Hrvatski Fokus
Gledišta

Priskakanje…

O novcu utrošenom za „Dužijancu“ ne ćemo ovog puta, jer je to žalosno

 

 Republici Srbiji po službenom popisu ima 57.900 Hrvata, 16.706 Bunjevaca (poseban narod koji kaže da s Hrvatima nema nikakve veze) te nepoznati broj Bunjevaca koji kažu da su u isto vrijeme i Bunjevci i Hrvati. Ovi posljednji sebe nazivaju „bunjevačkim Hrvatima“, a Bunjevce „Bunjevci nehrvati“! „Bunjevački Hrvat“ je nepostojeća definicija pri nacionalnom izjašnjavanju pa ih nema na popisu te im se ne zna broj. Po svakoj računici ih je malo.

Koliko može biti „bunjevačkih Hrvata“ najbolje se vidi iz broja Hrvata u Subotici. Ako u Subotici ima 14.151 Hrvat i 13.553 Bunjevca, onda je jasno da „bunjevačkih Hrvata“ ima najviše nekoliko tisuća.

Međutim, „bunjevački Hrvati“ su pri osnivanju krovnih hrvatskih institucija u Republici Srbiji uspjeli, preko srbijanskih vlasti i zablude hrvatskih političkih lidera da su Bunjevci najveći Hrvati u Srbiji, sve te institucije locirati u Subotici i u njima uposliti u ogromnoj većini upravo „bunjevačke Hrvate“ iz Subotice i okolice, gdje inače žive svi Bunjevci, i jedni i drugi. Radi jednostavnije identifikacije jedne ćemo jednostavno zvati DAhrvati, a druge NEhrvati!

Vrijeme je pokazalo da je ovo pogubno za Hrvate u Srbiji jer se nesrazmejerno veliki novac već petnaestak godina sliva u taj donjotavankutski trokut (Subotica i okolica) u odnosu na ostala mjesta u kojima žive Hrvati.

Još gore je što NIU „Hrvatska riječ“, Zavod za kulturu vojvođanskih (ne svih Hrvata u Srbiji!), Hrvatsko nacionalno vijeće i dvadesetak „hrvatskih“ udruga sa tog područja nameće svim Hrvatima u Srbiji bunjevačku kulturu, jezik, običaje i dr., odnosno bunjevštinu u svakom vidu, na osnovu toga rade u izuzetno povoljnim materijlnim i svim drugim uvijetima, dok su ostale hrvatske udruge u cijeloj Srbiji uglavnom bez svojih prostorija, osnovnih sredstava za rad i sa nedovoljno novca. Zato broj „hrvatskih“ udruga u Subotici i okolici stalno raste i danas ih ima više nego svih ostalih u cijeloj Srbiji, koje se čak i gase!

To posebno dolazi do izražaja u vreme kada je DAhrvat iz Bikova Petar Kuntić bio prvi čovjek u 57.900 Hrvata u Srbiji, a poprima tragične razmjere za vrijeme DAhrvata iz Donjeg Tavankuta Tomislava Žigmanova!

Obojica su od svoje lažne brige za Hrvate, prije svega, zaradili veliki novac! Kuntić je napravio salaš i nedavno pokazao (samo kroz jednu jednosatnu TV emisiju) da nema u sebi ni „h“ od „hrvatskog“, odnosno da je čisti NEhrvat, i onda se povukao iz javnog života! Žigmanov, međutim, i dalje jača svoje pozicije, postao je prvi čovijek i kulture i politike kada su u pitanju ovdašnji Hrvati, a služeći se manipulacijama, lažima i plagijatima, eliminirao je sve svoje neistomišljenike te na sva ključna mjesta u „hrvatskim“ krovnim institucijama postavio svoje poltrone, u ogromnoj većini DAhrvate!

Tako je godinama pravljena negativna selekcija u ovdašnjem hrvatskom nacionalnom korpusu i doživljen pravi debakl, i na političkom i na kulturnom polju.

 Nekad respektabilna politička stranka, Demokraski savez vojvođnskih (ne svih Hrvata u Srbiji!), osvojila je na posljednjim izborima samo tri mjesta u lokalnim gradskim vlastima u cijeloj Srbiji, a Žigmanov se manipulacijama i svojim apsolutizmom i dalje nameće kao predsjednik te stranke i, što već postaje bijedno i tragikomično, moli na sve strane da mu se udjeli neko visoko mjesto u srbijanskoj vlasti! Uzgred, niti njega, niti Kuntića, nikada niti na jednu funkciju nisu birali Hrvati!

Danas Žigmanov nema utjecaj na odlučivnje u bilo čemu čak ni u svom „najhrvatskijem“ gradu, Subotici, gdje nije mogao spriječiti uvođenje bunjevačkog jezika kao službenog (glasovanje 61:0 !) i došao je u apsurdnu situaciju da iz sveg glasa viče kako bunjevački jezik ne postoji, a preko njega se proglasio najvećim živim književnikom među Hrvatima u Srbiji. Sve piše na tom „jeziku“, čak i haiku poeziju!

Da iza svega stoji samo osobni interes i novac pokazuje i dalje forsiranje bunjevštine od strane Žigmanova, njegovih ljudi u krovnim „hrvatskim“ institucijama i udrugama, koji od toga osobno imaju materijalnu korist.

Za izmišljanje bezbrojnih bunjevačkih manifestacija dobija se novac i od Republike Srbije i od Republike Hrvatske. To je bajizraženije povodom bunjevačkog običaja „Dužijanca“. Dokazujući i dalje zabludu da su „bunjevački Hrvati“ najveći Hrvati u Srbiji, Žigmanov i njegovi trabanti preko „Dužijance“ vode borbu s Bunjevcima oko toga čija je „Dužijanca“, pri čemu je već danas jasno da će sve što je bunjevačko u Srbiji uskoro pripasti tom narodu!  

Međutim, zbog toga nekadašnje salašarske radnje oko poljoprivrednih radova vezanih za uzgoj žita poprimaju razmjeru najveće kulturne manifestacije Hrvata u Republici Srbiji pod nazivom „Dužijanca“. Banalnom košenju žita, doručku na njivi, pletenju užadi od slame i sl. dodane su „kulturne“ manifestacije „risarski disnotor“, „priskakanje vatre“, „pucanje bičevima“, „spravljanje tarane“ i još štošta nečega takvoga, ali i književne večeri, likovne kolonije, dječje stvaralaštvo, umjetničke radionice, uređenje izloga u centru Subotice, trke konja na subotičkom hipodromu i još mnogi drugi „kulturni spektakli“!

I dok su blagoslov žita, svečane mise u vezi blagodarnosti kruha i slično razumljive, kao i lijepi bunjevački običaji oko imenovanja bandašice i bandaša, manifestacije oko „Dužijance“ poprimaju rableovske kalamburne dimenzije, posebno u paralelnom nadmetanju DAhrvata i NEhrvata oko „Dužijance“, pri čemu je već danas očito da je „Dužijanca“ izgubila svaki hrvatski predznak i postala bunjevačka  turistička atrakcija grada Subotice, a prenosi se i u Sombor i Novi Sad!!!

Budući da mi, srijemski Hrvati, ne razlikujemo bunjevačke DAhrvate od NEhrvata i čiji su čiji njihovi običaji te samo po onom što jedni i drugi objave vidimo čije bi što moglo biti! Evo, kako to kronološki izleda kada jedni (zeleno) i drugi (žuto) objave program za manifestacije oko „Dužijance“:

Četvrtak, 21. siječnja, „Risarski disnotor“ i Đurinu.

Nedilja, 25. travnja, „Blagoslov žita“, sveta misa u Crkvi Svetog Josipa Radnika u Đurđinu i procesija od crkve do njive u Đurđinu.

Nedilja, 25. travnja, „Posvećenjem žita na Svetog Marka “ na njivi Kaić Ivana i Katarine u Lemešu.

Nedilja, 25. travnja, „Posvećenjem žita na Svetog Marka “ na salašu Franje Delije u Somboru.

Subota, 12. lipnja, 14. festival dječjeg stvaralaštva „Djeca u Dužijanci“ u Subotici (tjekom dana).

Nedilja 13. lipnja, 14. festival dječjeg stvaralaštva „Djeca u Dužijanci“ u katedrali-bazilici Svete Terezije Avilske u Subotici (10.00 sati).

Utorak, 23. lipnja, „Priskakanje vatre“ na Sv. Ivana Cvitnjaka u dvorištu ispred crkve u Đurđinu.

Četvrtak, 24. lipnja, „Priskakanje vatre na Svetog Ivana Cvitnjaka“ u Maloj Bosni.

Subota, 26. lipnja, „Slamarska radionica Nigovanje tradicije“ u Lemešu.

Subota, 26. lipnja, „Radionica za izradu perlica od žita“ u Bajmaku.

Utorak, 29. lipnja, „Običaji na Petrov – ris“ na salašu Stevana Bešlića u Bajmaku.

Srijeda, 30. lipnja, „Etno-radionica pravljenje tarane“ na etno-salašu u Đurđinu.

Nedilja, 4. srpnja, „Radionica za izradu vinaca od žita“ na salašu Stevana Bešlića u Bajmaku.

Nedilja, 4. srpnja, „Dužijanca“ u crkvi Svetog Marka Evanđelista u Žedniku.

Petak, 9. – 17. srpnja, „XXXVI. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame“ u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu.

Nedilja  11. srpnja, „Ris – bunjevački običaj košenja žita“ na salašu Mirka Babičkovića u Aleksandrovu.

Subota 17. srpnja, „IV slamarska kolonija Aleksandrovo“ u Šandoru.

Nedilja 18. srpnja, „Bujevačka Dužionica“, svečana povorka i misa zafalnica u Crlvi Prisvetog Trojstva, Bandašicino kolo na Trgu Prisvetog Trojstva, pridaja kruva  gradonačelniku i svečana užna u Somboru.

Srijeda, 21. – 28. srpnja, Otvorenje izložbe „S Božjom pomoći“ u Subotici („Bunjevačko kolo“.

Srijeda, 21. srpnja, postavljanje izloga u središtu grada za natjrcanje aranžera izloga u Subotici.

Subota, 24 srpnja, „Čuvari tradicije“ u Subotici (Etno kuća Kuntić).

Subota, 24 srpnja,  „Radionica za izradu suvenira Dužijanca“ u Subotici.

Subota, 24 srpnja,  „IX panel konferencija 2021“ u Subotici.

Subota, 24 srpnja,  „Otvaranje etno-izložbe Dužijanca“ u Subotici.

Subota, 24 srpnja,  „Koncert Čuvari bunjevačke muzičke tradicije“ u Subotici (etno-kuća Kuntić u Subotici).

Nedilja, 25. srpnja, „Lemeška Dužijanca“ u sidištvu BKC „Lemeški Bunjevci“ i Sveta misa u crkvi Rođenja Blažene Divice Marije u Lemešu.

Nedilja, 25. srpnja, „Dužijanca“ u crkvi Presvetog trojstva u Maloj Bosni.

Petak, 30. srpnja – 30 kolovoza , „Izložba slika s XXIV. Međunarodne likovne kolonije Bunarić“ („Bunjevačko kolo“).

Nedilja 1. kolovoza, „Dužijanca“ u crkvi Svetog Josipa Radnika u Đurđinu.

Nedilja 1. kolovoza, Konjičke utrke „Dužijanca“ na Gradskom hipodromu u Subotici.

Nedilja 1. kolovoza, „Dužijanca“ kod križa u centru Mirgeša.

Četvrtak 5. kolovoza, „Izložba slika u tehnici slame“ u Subotici.

Četvrtak 5. kolovoza, „Književna večer“ u Subotici („Bunjevačko kolo“).

Petak 6. kolovoza, Izložba radova od slame nastalih na XXXVI. Sazivu kolonije slamarki u Donjem Tavankutu (Vestibul Gradske kuće u Subotici). 

Petak 6. kolovoza, „Tamburaška večer“ na Gradskom trgu u Subotici.

Petak 6. kolovoza, „Predstavljanje bandaša i bandašice“, izbor pratilaca i najlijepšeg izloga na Gradskom trgu u Subotici.

Petak 6. kolovoza, „Izložba rukotvorina“ na Gradskom trgu u Subotici.

Subota 7. kolovoza, „Svečana večernja“ u katedrali-bazilici Svete Terezije Avilske u Subtici.

Subota 7. kolovoza, Polaganje vijenca od žita na spomenik Risaru i spomen-bistu Blaška Rajića isprid Gradske kuće u Subotici.

Subota 7. kolovoza, Skupština risara na gradskom trgu u Subotici.

Subota 7. kolovoza, nastup folklornih ansambala na gradskom trgu u Subotici.

SREDIŠNJA PROSLAVA „DANI DUŽIJANCE“

Nedilja 8. kolovoza, blagoslov i ispraćaj bandaša i bandašice u crkvi Svetog Roka u Subotici.

Nedilja 8. kolovoza, povorka do katedrale Svete Terezije Avilske u Subotici.

Nedilja 8. kolovoza, Svečano euharistijsko slavlje u katedrali Svete Terezije Avilske u Subotici.

Nedilja, 8. kolovoza, svečana povorka kroz grad, predaja kruha gradonačelniku na Gradskom trgu u Subotici.

Nedilja 8. kolovoza, posjet grobu Blaška Rajića na Kerskom groblju u Subotici.

Nedilja 8. kolovoza, „Bandašicino kolo“ na Gradskom trgu u Subotici.

Petak 13. kolovoza, „XXV. Međunarodna likovna kolonija Bunarić“.

Subota, 14. kolovoza, „Dužijanca u Baji“, otvaranje izložbe, projekcija filma i nastup folklornih skupina u Baji.

Nedilja, 15. kolovoza, „Dužijanca u Baji“, svečano euharistijsko slavlje u crkvi Svetog Antuna u Baji.

CENTRALNA PROSLAVA „DANI DUŽIJANCE“

Subota, 14. kolovoza, „Izložba kruva – somuna“ u Subotici.

Subota, 14. kolovoza, „Pridstavljanje bandaša i bandašice 2021. godine“ u Gradskoj kući u Subotici.

Nedilja 15. kolovoza,  Misa zafalnica u crkvi Svetog Mihovila u Subotici.

Nedilja 15. kolovoza, „Svečani defile“ kroz centar grada.

Nedilja 15. kolovoza, polaganje cvića na bistu Blaška Rajića isprid Gradske kuće u Subotici.

Nedilja 15. kolovoza, obiližavanje „Dana Daužijance“ u Subotici. 

Nedilja 15. kolovoza, „Bandašicino kolo“ na centralnom trgu u Subotici.

ZAVRŠNE MANIFESTACIJE „DANI DUŽIJANCE“

Nedilja, 22. kolovoza „Dužijanca u Novom Sadu“ u Novom Sadu.

Nedilja, 29. kolovoza „Proštenje“ u Bunariću.

Subota i nedilja, 4. i 5. septembar „Slamrasko-likovna kolonija Lemeška jesen“ u Etno-parku „Stari ribnjak“ u Čonoplji.

Tako svih drugih kulturnih manifestacija zajedno u Hrvata u Srbiji nije mnogo više od onih koji su vezani samo za “Dužijancu“: O novcu utrošenom za „Dužijancu“ ne ćemo ovog puta, jer je to žalosno, a ono najsmiješnije je kako DAhrvati i NEhrvati oko „Dužijance“ čine sve isto vješto preskakajući, kao vatru, jedni druge (u vremenu i prostoru). Primjerice, kada vijenac cvića DAhrvata na bisti Blaška Rajića uvene postavljaju bivi sviježi NEhrvati i tako zajedno produžavaju slavu ovog bunjevačkog velikana! A sveopća kultura Hrvata u Srbiji pod kapom DAhrvata postaje još smiješnija!

Miroslav Cakić, Novi Sad

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

POČETAK KRAJA – (Pre)ostalo je još troje poltrona

hrvatski-fokus

Od Barešića do Krole

HF

Glasovanje za Slobodnu Hrvatsku ili četničku Jugoslaviju!

HF

Nestaju hrvatski nazivi ulica u Banatu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...