Get Adobe Flash player

Cjelovita kurikularna reforma putuje brzinom svjetlosti

 
 
Ključno pitanje u ovom trenutku što nam to i dalje u obrazovnom sustavu rade protagonisti tzv. CKR-a (Cjelovite kurikularne reforme)? Njima je 'tehnički ministar' produljio 'mandat' do kraja ožujka, a angažiranim nastavnicima (njih dvjestotinjak) iz 'neposredne proizvodnje' do kraja lipnja 2016. Zar spomenuti protagonisti zaista unaprijed podcjenjuju novu prosvjetnu vlast? Zar zaista misle da se čak i iz zrakoplova ne vide svi njihovi blefovi bazirani na primjenjenoj psihologiji g. Jokića.
http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/06/cirkularna.png
Količina nekompetentnosti, improvizacija i bahatosti u medijima graniči s ludošću. Samo da spomenem. Počeli su tzv. webinari?! Kojeg li učenog naziva za blefiranje! Sudjelovatelji koji su takav on-line pristup ozbiljno shvatili počeli su i postavljati ozbiljna pitanja. I što im se dogodilo? Pitanja su im promptno izbrisana! Zaključak: voditelji webinara na čelu s g. Jokićem prepali su se ozbiljnog problematiziranja navodno ključnih postavki CKR-a. I tako redom na ključna pitanja nema odgovora! A koja su to ključna pitanja?
 
- "Ishode smo uvezli iz strukovnog obrazovanja zapadnih zemalja. (Pojednostavljeno rečeno – obrazovani stolar mora znati napraviti stol.)Zašto mislite da su primjenjivi na osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje i da će ih unaprijediti?" Nije odgovoreno i kasnije je to pitanje obrisano s liste pitanja koja su postavljali nastavnici.
-''Svaki pokušaj oblikovanja obrazovnog procesa u vidu obrazovnih standarda, šablona ili ishoda učenja u svojoj suštini potire svaku kreativnost, originalnost, individualnost i razlikovnost u tom istom procesu, a upravo stalno naglašavamo da tome težimo. Jedno s drugim u bitnoj je suprotnosti. Takav neprirodan pristup samo potiče 'biflanje' i to čak u predmetima poput fizike, informatike i matematike. Zar to želimo? Želimo li da nam đaci još na pamet nauče rješenja zadataka koje standardiziramo ishodima?!'' I to je pitanje obrisano i na njega nije bilo odgovora!
 
- 'Što rade brojni zaposlenici (njih dvjestotinjak) u tri agencije MZOŠ-a kad je ministar protivno Zakonu o državnim službenicima rad na tzv. CKR-u morao dati osmeročlanoj skupini ljudi koja je samu sebe predložila, a Zakonkaže da se samo pomoćno-tehnički poslovi mogu dati vanjskim suradnicima?' I to je pitanje obrisano i na njega nije bilo odgovora!
 
- Na pitanje zašto reformatori kažu da će to sve trajati 10-15 godina  ipak je dobiven odgovor da reformu treba pripremiti! Zanimljivo. Ishodi su dakle novost prema CKR-u. Čulo se još da će ih se navoditi na nekoliko mjesta. U godišnjem planu po svakoj jedinici 3-5, pa u pripremi nastave, desetak i u evaluacijskoj listi na kraju godine. Za svakog učenika će se pisati koliko je usvojio koji ishod, a stupnjevi će biti potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno, plus kvalitativan opis postignuća za tog učenika. Zaključna će ocjena biti od 1-5, plus kvalitativni opis i procjena u svakom predmetu odgovornosti, samostalnosti, inicijativnosti, komunikacije i suradnje. I još kažu da ne će biti više administracije!Kojih li improvizacija?! Sapienti sat!  
 

Miroslav Dorešić

Okrugli stol iz Akademijinog niza Modernizacija prava

 
 
U organizaciji Znanstvenoga vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 28. siječnja u palači HAZU-a održan je okrugli stol o pravu na dom na kojem se raspravljalo o tome kako odrediti domete prava na dom i odnos tog prava prema drugim pravima, kao i o praksi hrvatskih sudova u ostvarivanju zaštite prava na dom u skladu s praksom Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. Ovo je bio 31. okrugli stol iz Akademijinog niza Modernizacija prava u sklopu kojeg su obrađena mnoga važna pitanja vezana uz pravnu problematiku. Kako je u uvodnog govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, dom je jedna je od temeljnih ljudskih potreba još od početka ljudske vrste te nije samo fizička, nego i emotivna kategorija. „Imati svoj dom znak je samopoštovanja. Zbog toga je dom važan za svakog čovjeka, a ustav propisuje njegovu nepovredivost. No pravo na dom zadire i u druga prava i mnogo je situacija u kojima taj kompleksan odnos treba regulirati i staviti u ravnotežu“, kazao je akademik Kusić. Potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava akademik Jakša Barbić pojasnio je da se postavlja pitanje što je sadržaj prava na dom te da kod zadiranja u pravo na dom treba postići razmjernost.
O praksi Europskoga suda za ljudska prava vezanoj uz pravo na dom govorila je prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je kazala da Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a da se javna vlast neće miješati u ostvarenje tog prava, osim u iznimnim slučajevima u skladu sa zakonom. Većinu tužbi pred Europskim sudom iz Hrvatske koje se tiču povrede navedene odredbe Konvencije podnijeli su građani koji su trebali ostvariti stanarsko pravo ili to pravo izgubili te slučajevi odnosa zaštićenog najmoprimca i vlasnika kao posljedica transformacije društvenog vlasništva. „Ako su neke osobe bile u nečijem ppostoru, pitanje je što je s pravom na vlasništvo i postoji li modalitet da Hrvatska otkloni učinke presude Europskog suda“, kazala je prof. dr. sc. Maganić. Dr. sc. Sandra Marković iz Ustavnog suda istaknula je da će se teško konačno riješiti odnos prava na dom i prava vlasništva, već da će trebati ići od slučaja do slučaja. Spomenula je i da se prostor osporen ustavnom tužbom ne može smatrati domom. O praksi hrvatskih sudova u osiguranju prava na dom govorio je sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec kazavši da prvostupanjski sudovi uvijek moraju voditi računa o prigovorima vezanima uz poštivanje prava na dom. „Ne mislim da se pravo na dom može izvoditi iz činjenice da je netko dobio kućni broj, kao niti da se pravo na dom može ostvarivati u brvnari“, rekao je Kontrec.
 
O tome kakva bi trebala biti stambena politika da bi građani u što većoj mjeri mogli ostvariti pravo na dom govorio je prof. dr. sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je spomenuo da je u nekim europskim državama pravo na stan propisano ustavom. „Nizozemska je još 1901. ustavom propisala da je država dužna sagraditi dovoljno stanova, slovenski ustav propisuje da je država dužna građanima dati pogodnosti da dođu do stana, a u Francuskoj je pravo na stan ustavom gotovo izjednačeno s pravom na obrazovanje. Hrvatski ustav ne spominje pravo na stan u smislu da je država dužna građanima pomoći u stjecanju doma, iako smo iz riječi dom izveli i riječ domovina“, kazao je prof. dr. sc. Bežovan. Iznio je podatak da u Beču postoji 240.000 socijalnih stanova koji su površinom i vrijednošću veći od ukupnog stambenog fonda u Zagrebu te upozorio na niz problema koji onemogućuju građane ostvarivanje prava na dom. „Kriza 2008. izbila je zbog napuhivanja nekretninskog balona, a to napuhivanje poharalo je i Hrvatsku.
 
Posljedica su neotplaćeni stambeni dugovi i dužničko ropstvo. Hrvatska se obvezala na donošenje Strategije socijalnog stanovanja, ali ona nije donesena, kao da to u Hrvatskoj nije problem, a europski fondovi daju sredstva za izgradnju socijalnih stanova. Devedesetih godina prodano je 320.000 društvenih stanova. Novac od prodaje trebao je biti iskorišten za gradnju socijalnih stanova, ali nije, niti je država izdala državne obveznice“, kazao je prof. dr. sc. Bežovan. Kao jedini oblik socijalnih stanova spomenuo je kategoriju zaštićenih najmoprimaca, a podsjetio je i na neuspjeli projekt izgradnje stanova za znanstvene novake. Kao neka od rješenja Bežovan je predložio uređenje tržipta najma stanova, smanjenje poreza na promet nekretnina s 5 na 3 posto, smanjenje komunalnih doprinosa, ukidanje nepotrebnih nameta poput certifikata za energetsku učinkovitost te izradu programa socijalnih i javno-najamnih stanova i stanova za ranjive skupine. „Paradoks je da u Hrvatskoj imamo prevelik broj ljudi bez pristojnog doma, a istodobno i prevelik broj stanova bez ljudi. Broj stanova za stalno stanovanje je za 389.000 veći od broja kućanstava“, poručio je prof. dr. sc. Bežovan.
 

Marijan Lipovac

Predstavljene publikacije izašle iz tiska u 2015. godini

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je u utorak 2. veljače na konferenciji za novinare publikacije koje je izdala prošle godine. Akademija je u 2015. objavila je 95 svezaka raznih publikacija: 15 knjiga, 14 zbornika radova, 41 svezak časopisa, 12 kataloga izložbi, 3 knjige sažetaka i 10 spomenica preminulim akademicima. Od navedenih 95 publikacija, Hrvatska je akademija samostalno objavila 78 svezaka, a kao suizdavač 17 svezaka. Pod pokroviteljstvom Akademije u 2015. godini objavljeno je još 5 publikacija. Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti poduprla je izdavanje 125 publikacija, od kojih je 27 Akademijinih izdanja, a članovi HAZU-a su izvan Akademije u 2015. objavili 68 knjiga, tako da je u 2015. zahvaljujući Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti objavljeno ukupno 266 publikacija.
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić osvrnuo se na rad Akademije u 2015. kada je u HAZU-u održano ukupno 325 događanja, od toga 123 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stolaposvećena aktualnim društvenim problemima na kojima su doneseni zaključci utemeljeni na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima. „Time se Akademija potvrdila kao glas razuma i stabilnosti“, dodao je akademik Kusić. Podsjetio je da je lani objavljen 30. zbornik radova iz edicije Modernizacija prava te da se Akademija javnosti obratila s pet svojih izjava: o presizanjima srpske filologije, o presudi Međunarodnog suda pravde o tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid, o provedbi reforme obrazovanja, o prosvjedu branitelja te o rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa završio je dio posla koji se odnosi na izradu popisa prirodnih dobara Hrvatske, u Akademiji su dodijeljeni Oskari znanja i stipendije „Za žene u znanosti“, a ostvarena je i značajna međunarodna aktivnost pa je u HAZU održana i rasprava o budućnosti Europske unije u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose i inicijative New Pact for Europe te sastanak Upravljačkog ministarskog odbora Europskog procesa za okoliš i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.
 
„Prvi put se u javnosti osjetio utjecaj Akademije, a ne samo njena otvorenost. Mnoga ministarstva i organizacije traže našu suradnju i pokroviteljstvo, a stavovi Akademije se citiraju. Iako ti stavovi, doneseni još prije nekoliko godina, nisu senzacionalistički, oni kapilarno ipak postaju prihvaćeni u društvu u kojem prevladava nepovjerenje prema institucijama i njihovo urušavanje. Akademija je uspjela odoljeti tom trendu i osigurala poziciju institucije čiji stavovi nisu vezani uz dnevnu politiku te se nije uvukla u bolesne svađe koje priječe razvoj društva. Hrvatska akademija je danas stabilna, otvorena i okrenuta budućnosti te je uključena u rješavanje aktualnih društvenih problema u cilju napretka i razvoja Hrvatske“, zaključio je akademik Kusić.
 
O nakladničkoj djelatnosti Akademije detaljnije je govorio njen glavni tajnik akademik Pavao Rudan koji je od publikacija posebno istaknuo Ljetopis HAZU koji izlazi već 118 godina i na 1147 stranica donosi pregled Akademijine aktivnosti u protekloj godini, zatim Planove rada za 2016. te treći svezak edicije Hrvatska i Europa na engleskom jeziku posvećen razdoblju baroka i prosvjetiteljstva. Akademik Rudan predstavio je i nakladničku djelatnost Razreda za prirodne znanosti istaknuvši antropološki časopis Collegium anthropologicum i biološki časopis Periodicum biologorum. O nakladničkoj djelatnosti drugih Akademijinih razreda govorili su njihovi tajnici, odnosno predstavnici.
 
Akademik Franjo Šanjek, tajnik Razreda za društvene znanosti, posebno je istaknuo zbornike s okruglih stolova posvećenih pravnim temama, kao i knjige s povijesnom tematikom koje su objavili Akademijini zavodi izvan Zagreba. Akademik Andrej Dujella, tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, naglasio je važnost časopisa Rad HAZU – Matematičke znanosti koji je lani indeksiran u međunarodnoj znanstvenoj bazi Scopus te zbornik radova posvećenih stotoj godišnjici rođenja akademika Ivana Supeka. Akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti, istaknuo je zbornike radova sa znanstvenog sastanka Bolesti dojke koji je lani održan po 25. put, sa skupa Prevencija ateroskleroze održanog po 22. put te sa znanstvenog sastanka Tumori prostate koji se održao po treći put. Spomenuo je i časopis Rad HAZU – Medicinske znanosti koji posljednjih godina izlazi samo na engleskom te knjigu o utemeljiteljici hrvatskog hospicijskog pokreta Anici Jušić.
 
Akademik August Kovačec, tajnik Razreda za filološke znanosti, upozorio na važnost časopisa Filologija koji je bio posvećen hrvatskoj ćirilici te časopisa Folia onomastica Croatica kao i Hrvatskog dijalektološkog zbornika, dok je akademkinja Dubravka Oraić Tolić iz Razreda za književnost istaknula četiri sveska časopisa Forum. Tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković istaknuo je tri knjige koje se odnose na Josipa Jurja Strossmayera kao sakupljača umjetnina te na knjigu akademkinje Vere Horvat Pintarić Umijeće opisivanja koja je izazvala velik interes javnosti. Članica suradnica prof. dr. sc. Vjera Katalinić predstavila je izdavačku djelatnost Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju u sklopu kojeg su izdana dva sveska hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices i dva broja časopisa International review of the aesthetics and sociology of music. Akademik Stjepan Jecić, tajnik Razreda za tehničke znanosti, istaknuo je časopis Rad te uputio na još neke publikacije koje se odnose na djelokrug ovog Razreda.  
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Srijeda, 16/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 916 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević