Jedna od obitelji, koja je pobjegla u Ličko Petrovo Selo pred četničkim nožem iz Breštana, je bila i obitelj Perković
»J… lud zbunjenog«
(vlaška narodna)
Kada je 1689. (nakon poraza pod Bečom 1683.) cjelokupno osmansko (tursko) stanovništvo protjerano iz Like „na drugu stranu Une“ (istovremeno su Osmanlije protjerani i iz Dalmacije, Ugarske i Slavonije), na njihovo mjesto je Austrija naselila Hrvate-katolike iz okolice Otočca te pravoslavne vlahe.
Lika je uvijek bila kraj protjerivanja i ponovnog naseljavanja. Tako se početkom XV. stoljeća cjelokupno ličko katoličko stanovništvo pred Osmanlijama iselilo u Gradište, koje se danas nalazi u Austriji i Mađarskoj, no jedan manji dio Hrvata-katolika je ostao u okolici Perušića i Gospića te je za vrijeme osmanske vladavine prešao na islam. Zanimljivo je da su ti isti Hrvati-muslimana (većina), iz okolice Perušića, „ponovno“ ostali iza 1689. i protjerivanja osmanskog stanovništva na svojoj zemlji, samo što su se vratili na katoličku vjeru. Oni su za vrijeme osmanske vladavine čuvali sjećanje na svoje podrijetlo i vjeru. Jedini trag osmanskoj vladavini su danas njihova prezimena (Hećimović, Uremović, Kreković, Obućina, Milković itd.). Na jugoistoku Like Austrija je naselila Hrvate u selo Breštane i veće mjesto Podlapaču. Oni su bili u okruženju vlaškog pučanstva koje se polovicom XIX. stoljeća, pod utjecajem propagande Srbske pravoslavne crkve i austrijskih vojnih vlasti – posrbilo. Posebno je postao težak položaj tih katolika nakon posrbljavanja vlaha, što je trajalo sve do iza Oluje.
Ti Hrvati su posebno teško stradali od četo-partizanskog noža u Građanskom ratu u Kraljevini Jugoslaviji 1941.-1945., posebno su okrutni bili partizani jer je među njima bilo dosta hrvatskih kukavelja. Jedan dio preživjelih je Pavelić naselio u Gračac, Zagreb ili okolicu Našica. Poslije rata su se mnogi (iz Gračaca ili Gospića) vratili na svoja popaljena ognjišta. Treba li spominjati da je Gračac u početku rata bio pun hrvatskih izbjeglica, a nakon pada u ruke četo-partizana izbjeglice su se preselile u Gospić (ili Zagreb). Ne treba ni napominjati da je većina tih Hrvata pristupila ustaškoj vojnici. Svi ti ljudi su bili istraumatizirani dugogodišnjim vlaškim divljaštvom, koje su podsticali austrijski časnici, te su shvatili da je 1941. došao čas osvete i odmazde. Taj period nije dugo trajao jer su se četnicima pridružili i partizani – to je u etničkom i političkom smislu bila ista vojska.
Jedna od obitelji, koja je pobjegla pred četničkim nožem iz Breštana, je bila i obitelj Perković. Naselili su se u Novo Ličko Selo pored Đurđenovca a samo ime mjesta govori tko je živio (i živi) u tom selu. Obitelj Perković je imala četvero djece, a peto se rodilo – mali Josip – u novom zavičaju, u Novom Ličkom Selu.
Mali Josip je završio osnovnu školu u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama a Ekonomski fakultet u Osijeku. Talentirano ličko dijete! Sa završenim Ekonomskim fakulteom zaposlio se u osječkoj UDB-i (kasnije SDB) u odjel za suzbijanje hrvatske neprijateljske emigracije!? Kao vrlo prilježan i revan službenik istakao se na poslu i za nagradu je poslan u Centralu SDB-a, na Zrinjevcu, u Zagrebu. I u Zagrebu se istakao u ubijanju (organiziranju ubojstava) hrvatskih emigranata u Zapadnoj Njemačkoj.
Kada se (navodno) raspala Jugoslavija i kada je (navodno) nastala nova „Neovisna i samostalna Hrvatska Država“ (Svoj na svomu, hrvatska puška na hrvatskom ramenu, hrvatski buđelar u hrvatskom džepu itd.) udbaša Josipa je odmah preuzeo Japa; štoviše, ostao je u istoj kancelariji (na Zrinjevcu), okružen sa svim svojim istim suradnicima koje je Japa – jakako – instalirao u novonazvani SIS, BIS ili TIS – zaboravih kako se „to“ zove.
I gdje je danas naš Likota, Joso? Ima dvije godine da živi u vrlo strogim uvjetima u Njemačkoj. Svaki dan ga u specijalnom vozilu, zajedno s kolegom Zdravkom, voze u specijalnu sudnicu u Minkenu. Sude mu zbog ubijanja hrvatskih radnika na privremenom radu u Njemačkoj? Nijemci su okrutni i nezahvalni, oni ga sude za istu stvar za koju ga je Japa nagradio. I tko je tu Lud, a tko je Zbunjen? Ili tko koga j…?
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više