Get Adobe Flash player

Velika pobjeda Europskoga parlamenta

 
 
Jedanaest mjeseci pregovaranja europarlamentaraca s Europskom komisijom isplatilo se - Komisija je, naime, donijela odluku prema kojoj će svi zastupnici EP-a imati pristup svim kategorijama povjerljivih dokumenata koji se odnose na Transatlantsko trgovinsko i ulagačko partnerstvo (TTIP) Europske unije i SAD-a. Zastupnicima će, primjerice, biti dostupni i takozvani konsolidirani tekstovi, odnosno dokumenti koji uključuju stajališta ne samo europske, nego i američke strane o svim pregovaračkim poglavljima, čemu je dosad pristup imao tek mali broj zastupnika, njih oko trideset od sveukupno 751.
https://62e528761d0685343e1c-f3d1b99a743ffa4142d9d7f1978d9686.ssl.cf2.rackcdn.com/files/84848/width668/image-20150612-1453-11yzupk.jpg
Značajan je ovo uspjeh inicijative grupe Progresivnog saveza socijalista i demokrata kojim se jamči veća razina transparentnosti pregovaračkog procesa, rekao je eurozastupnik Tonino Picula, dodajući da pristup potpunim informacijama europarlamentarcima dopušta da budu svojevrsni „čuvari pregovora“. Biljana Borzan, koja je dosad u tajnoj sobi s dokumentima bila petnaestak puta, komentirala je kako je „ovakav potez davno trebalo povući, pa špekulacije i kontroverze koje okružuju pregovore ne bi bile na razini na kojoj su danas“.
 
Bernd Lang, predsjednik EP-ova Odbora za međunarodnu trgovinu, koji je u ime Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata vodio pregovore s Europskom komisijom, rekao je kako se radi o velikoj pobjedi Europskog parlamenta te kako će „ono što smo postigli danas činiti presedan za transparentnost budućih trgovinskih pregovora“. Iako će ovakav potez zastupnicima EP-a znatno olakšati posao, i dalje će vrijediti uvjeti sigurnosti i povjerljivosti na koje svaki europarlamentarac mora pristati prije nego što uđe u prostoriju s dokumentima. No, moći će uzeti rukom pisane bilješke i koristiti te informacije u svom političkom djelovanju.
 

Lidija Gnjidić, Slobodna Dalmacija

Predstavljen prvi broj novoga znanstvenog časopisa Endocrine Oncology and Metabolism

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 9. prosinca javnosti je predstavljen prvi broj novog znanstvenog časopisa Endocrine Oncology and Metabolism kojeg je pokrenulo Hrvatsko društvo za endokrinološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora. Predsjednik Društva prof. dr. sc. Milan Vrkljan koji je ujedno i glavni urednik časopisa izrazio je nadu da će ovaj najnoviji hrvatski znanstveni časopis postati prepoznatljiv u Europi i svijetu i za nekoliko godina ući u međunarodne bibliografske baze kao što je Web of science. Uz kvalitetne članke i kontinuirano izlaženje, preduvjet za to je i međunarodni uređivački odbor, a u uređivačkom odboru ovog časopisa su eminentni stručnjaci iz Hrvatske, SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Irske, Njemačke, Italije, Češke, Poljske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Indije i Japana. Osim u tiskanom, časopis Endocrine Oncology and Metabolism  izlazit će i u elektroničkom izdanju.
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je na početke hrvatske endokrinologije i istaknuo zasluge pokojnog akademika Mladena Seksa, osnivača endokrinološkog odsjeka u KBC-u Sestre milosrdnice, današnjeg Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, koji je pod njegovom vodstvom postigao svjetski ugled i prepoznatljivost, posebno zbog endokrinološkog laboratorija i centra za hipofizu. „Ovaj časopis plod je kontinuiranog i dugotrajnog razvoja započetom osnutkom KBC-a Sestre milosrdnice pred 170 godina. Ta bolnica od tada do danas neprestano čini iskorake i slijedi razvoj znanosti i struke u kompetitivnom i globaliziranom svijetu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovim činom pokazuje svoj interes za razvoj znanosti i struke i za njihovu međunarodnu prepoznatljivost“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je da je Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma prije 15 godina pokrenuo Bolničke novine, a prije pet godina započeo s održavanjem e-kongresa kojima je onemogućen monopol na znanje i omogućena edukacija medicinskog osoblja i u manjim sredinama.
 
Na predstavljanju je govorio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji je kazao da će časopis Endocrine Oncology and Metabolism biti na ponos Sveučilištu i služiti kao poticaj daljnjem napretku u popularizaciji znanosti. Izrazio je nadu da će časopis zauzeti vidljivo mjesto u međunarodnim bibliografskim bazama i tako omogućiti i bolju vidljivost Sveučilišta u Zagrebu.
 

Marijan Lipovac

Predsjednica je pokazala kako bi svi trebali biti jednaki u mogućnostima i načinima stjecanja znanja i svom usavršavanju

 
 
Autoritet znanja jednako je legitiman kao i autoritet položaja.
Peter Drucker
 
Odlučila sam više ništa ne pisati i samo letimično po naslovima preletjeti portale, dnevni i tjedni tisak, a umjesto vijesti na radiju ili teelviziji slušati klasičnu muziku, gledati neke dobre filmove i pročitati neku novu knjigu, uz stalno obnavljanje čitanja i drugačiji doživljaj i spoznaju gimnazijske lektire. To bi trebao biti zaštitni plašt od svakodnevnog bombardiranja uma raznim i različitim vijestima o istim ili jednakim stvarima ili problemima.
http://balkans.aljazeera.net/sites/staff.balkans.aljazeera.com/files/styles/aljazeera_article_main_image/public/kitarovic-grabar-kolinda-mostar-afpgetty-main.jpg
Kolinda Grabar Kitarović
 
Zaista, stvarno zaista, baš me briga tko će s kim, tko će koga, gdje, kada i kako zaskočiti, prevariti, nasanjkati, obrlatiti, prokazati, optužiti, ulizivati se, puzati, plaziti, na sve pristajati, sramotiti se, trgovati, izračunavati koliko je 50 posto + 1(?) od 151. Što je previše je. Od viška ovaj put glava boli, čak i one, kojima je politika izvan dometa njihova interesa i koji u njoj nikada nikakvu logiku nisu očekivali, tražili i pozivali su na nju. Oni su znali da toga u politici nema, baš kao niti dosljednosti, koherentnosti, čvrste ideologije i vjerodostojnosti, bilo pojedinca ili političke stranke. Naročito toga nema kod političkih principijelnih ili neprincipijelnih koalicija političkih stranaka. Što onda očekivati od nekakvog konstrukta sklepanog od nezavisnih lista lokalnih dužnosnika, što je dobio ime po prepoznatoj lokalnoj listi i podršku po lokalnom lideru, koji je bio nešto novo i poželjno, neiskvareno, prirodno, pošteno i obećavajuće, u našoj dosadašnjoj politici.
 
Kap čiste i bistre vode se „utopi“, uprlja i nestane u baruštini, kao i zraka svjetla u magluštini, glas razuma u balkanskoj krčmi i nagovještaj promjena u petrificiranim, impregniranim, implementiranim, umreženim, utilitarnim, koruptivnim, klijentelističkim i „povijesnim“ konstantama i algoritmima opstanka. Iz te šprance nam nema izlaska, niti spasa dok ne promijenimo mentalitet i mlade generacije ne obrazujemo i odgojimo kao razumne, cjelovite, poštene i domoljubne osobe, bez isticanja svojih kvaliteta, naročito domoljublja i osobnog razvoja isključivo svojim radom, zalaganjem sposobnostima i vještinama, uz svima jednaku pomoć, jednakopravnost i mogućnost osiguranu od države i društva. Unatoč, trendu u kojem je učenje, škola, školovanje, znanstveni status, i opća i stručna osposobljenost, permanentno obrazovanje i usavršavanje, zadnja rupa na svirali svima, naročito onima kojima bi to trebalo biti primarno, ne može se pobjeći od nepobitne istine da je znanje najveće bogatstvo i moć svakog pojedinca, društvene zajednice i države. znanje. U prilog tome govore razne i različite diplome, bilo da su kupljene, dobivene, ukradene, prepisane ili samo „papirnate“ s kojima su nas poduprta mnoga radna mjesta, funkcije, na svim razinama, pa i tamo gdje se to mora osuđivati i kažnjavati. To je još jedna „sinekura“ i privilegija nastala u ratu i poraću, kad su se masovno štampale diplome, naročito u susjednoj nam državi. Tako da su neki završivši dugogodišnje dopisno školovanje na Pedagoškoj akademiji, u nekom bosanskom gradiću, u samostalnoj Hrvatskoj postali profesori,koji su se dalje usavršavali,na raznim učilištima, pa su neki od njih danas magistri doktori znanosti. Ima toga u svim područjima i zvanjima.  Neke se otkrije i tobože zgraža nad takvim stvarima. Ubrzo se to zaboravi. Nikom se ništa ne dogodi, dapače, „plagijator“ ostane na svojoj funkciji (radnom mjestu), s vremenom se osili i drugima dijeli lekcije svake vrsti, naročito etičke.
 
Predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović zorno pokazuje svojim primjerom kako se svaka diploma treba i mora steći redovnim putem i redovnim školovanjem, odnosno studiranjem. Ona nije moj izbor i s puno toga u njenom radu se ne mogu složiti. Uostalom, tko sam ja da joj sudim? Ovaj put je drugačije. Raduje me ta vijest. Predsjednica time mnogo toga poručuje. Vjerujem da je njezina odluka za ovaj potez, nastala iz osobne potrebe, kao rezultat njezine intrizične motivacije, želje za novim znanjima, razvijanje stečenih sposobnosti, usvajanje novih vještina i dobivanje novih suvremenih informacija u tom području. To samo pokazuje kako za učenje nikada nije kasno i kako je učenje nužno potrebno svakome, na svakom radnom mjestu, položaju i funkciji. Ona je tu titulu mogla steći i na drugi način, kako su to mnogi učinili, ali je pokazala kako bi svi trebali biti jednaki u mogućnostima i načinima stjecanja znanja i svom usavršavanju, pogotovo ako je to uz rad i vršenje dužnosti.
 
Za očekivati je kako će u tome biti jednaka ostalim studentima, kako će polaziti obavezna predavanja, pisati seminarske radnje, izlaziti na ispite, dolaziti na konzultacije kod mentora, pripremati i obraniti disertaciju. Ta odluka predsjednice, način studiranja, osobno plaćanje studija, učenje, zalaganje i ustrajnost, trebala bi mnogima biti primjer i potica za učenje i usavršavanje, bez obzira tko koga, negdje ima da mu progleda kroz prste na ispitima, pribavi ispitna pitanja, napiše seminarski rad, napiše diplomski, magistarski ili pripremi disertaciju iz koje sastavi nekoliko pitanja, koje će u dogovoru s ispitivačem kandidat biti pitan. Ima i takvih koji čak niti to ne žele ili ne mogu naučiti, pa se ispitivač prilagodi situaciji i kapacitetu kandidata. Vjerujem da su ta vremena prošla i da će neki mladi krenuti primjerom predsjednice i težiti svom optimalnom razvoju i realizaciji cjelovite svestrano razvijene ličnosti. Nisam ovaj put na strani onih koji taj postupak i čin zamjeraju predsjednici, osuđuju je ili joj se rugaju. Mislim, kako ona želi znati, a ne imati titulu doktorice znanosti.
 

Ankica Benček

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1306 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević