Zelena revolucija i njezine posljedice

Hibridi su uzrokovalii znatno osiromašenje bioraznolikosti u poljoprivredi

Negativne i štetne posljedice zelene revolucije koja je započela u poljoprivredi početkom 1960-ih nažalost nisu bile odmah vidljive, već su se pojavile mnogo godina kasnije. Već na samom početku zelene revolucije kritičari su tvrdili da takav proces poljoprivredne proizvodnje uništava okoliš zbog prekomjerne primjene umjetnih gnojiva i pesticida i koncentriranja uzgoja na samo nekoliko vrsta koje su značajne korporacijama radi ostvarivanja što većeg profita tj. zarade.

José A. Lutzenberger

Najbolji primjer je izvješće iz 1998. koje su napisali José A. Lutzenberger i Melissa Holloway („The Absurdity of Modern Agriculture: from Chemical Fertilisers and Agropoisons to Biotechnology“ / Apsurd suvremene poljoprivrede: od kemijskih gnojiva i agrootrova do biotehnologije; Fundação Gaia/Zaklada Gaia, Brazil) u kojem su razotkrili istinu o stvarnim posljedicama zelene revolucije. Naime, promicatelji zelene revolucije tvrdili su kako su seljaci domorodačkog, indijanskog podrijetla u saveznoj državi Chiapas, Meksiko, „nazadni“ jer proizvode samo dvije tone kukuruza po hektaru dok se na modernim meksičkim plantažama proizvodi šest tona kukuruza po hektaru.

„No, to je samo jedan dijelić istine i prave slike,“ napisali su Lutzenberger i Holloway te dodali: „moderne meksičke plantaže proizvedu šest tona kukuruza po hektaru i to je to! Ali meksički Indijanci ne uzgajaju samo kukuruz nego u poljima kukuruza uzgajaju i – grah, kojem stabljike kukuruza služe kao potpora za penjanje, a u poljima se još uzgajaju različite vrste tikvi, rajčice, batat, te razno drugo povrće, voće i ljekovito bilje. Na tom istom hektaru oni prehrane perad i govedo. Meksički „zaostali“ seljak bez ikakvog problema na jednom hektaru proizvede više od 15 tona različitih poljoprivrednih proizvoda, a sve to bez skupih umjetnih gnojiva i pesticida i bez „pomoći“ banaka, vlada i transnacionalnih korporacija.“

Činjenica međutim jest da je određeni niz godina zelena revolucija utjecala na povećanje globalne proizvodnje 'odabranih' kultura, najviše žitarica. No, danas su i te kako vidljivi negativni učinci i razorne posljedice zelene revolucije: hibridi su uzrokovalii znatno osiromašenje bioraznolikosti u poljoprivredi, mnogi seljaci ostali su bez zemlje, suvremena i intenzivna poljoprivredna proizvodnja stvorila je golemu ovisnost o umjetnim gnojivima, pesticidima, mehanizaciji i nafti. Sve je to doprinijelo znatnom povećanju troškova poljoprivredne proizvodnje, dok se vlasništvo nad zemljištem koncentriralo sve više i više u rukama nekolicine velikih, bogatih i moćnih korporacija ili pojedinaca. Zar danas nismo svjedoci ovim događajima i u lijepoj našoj Hrvatskoj? Zašto, to jest za čiji interes se 'prazni' područje Slavonije? Ovo pitanje postavio je malo tko, ali odgovora nema i vjerojatno ga ne će ni biti, barem ne od mjerodavnih institucija.  

Nadalje, zelena revolucija i njezina suvremena intenzivna proizvodnja koja se temelji na uzgoju monokultura uzrokovali su znatno smanjenje vodenih resursa, uključujući i podzemnih voda i akvifera; intenzivno navodnjavanje koje je neophodno za uzgoj „visokorodnih“ hibridnih kultura uzrokovalo je povećanje saliniteta a s vremenom i velike površine tla koje se više ne mogu iskorištavati u poljoprivredi. Ovisnost proizvodnje i golema primjena umjetnih gnojiva i pesticida doprinijeli su onečišćenju okoliša, tla, pitke vode, zraka, te vrlo štetno djeluju na zdravlje čovjeka i svih ostalih živih stvorenja. Istovremeno, razina nutrijenata tj. hranjivih tvari bitno je smanjena u mnogim poljoprivrednim proizvodima i u tlu, o čemu sam također već pisala. To bi bilo najkraće o vrlo štetnim posljedicama napredne 'zelene revolucije' koja je započela 1960-ih „u ime smanjenja gladi i siromaštva u svijetu.“

Upravo iz svih navedenih razloga, dr. Vandana Shiva odlučila je osnovati „pokret“ za zaštitu agro-bioraznolikosti u Indiji te pomoći siromašnim indijskim seljacima da spase i čuvaju sjeme brojnih indijskih poljoprivrednih kultura te da se vrate tradicionalnoj indijskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga je osnovana i organizacija „Navdanya“ („Devet sjemena“ što simbolizira zaštitu biološke i kulturne raznolikosti, ali također ima i još jedno značenje – 'novi dar') kako bi se zaštitila tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i oplemenjivanje bilja, te skupljanje, čuvanje i razmjena sjemena. Naime, dr. Shiva se već dugi niz godina bori protiv biopiratstva, zlorabe i patentiranja sjemena i drugih oblika života, osobito u Indiji. Stoga je 1997. objavila i knjigu pod naslovom „Biopiratstvo“ („Biopiracy,“ knjiga je prevedena i na hrvatski jezik). Zapadni poslovni svijet prisvojio je i prisvaja prirodne procese i tradicionalna znanja: „Korporativno sjeme je sjeme samoubojstva i sjeme ropstva. ….. U usporedbi sa nasljeđem koje su nam ostavili naši tradicionalni poljodjelci i oplemenjivači, genetski inženjering je u stvari 'zaostala' tehnologija.“ Privatizacija prirodnih bogatstava, naročito vode i bioraznolikosti predstavlja kršenje svih prava, uključujući i temeljnih ljudskih prava, upozorava dr. Shiva.

Bill i Melinda Gates

„Navdanya“ i dr. Vandana Shiva uspješno su se suprotstavili krađi, zlorabi i patentiranju tri važne indijske kulture: poništili su patente koji su bili izdani za tradicionalnu indijsku rižu 'Basmati' (američkoj kompaniji RiceTech.), jednoj sorti indijske pšenice „Nap Hal“ te stoljećima poznato indijsko drvo 'nim' (lat. Azadirachta indica) koje je patentirano upravo zbog poznatih ljekovitih svojstava – koristi(o) se kao biopesticid te u medicini, kako humanoj tako i veterinarskoj. Devedesetih godina prošloga stoljeća započinje još jedna „zelena revolucija“ koju već sada mnogi nazivaju „drugom zelenom revolucijom,“ ili još točnije: genetska revolucija s patentiranim sjemenom genetski modificiranih poljoprivrednih kultura čiji glavni cilj je – smanjenje gladi i siromašva u svijetu. U Indiji tako započinje između ostalog i uzgoj genetski modificiranog pamuka, tzv. Bt pamuk koji je prouzročio još veću jad i bijedu te brojna samoubojstva indijskih uzgajivača pamuka o čemu sam također već pisala. Prema podatcima jedne burne rasprave u indijskom Parlamentu, više od 100.000 uzgajivača pamuka počinilo je samoubojstvo zbog golemih dugova nastalih visokim troškovima uzgoja genetski modificiranog Bt-pamuka (Bt je skraćenica za Bacillus thuringiensis, mikroorganizam u tlu koji proizvodi istoimeni toksin) te vrlo skupog i nepouzdanog patentiranog sjemena. Samoubojstva poljodjelaca koncentrirana su u onim indijskim područjima gdje su seljaci postali ovisni o komercijalnom i patentiranom sjemenu korporacija, a najviše u područjima uzgoja Bt-pamuka. 

Kako bi se zaustavio ovaj 'smrtonosni kotač' uzgoja Bt-pamuka i drugih genetski modificiranih kultura, dr. Shiva i „Navdanya“ pokrenuli su poljoprivrednu proizvodnju koja se temelji na uzgoju starih kultura: „Indija, osobito regije koje su postale ovisne o patentiranom sjemenu i toksičnim agrokemikalijama, moraju se osloboditi ovisnosti o korporativnoj opskrbi patentiranog sjemena i proizvodnje za globalno tržište. Indijski seljaci moraju se osloboditi ropstva i opasnih dugova: mi nećemo mirovati sve dok naša sela ne budu slobodna od genetski modificiranih organizama, patentiranog sjemena i tehnologija, dugova i samoubojstava,“ naglasila je dr. Shiva.

U Africi je već započela GMO revolucija 'dobrotom' obitelj Gates

U Africi je 2006. osnovan Savez za zelenu revoluciju (AGRA / Alliance for a Green Revolution in Africa) koji bogato financiraju Zaklada Bill i Melinda Gates, Zaklada Rockefeller te Vlade određenih država čiji plan je u Africi učiniti isto ono što su učinili u Indiji, ali s daleko većim brojem poljoprivrednih kultura i na daleko većim površinama. No, ovaj puta radi se o primjeni jedne favorizirane tehnologije, a to je genetski inženjering. Iako u ovom trenutku postoje već brojni dokazi o štetnosti genetski modificiranih organizama za poljoprivredu, okoliš te zdravlje ljudi i životinja, sve se to ignorira uz neoliberalni mit „sve će biti u redu ako mi samo slijedimo novac i tržište.“

Bill Gates bez svake sumnje je uvjeren da čini dobro i vjerojatno se već nalazi na listi budućih dobitnika Nobelove nagrade. AGRA će bez svake sumnje svoju moć i svoj novac preusmjeriti na svega nekoliko biotehnoloških korporacija i svoje partnere u vladama, a ne na golemi broj afričkih poljodjelaca. Deposedirani afrički seljaci, farmeri, pridružiti će se tada nekoj od brojnih militantnih skupina koje se bore protiv brojnih „nepravdi“ i za ostvarenje tko zna kojih ciljeva, dok će se žene same morati boriti za opstanak – kako osobni tako i svoje djece. I ovdje već sada leži jedan od uzroka masovnog napuštanja Afrike i bijeg ljudi u – Europu, točnije u Europsku uniju. Posljedice za Afriku ali i šire biti će nesagledive, upozorava dr. Shiva. „Vandana Shiva nedvojbeno se nalazi na kratkoj listi časnih i plemenitih ljudi kojoj pripadaju Tolstoj i Gandhi, Albert Howard i Rachel Carson, a milijuni farmera diljem svijeta svjedoče da je poljoprivreda jedna od najvažnijih 'stvari' kojom se bave ljudi te da više ne smijemo dozvoliti da ova najvažnija proizvodnja bude u rukama agrobiznisa i nekolicine moćnih korporacija te agresivnog marketinga“ napisao je Colin Tudge (suosnivač „Oxford Real Farming Conference“).

(Svršetak)

Prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.