Hrvatski Fokus
Znanost

Opasnosti genetski modificiranog drveća

Drveće je genetski modificirano u svrhu dobivanja novih, neprirodnih karakteristika

 
 
Šume nisu samo drveća, stabla – šume su mnogo, mnogo više od toga. Šume imaju ključnu ulogu u regulaciji i stabilizaciji vodotokova i vremenskih uvjeta, one bitno obogaćuju tlo i sprječavaju njegovu eroziju, a imaju i ulogu u sekvestraciji ugljika. Nadalje, šume su izvor hrane, ljekovitog bilja, pružaju sklonište i zaštitu, izvor su zarade i opstanka ljudi, područja rekreacije i lječilišta za sve ljude diljem svijeta. Šume podupiru brojne različite oblike života. To su vrlo složeni, različiti i interaktivni sustavi koje mi jedva poznajemo i razumijemo. No, sada su sve autohtone šume i šumske zajednice kao i njihov opstanak značajno ugroženi jer korporacije i vlade u ime razvoja žele uzgajati genetski modificirana drveća na golemim plantažama za potrebe drvne industrije, zatim industrije papira, bioenergije i biokemijske industrije. Ukoliko biotehnološka industrija u suradnji s vladama uspije  u svojoj namjeri, tada će milijuni hektara prirodnih, autohtonih šuma diljem svijeta biti posječeno i raskrčeno, a na tim površinama uzgajat će se genetski modificirano / GM drveće.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/08/51UZuxHU-IL._SY445_.jpg
Drveće je genetski modificirano u svrhu dobivanja novih, neprirodnih karakteristika kao što je sposobnost ubijanja štetnih kukaca ali i onih korisnih što biotehnološka industrija negira usprkos brojnim dokazima, otpornost na mraz i hladnoću, otpornost na toksične agrokemikalije – u prvom redu na herbicide, znatno ubrzan i abnormalan rast te smanjen sadržaj lignina za potrebe papirne industrije. Naime, lignin kao prirodni polimer mora se ukloniti iz drvne pulpe a to je najskuplji dio u procesu proizvodnje papira. No, sve ove „prednosti“ dobivene tehnologijama genetskog inženjeringa imaju nepredvidive posljedice i neprihvatljivo visoku cijenu.
 
Smanjena razina lignina u stablima predstavlja ozbiljan problem jer je lignin poput cementa koji omogućuje potpuni integritet stabala, osigurava uspravnost, snagu i otpornost na snažne vjetrove i druge nepovoljne vremenske uvjete, ima ulogu u otpornosti drveća na bolesti i oštećenja uzrokovana kukcima i drugim životinjama. Uginula GM drveća sa smanjenim sadržajem lignina mnogo brže se raspadaju i brže otpuštaju ugljikov dioksid / CO2 u atmosferu što doprinosi daljnjem pogoršanju klimatskih promjena. Sječa i krčenje šuma golemih razmjera već predstavlja ozbiljan globalni problem, a najveći, najglasniji zagovaratelji i promicatelji genetski modificiranog drveća jesu oni koji žele zgrnuti golemi profit u kratkom vremenu – njih uopće ne zabrinjavaju posljedice za okoliš i čovjeka. „Što možemo sa sigurnošću znati i očekivati?“ često je pitanje.
„Znademo da je genetski inženjering prepun nepredvidivih, neočekivanih učinaka… tako da možemo očekivati neočekivano,“ odgovara dr. David Suzuki, svjetski poznat i nagrađivani genetičar, autor više od 50 knjiga. Nadalje, dr. Suzuki je pripovjedač u dokumentarnom filmu: „A Silent Forest: The Growing Threat, Genetically Engineered Trees“ („Nijema šuma: rastuća prijetnja, genetski modificirana drveća“). Ovaj kratak, nagrađivani dokumentarni film objavljen 2009. u trajanju od 45 minuta ostavlja vrlo snažan dojam s isto takvom porukom.
 
U filmu dr. Suzuki objašnjava zablude i probleme genetskog inženjeringa koji stvara genetski modificirane biljke i životinje primjenom tzv. horizontalnog prijenosa gena koji podrazumijeva unos jednog ili više gena iz potpuno druge i različite vrste što daje neočekivane i nepredvidive rezultate i posljedice. „Najveća je zabluda genetskih inženjera koji smatraju da principe vertikalnog genetskog nasljeđivanja mogu jednako primijeniti u horizontalnom nasljeđivanju, a to je potpuno pogrješno, to je loša znanost,“ upozorava dr. Suzuki te dodaje: „Geni ne djeluju u vakuumu – oni djeluju u jasno određenom genomu. …
Sigurnost genetski modificiranog bilja samo je hipoteza, a u znanosti hipoteze u pravilu završavaju loše. Tako se genetski modificirana hrana prikazuje i promovira kao sigurna što je daleko od istine. …“
Zapitat će se mnogi: zašto se primijenjuju genetski modificirani organizmi prije nego što su znanstveno istraženi i ispitani? A odgovor je vrlo jednostavan: iza promocije genetskog inženjeringa nalaze se oni koji žele brzu i golemu zaradu: drvna industrija, industrija celuloze, papira i bioenergije te voćarstvo i voćarska industrija – svi oni snažno „napreduju“ s genetski modificiranim drvećem, a u naprijed navedenom dokumentarcu tvrdi se slijedeće: „Genetski inženjering drveća najveća je prijetnja prirodnim autohtonim šumama od pronalaska motorne pile.“
 
Papir se danas ne mora proizvoditi od drvne pulpe jer se može proizvesti od poljoprivrednog otpada, recikliranih materijala, konoplje, duhana pa čak i od lišća banane. Voćke su genetski modificirane kako bi bile otporne na određene bolesti. Međutim, genetski modificirana papaja koja se uzgaja na plantažama Hawaiia prouzročila je masovno genetsko onečišćenje divlje papaje i genetski ne-modificirane papaje u organskom uzgoju. Mnogi eko-proizvođači papaje zbog genetskog onečišćenja izgubili su certifikate i plantaže. Havajska genetski modificirana papaja sada je vrlo osjetljiva na pojavu jedne patogene gljivice (lat. Asperisporium caricae) koja uzrokuje crnu pjegavost zbog čega se drvo papaje mora tretirati s toksičnim fungicidima svakih deset dana! To je već dobro poznata karakteristika GM bilja – ona su mnogo slabija i izrazito osjetljiva na bolesti te se često moraju tretirati s golemim količinama toksičnih herbicida, insekticida, fungicida i dr. Neke vrste drveća, a osobito genetski modificirana drveća, u novim staništima pokazala su se visoko invazivnim – dobar primjer za to je eukaliptus čije širenje je u potpunosti izvan svake kontrole diljem Kalifornije.
 
Biotehnološka industrija je znala da će se genetska kontaminacija izazvana genetski modificiranim sjemenom širiti i na genetski ne-modificirane biljke pa su razvili tzv. „terminator gen.“ Ovaj gen treba potaknuti biljku na stvaranje toksina koji bi trebao onemogućiti vitalnost i klijavost sjemena. No, kao što je Terminator obećao „I'll be back“ / „Vratit ću se“ tako je i Majka Priroda svojim adutom potukla čovjekovu namjeru i omogućila dalje prirodno razmnožavanje i širenje genetski modificiranog sjemena s novim karakteristikama genetski modificiranog bilja. Ipak, na kraju su i sami izumitelji „terminator gena“ priznali kako nije moguće ostvariti 100-postotnu sterilnost sjemena. Neki biotehnolozi tvrde da će genetski modificirana drveća zaštititi prirodne autohtone šume jer će biti moguće na manjim površinama uzgojiti više drveća. Međutim, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) provela je studiju kojom dokazuje da to nije istina. Nadalje, plantažni uzgoj genetski modificiranog drveća dodatno će pogoršati već postojeće ozbiljne posljedice uzgoja drveća na plantažama. Svi moraju znati: plantaže drveća nisu šume kako to prikazuju vodeći „mainstream“ mediji i druge interesne skupine.
 
Na plantažama drveća uzgaja se monokultura – samo jedna vrsta drveća iste dobi koja je najčešće i strana vrsta na području na kojem se uzgaja. Plantaže drveća ne podržavaju nikakvu biološku raznolikost. Štoviše, za potrebe ovih golemih plantaža prisilno se raseljavaju ljudi, domicilno stanovništvo protjeruje se iz svojih sela i domova, pa tako nestaju ruralne zajednice koje su stoljećima živjele u suživotu sa šumom, a time zauvijek nestaje višestoljetno znanje i iskustvo, tradicija i kultura. Plantaže drveća dodatno pogoršavaju onečišćenje zraka, vode i tla s visoko toksičnim agrokemijskim tvarima. Osim toga, plantaže drveća doprinose klimatskim promjenama jer pohranjuju i čuvaju mnogo manje ugljika od autohtonih, prirodnih šuma. Za potrebe plantažnog uzgoja genetski modificiranog drveća industrija planira monopolizaciju zemljišta i vode (!) što će imati visoku cijenu i nesagledive posljedice za lokalne zajednice i društvo u cjelini, kao i za okoliš, ubrzat će se i gubitak biološke raznolikosti te će se dodatno pogoršati globalna kriza vode, tla, hrane i klime.
 
„Mi ne trebamo lažna, kriva rješenja koja će stvoriti nove probleme, već trebamo stvarna i opravdana rješenja. Stvaranje i uzgoj genetski modificiranog drveća za potrebe bioenergije samo je još jedan korak u krivom smjeru.“ Genetsko onečišćenje autohtonih prirodnih šuma biti će neizbježno i neopozivo, nepovratno. Sve u svemu, negativni, štetni učinci genetski modificiranog drveća (npr. smanjenje razine lignina, stvaranje insekticida i dr.) proširiti će se na drveća u autohtonim šumama, a genetsko onečišćenje je nepredvidivo zbog nestabilnosti promjena izazvanih tehnologijom genetskog inženjeringa te zbog složenosti šumskih ekosustava. Uzgoj genetski modificiranog drveća ugrozit će i prehrambenu sigurnost i suverenost zbog otimanja zemljišta i nestajanja malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a sve to će dodatno pogoršati glad i siromaštvo na globalnoj razini.
 
Neka genetski modificirana drveća, na primjer papaja, američki kesten, jabuka, agrumi, uljna palma jesu izvor hrane i dio su našeg prehrambenog sustava. Zdravstveni učinci konzumiranja plodova genetski modificiranog drveća su nepoznati. Genetski modificirane voćke mogu uzrokovati genetsko onečišćenje drugih, susjednih genetski ne-modificiranih voćaka, zatim meda i dr. Nacionalne (državne) politike i nametnuti režimi međunarodne trgovine u velikoj mjeri promiču razvoj i implementaciju plantaža za industrijski uzgoj genetski modificiranog drveća za kratkoročne ekonomske koristi nekoliko transnacionalnih korporacija, uključujući „ArborGen“ i „FuturaGene.“ Istovremeno, lokalno stanovništvo suočeno je s onečišćenjem vode i tla kao i s nedostatkom pitke vode; tako na primjer zajednica Mapuche indijanaca u Čileu zbog golemih plantaža GM drveća (eukaliptus) nemaju pristup pitkoj vodi! Plantažni uzgoj genetski modificiranog drveća, prvenstveno eukaliptusa i bora koji su jako zapaljivi, dao je velik doprinos požarima zastrašujućih razmjera koji su 2017. harali Čileom, Portugalom i Španjolskom te prouzročili goleme materijalne štete i stradanja ljudi, opustošili gradove.
 
Izvor:
  1. „A Silent Forest: The Growing Threat, Genetically Engineered Trees;“
www.youtube.com
  1. „The Dangers of the Genetically Engineered Trees,“ Global Justice Ecology Project

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Strabizam u podlozi Da Vincijeve genijalnosti?

HF

Niste dobro pripremili predmet Informatika

HF

Američki propisi poskupljuju europske sireve, vino, vodu…

HF

Međunarodna godina biljnog zdravlja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...