Get Adobe Flash player

Otvorene Memorijalne sobe

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 20. travnja otvorila je za javnost Memorijalnu sobu nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uređenu u zgradi Knjižnice HAZU-a u Zagrebu. Riječ je o multimedijskom postavu donosi najvažnije podatke o životu i djelu dvojice istaknutih hrvatskih kemičara koji su zbog svog doprinosa kemijskim znanostima nagrađeni Nobelovom nagradom za kemiju. Izloženi su brojni dokumenti, pisma, fotografije i osobni predmeti dvojice nobelovaca, a posjetitelji mogu pogledati i dokumentarne filmove o njima. U izložbenom postavu posvećenom Ružički nalazi se i original povelje o dodjeli Nobelove nagrade 1939., dok se u Prelogovom postavu nalazi i dio njegove stručne biblioteke, namještaj iz njegove radne sobe, odijelo koje je nosio na dodjeli Nobelove nagrade 1975. te zbirka kutija šibica iz svjetskih hotela koje je skupljao tijekom svojih putovanja. Na posebnom info-pultu prezentirani su i brojni detalji o postupku dodjele Nobelove nagrade, o Alfredu Nobelu i o dosadašnjim nobelovima. Autor muzeološke koncepcije i postava Memorijalne sobe je arhitekt Mario Beusan.
http://www.glas-slavonije.hr/Slike/2015/04/175625.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u svom je govoru uoči otvorenja Memorijalne sobe istaknuo da su Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog višestruko zadužili Akademiju, kao i hrvatsku znanost, budući da su i nakon odlaska u Švicarsku zadržali vezu s domovinom te k sebi na studij pozivali hrvatske kemičare. „Jedan od glavnih cijeva Hrvatske akademije je promicanje i čuvanje nacionalnog identiteta, a Ružička i Prelog značajno su doprinijeli hrvatskom identitetu. Velika je stvar da jedna mala nacija ima dva nobelovca za kemiju“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je da je uz Ružičku i Preloga član Akademije bio i treći hrvatski nobelovac, književnik Ivo Andrić, kao i Nikola Tesla i Miroslav Krleža koji su bili kandidati za najuglednije svjetsko priznanje. Akademik Kusić podsjetio je i na nekadašnjeg predsjednika HAZU akademika Ivu Padovana na čiju inicijativu je i došlo do uređenja Memorijalne sobe, nakon što je Akademiji doniran dio Ružičkine i Prelogove ostavštine. Akademik Kusić je istaknuo da otvorenje Memorijalne sobe ima općekulturni značaj i da predstavlja značajan korak prema još većem otvaranju Akademije javnosti.
 
Na svečanosti je bio i švicarski veleposlanik u Hrvatskoj Stefan Estermann koji je kazao da su Ružička i Prelog važna poveznica između Hrvatske i Švicarske i istaknuo da je do sada ukupno 20 švicarskih državljana dobilo Nobelove nagrade, među njima je uz Ružičku i Preloga bio i Albert Einstein. Tajnik Razreda za matematičke, fizilke i kemijske znanosti akademik Andrej Dujella podsjetio je na značaj dvojice hrvatskih nobelovaca kemičara za kemijsku znanost i izrazio nadu da će Memorijalna soba biti poticaj mladima za bavljenje znanošću. O životu i djelu Lavoslava Ružičke govorio je akademik Vitomir Šunjić koji je kao Prelogov student imao priliku upoznati i prvog hrvatskog nobelovca. Istaknuo je da je velik Ružičkin uspjeh bio to što ga je na mjestu profesora na Saveznoj visokoj tehničkoj školi (ETH) u Zürichu naslijedio još jedan Hrvat Vladimir Prelog. „Unatoč razlici u temperamentu i karakteru, njih dvojica su se dobro slagali“, kazao je akademik Šunjić. O Vladimiru Prelogu govorio je njegov nekadašnji student akademik Mladen Žinić koji je istakno da se radilo o jednom od najvećih kemičara druge polovice 20. stoljeća. Podsjetio je na njegovo djelovanje u Zagrebu kada je kao docent na Tehničkom fakultetu dao važan doprinos nastanku Zagrebačke škole organske kemije te hrvatske farmaceutske industrije.
 

Marijan Lipovac

Stručna rasprava o akademskoj zajednici i fondovima EU-a

 
 
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 15. travnja u Preporodnoj dvorani HAZU održana je stručna rasprava „Akademska zajednica i EU fondovi“ na kojoj se raspravljalo o mogućnostima ulaganja iz fondova Europske unije za financijsko razdoblje od 2014. do 2020., s naglaskom na program Obzor 2020. (Horizon 2020). Riječ je o  najvećem programu EU za istraživanje i inovacije s proračunom od nekoliko desetaka millijardi eura koji objedinjuje aktivnosti Sedmoga okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Misao vodilja novoga okvirnoga programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Stručna rasprava održana je u sklopu tribine „Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske" koju organizira Sveučilište u Zagrebu u suorganizaciji Znanstvenoga vijeća za tehnološki razvoj HAZU-a. Tribina je pokrenuta kako bi se razmatrale mogućnosti bolje suradnje znanosti i gospodarstva za gospodarski boljitak Hrvatske.
http://www.unizg.hr/typo3temp/pics/cf437b9992.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić istaknuo je važnost Obzora 2020. za razvoj znanstvenog sustava u Europi i poručio da se ne smije zanemariti nijedan njegov dio, ni izvrsna znanost, ni industrijsko vodstvo ni društveni izazovi. Kazao je da HAZU ima velikog iskustva kad je posrijedi korištenje fondova EU i podsjetio na međunarodni projekt Glazbene migracije u rano moderno doba: susret europskog istoka, zapada i juga koji se realizira u okviru europskog programa HERA, a koji koordinira Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU-a. U projektu sudjeluje 14 znanstvenika iz 6 institucija u 4 zemlje: osim HAZU-a sudjeluje Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Poljska akademija znanosti, Sveučilište u Varšavi, Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu te Berlinsko-brandenburška akademija znanosti. Akademik Kusić podsjetio je i na aktivnosti akademkinje Milene Žic Fuchs koja je bila uključena u konačno oblikovanje Obzora 2020.
 
O obzoru 2020. opširnije je govorio prof. dr. sc. Ivan Pejić, pomoćnik za znanost ministra znanosti, obrazovanja i sporta koji je upozorio da u znanstvenoj zajednici ne postoji dovoljna motiviranost za mogućnosti koje pruža Obzor 2020., što je problem ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Nedostaci su i nedovoljna istraživačka infrastruktura i izvrsnost, prezauzetost drugim projektima i obavezama, te neadekvatna administrativna i tehnička podrška na nivou države i pojedine ustanove. „Sudjelovanje u Obzoru 2020. najčešće je individualni izbor pojedinog znanstvenika“, kazao je Pejić, koji je istaknuo da unutar Hrvatske postoje pozitivna iskustva u vezi korištenja Obzora 2020., ali da se ne čini dovoljno na njihovom prijenosu drugima. Stoga će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uskoro osnovati referentne skupine znanstvenika kako bi i time pomogli akademskoj zajednici da što aktivnije aplicira na projekte koji se financiraju iz fondova EU. „Šire referentne skupine koje ćemo uskoro osnovati po svim bitnim znanstvenim područjima, u kojima će biti najmanje po tri znanstvenika, a u nekim strateški važnijim područjima i više, pojačat će kompetenciju osoba koje odlaze na sastanke u Bruxelles“, rekao je Pejić. Na primjedbu nekoliko sudionika u raspravi da bi Hrvatska u Bruxellesu trebala imati Ured za znanost, Pejić je odgovorio da Ministarstvo ima predstavnika u Bruxellesu, ali da se, po informacijama koje su njemu dostupne, ne planira osnivanje spomenutoga ureda.
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs izvijestila je o namjeri Europske komisije da smanji sredstva namijenjena Obzoru 2020., što je naišlo na proteste europskih akademija, nobelovaca i drugih istaknutih institucija i pojedinaca, tako da se još čeka rasplet tog pitanja. Spomenula je da ranija Europska komisija smanjujući stavke u proračunu EU nije dirala u Obzor 2020., s porukom da je znanost temelj gospodarskog razvoja. Upozorila je da nedostaje stručnih ljudi iz Hrvatske koji bi se angažirali u provedbi Obzora 2020., a uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao ključno tijelo koje može pomoći znanstvenicima navela je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje bi trebalo evidentirati sve probleme i artikulirati način njihova rješavanja.
 
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras smatra da je ključan problem koji priječi veće sudjelovanje hrvatske akademske zajednice u europskim projektima administrativno-formalistički pristup, pa se zauzeo za promjenu mentaliteta, odnosno za veću fleksibilnost u apliciranju za europske fondove. Po njegovim riječima, važno je da sveučilišta potpišu programske ugovore s Ministarstvom koji će im onda omogućiti da novac ulažu u ljude koji će raditi u uredima za pomoć onima koji žele raditi na europskim projektima.
 

Marijan Lipovac

Opasnost nam dolazi s one strane Atlantskoga oceana

 
 
Europsko vino na policama trgovina u SAD-u puno je skuplje od američkog jer da bi dospjelo do kupaca, proizvođači moraju proći kompliciranu i skupu proceduru, koja diže cijenu njihovog proizvoda. Za vodu koja se prodaje u bocama proizvođači moraju prikupiti »vrlo skupu dokumentaciju«, iako su te »papire« već dobili u Europskoj uniji. Sir je u SAD-u moguće izvoziti u ograničenim količinama i uz visoke troškove dozvola za izvoz na američko tržište. Europski proizvodi ponekad dugo stoje na američkoj carini. U javnim nabavama, SAD često favorizira američke tvrtke.
http://www.projectcensored.org/wp-content/uploads/2014/02/ttip-no.jpeg
Sve su to prigovori uglavnom malih i srednjih tvrtki iz EU-a na prepreke s kojima se susreću kada izvoze u SAD. Njihove »žalbe« Europska komisija prikupila je internetskim istraživanjem u kojem je sudjelovalo 869 europskih poduzeća, izvoznika u SAD i onih koji bi to željeli postati. Rezultati ankete, u kojoj je sudjelovalo i 15 tvrtki iz Hrvatske, jučer su predstavljeni u Bruxellesu. Anketa je provedena kako bi se stvorila slika o tome što sve muči mala i srednja poduzeća iz EU-a na američkom tržištu. Cilj je da se prepreke, na koje tvrtke ukazuju, uklone u okviru pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Deveta runda pregovora o TTIP-u između SAD-a i EU-a upravo se održava u Washingtonu.
 
Prema Komisijinom izvješću, među problemima s kojima su se tvrtke suočavale bilo je i usklađivanje s američkim standardima za proizvode i carinskim pravilima, različiti propisi od jedne do druge savezne američke države, pristup informacijama o tome koja se pravila gdje primjenjuju. Tvrtke se žale i na viznu politiku SAD-a, jer je europskim stručnjacima ograničen boravak na tri mjeseca. Sve te probleme moguće je olakšati sklapanjem američko-europskog sporazuma o slobodnoj trgovini, uvjereni su u Komisiji.
 
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju da bi uklanjanje tzv. ne-carinskih barijera predstavljalo najveću dobit od spomenutog sporazuma. »Očekivani dobici ne očekuju se nužno samo od smanjenja carina već i od uklanjanja regulatornih barijera u obliku skupih i dugotrajnih procesa certifikacije i značajnih razlika u tehničkim standardima, što bi uistinu donijelo značajne gospodarske dobiti i jednoj i drugoj strani. Potrebne procedure registracije i/ili certifikacije najčešće su preskupe za male i srednje izvoznike koji količinom svoje proizvodnje najčešće ne mogu ili teško pokrivaju tražene troškove. Ukoliko imaju potrebne certifikate za EU, TTIP-om bi se primjerice moglo definirati da isti vrijede i za SAD što bi im značajno olakšalo poslovanje i izvoz«, ističu u HGK-u.
 
Kakav bi konkretno učinak TTIP mogao imati na domaće gospodarstvo, u HGK-u još ne žele procjenjivati jer smatraju da je za to prerano. Napominju i da imaju relativno mali broj upita svojih članica vezano za poslovanje sa SAD-om, ali da stalno komuniciraju s domaćim tvrtkama koje su zainteresirane za američko tržište i bilježe »glavne prepreke u poslovanju« o kojima se onda raspravlja na sastancima vezanim uz TTIP.
 

Irena Frlan Gašparović, Novi list

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Subota, 20/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 913 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević