Hrvatski Fokus
Feljtoni

RIJEČI – Najstarije dubrovačke “tuđinke” (1)

Bastah – nosilac, od grč. bastas

 
 
Godine 1895. u Beogradu Luko Zore tiskao je knjižicu o tuđicama u dubrovačkome govoru. Luko Zore (Cavtat 15. I. 1846. – Cetinje 9. XII. 1906.), filolog, književnik, značajan kulturni djelatnik i političar. Među pokretačima je časopisa Slovinac (Antun Kaznačić je ipak spiritus movens), te glavni pokretač časopisa Srđ. Omiljeni profesor u dubrovačkoj gimnaziji, poslije radi u Muškoj preparandiji u Arbanasima (Zadar), da bi zadnje godine života proveo u službi crnogorskoga kralja Nikole.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/09/250px-%D0%9B%D1%83%D0%BA%D0%BE_%D0%97%D0%BE%D1%80%D0%B5.jpg
Luko Zore
 
Zanimljivo je da je iako po osobnom osjećaju Srbin bio član Hrvatske narodne stranke i njezin zastupnik, ne pridruživši se srpskim strankama. Tuđinke je pripremio za tisak već 1893., brojne su riječi talijanskoga, turskoga, grčkoga podrijetla; opredijelio sam se za izvlačenje manje poznatih riječi. Kuriozitet je da riječi je poredao azbučnim redom.
Navodnici označavaju doslovno citiranje Luka Zore.
 
Abemaria – iskrivljeno Avemaria
Abis – zla godina. Riječ se čuje uz pridjev Božji. Kaže se i ambis. Ima i glagol sabisati se, znači propasti, prosjesti se.
Aksiđ – čuje se u puku kada je riječ o sv. Franji Asiškome (Assisi, tj. Asizi) (Danas Primorci to proštenje zovu Sidž, T.T.)
Angonija – agonija.
Anio (anjela) kolut utvrđen u zid za vezanje živina.
Arbuo, la (od lat. Arbor) jarbol.
Argan – „sprava oko građe, lezila, koze ili vlakala“.
Argati – raditi na arganu (grč. Arganon, tal. argano)
Argutla – ručica nataknuta na kormilo.
Arič – tisa (tal. larice).
Arkuo – veliki žmuo (čaša) od toga prezime Arkulin, T.T.
Bakaljar (!!! Lj) – u Konavlima l ide u j, bakajar, T.T.).
Balahati se – razmetati se živeći raskošno.
Balončić – vrsta velike bije „tice“.
Bandur – dolazi od pandur, danas prezime.
Bantiti – izagnati (tal. bantire).
Barabanat – „hvatalac (pulicman) u starom Dubrovniku“ (mađ. Darabanat, njem. Trabant).
Baraška (zvonit na barašku) pučke „babuštine“ kad u selima zvone zvona jer se primiče zla godina, tuča (grad), tal. la barasca.
Bastati – biti vrstan (basta mu) od tal. bastare.
Bastah – nosilac, od grč. bastas.
Bašet – nizak (danas se kaže bašat, T.T.)
Bekina – kravlja koža (nekada se govorilo djeci dat ću ti po bekini, T.T.)
Bešica – mali fizički i moralni porok.
Bjestima, bjestimat – psovka, psovanje – riječ poznata i danas, ali kao bestimat (T.T.)
Bokin – sisa od čibuka (turske lule), Zore navodi da je puk miješao riječi bukin i buket.
Brenke – škrge Bržola, bržolica – goveđe pečenje
Brzilj (Brazil), Prcelonja (Barcelona), Navijorka (New York), Navrljen (New Orleans) – pučki iskrivljeni geografski nazivi u Dubrovniku.
Budio (budjela) – crijevo Bugacati – probiti.
Buzdo – „čeljade kratkoumno i neobrtno“, buzdacati – ludovati.
Buklo – „rupa u zahodnici“ (od fr. bouclier – štit, T.T.)
Bulet – selo u Zatonu, po svoj prilici od lat. bulire (vrelo vode).
Buložina (uvećanica od buloga) – „riječ za čeljadetu lijenu, ležaku“, bit će to od turskoga bulak (smješano, ispremiješano).
Bumbačin – pamuk gore vrste (umanjenica od bumbak).
Bućifalo je pretilo dijete (konj Aleksandra Velikoga se zvao Bukefalos, što na grčkom znači volovska glava, op., T.T.)
Bus – šimšir (dolazi li odatle Busovina u Dubrovniku i riječ busen?, T.T.)
Čingrija – zvonce, praporak (iz tur. čynyrgak).
Čumperlica, čumperle – prosta djevojka (usp. čombo).
Čupa – nova i nevješta sluškinjica.
Denuncija i Deluncija – zanimljivo dubrovačko prelaženje n u l, kao npr. Luncijata iz Nuncijata) lumer – broj (numer!).
Disponjat – rasporediti.
Dokes – „ribanje ostima uz svijećalo“. lat. docessus lunae.
Duplijer – velika voštana svijeća sa 4 stijenja.
Dunjuli – u nekoj dječjoj igri, dvojak (što to znači, par ili blizanac? T.T.).
Fendik – od njem. Pfening.
Franza – sifilis (tzv. francuska bolest, jer su je donijeli francuski vojnici u Italiju, T.T.).
Fuštar – pogrda pokvarenom mladiću, sl. galiot. Na fustu (lađu) su slani kažnjenici.
 
(Nastavak slijedi)
 

Teo Trostmann

Povezani članci

Starci u zlatnom kafezu (2)

hrvatski-fokus

Ernest Bauer o srpskom primitivizmu, nacizmu… (4)

hrvatski-fokus

Antisemitizam, boljševizam i judaizam (5)

HF

ISELJENICI – Majka Hrvatska i njezina djeca (1)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...