Hrvatski Fokus
Hrvatska

Partizanske bajke Andreja Plenkovića

Plenković ništa ne radi, a trebao bi vratiti preko pola milijuna Hrvata iz Njemačke

 

Bio sam 24. 1. 2023. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Odlučio sam objaviti nakladnički niz “Hrvatska muslimanska svijest” posvećen uspomeni na dičnog Hrvata Munira Šahinovića Ekremova. Uređivao je u našem Šeher Sarajevu, koliko mi je poznato, časopis “Muslimanska svijest” do 1941. godine, a od tada u našoj Banjoj Luci “Hrvatsku svijest” – o kojima boljševički partizani šute. Hrvatina. Starčevićanac od glave do pete.

Predvorje puno. Prilazi mi čovjek u crnom.

“Kamo ćete?”

“Idem kupiti krastavaca.”

“Čovječe. Zar ne čujete tko govori?”

“Star sam. Slabije čujem.”

“Predsjednik!”

“Milanović. Onaj s Pantovčaka?”

“Plenković!”

“On! Bolje bi mu bilo da štogod radi.”

“Zar da jarke kopa?”

“Ne, nego da vrati Hrvate iz Njemačke.”

Okrenuo se, a ja sam nastavio svojim putem.

 Hrvati su šesta po veličini skupina stranaca u Saveznoj Republici Njemačkoj. 80,20 posto ih tamo živi deset i više godina, a čak 46,36 posto preko 30 godina. Prosječna duljina boravka iznosi 27 godina po kojoj Hrvati zauzimaju četvrto mjesto (nakon Austrijanaca 28,6 godina, Talijana 27,6 godina i Turaka 27,4 godine) migracijskih skupina u toj zemlji.

Hrvatska dijaspora i danas je značajna je u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu za Hrvatsku (hr.wikipedia.org). U Njemačkoj je lani bilo 426.845 (sad smo već blizu 500.000) naših državljana, što znači da se broj hrvatskih državljana u toj zemlji gotovo udvostručio nakon ulaska Hrvatske u EU jer ih je 2012. bilo 224.971, piše u srijedu Večernji list. Hrvatski državljani se prema Državnom statističkom uredu u Wiesbadenu nalaze na 6. mjestu stranih useljenika nakon državljana Turske, Poljske, Sirije, Rumunjske i Italije, navodi dnevnik. Lani se iz Hrvatske u Njemačku doselilo 26.335 hrvatskih državljana, a istodobno se iselilo njih 10.305. (“Od ulaska u EU broj Hrvata u Njemačkoj se udvostručio”, www.poslovni.hr, 1. travnja 2021.

Na osnovi istraživanja među Hrvatima koji su se iselili u Njemačku u razdoblju od priključenja Hrvatske EU-u, autor zaključuje da postoji jasna veza između političke etike, slabih institucija i iseljavanja jer se Hrvati ponajprije iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva. Iseljenici su uvjereni da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo (Tado Jurić: “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku”).

Dr. sc. Tomislav Dragun (pripremljeno za “Glasnik Hrvatskog uljudbenog pokreta”)

Povezane objave

Europa kao Rim

HF

Mario Škunca obmanuo američku javnost

HF

PREDSJEDNICI KOLINDI

HF

Domovino moja

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više