti), slobode govora, slobode tiska i prava na mirno okupljanje i peticiju (vlasti). U tome je razlika između tzv. Liberalnih demoNkracija EU-a i SAD-a.
 
Bilješke:
 
[1] Amendment I
Congress shall make no law respecting an establishment of religion, or prohibiting the free exercise thereof; or abridging the freedom of speech, or of the press; or the right of the people peaceably to assemble, and to petition the government for a redress of grievances.
Kongres ne će donositi zakon o uspostavljanju ili zabrani religije; ili ograničavanju slobode govora, ili tiska; ili prava ljudi na mirno okupljanje i peticije državnoj upravi.
[2] Prvi Amandman štiti slobodu vjeroispovijesti, slobodu govora, slobodu tiska i pravo na mirno okupljanje i peticiju.
Prvi Amandman uspostavlja 5 Ustavnih prava: Pravo na vjeru, slobodu govora, slobodu tiska, mirnog okupljanja i peticije
 

Tomislav Nürnberger

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 17/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1309 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević