U Muzejskom prostoru dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću u srijedu, 28. lipnja 2023. otvorena je izložba kipara Petra Ujevića pod nazivom ‘Skulpture i reljefi’
Petar Ujević oblikuje portrete, animalistiku, višefiguralnu simboličko – narativnu plastiku (teatrazirajuća oprostorenja), pojedinačne skulpture, malu plastiku, javne spomenike, reljefe, crteže i slike. Okušava se u raznim materijalima iznalazeći stalno nove mogućnosti izraza iskušavajući razne kiparske discipline i zadatke i upravo je taj stvaralački nemir i raznovrsnost jedna od njegovih ključnih odlika. Unatoč toj raznovrsnosti, u jezgri njegovih djela, pisci se redom slažu, prepoznatljivo je identitetsko, misaono ishodište i emocija, koje povezuju raznolikosti izričaja bilo da se radi o sažetim, lapidarnim volumenima ili formama koje dramatično zasijecaju u prostor, ekspresivnim nakupinama kiparske mase ili pak o konstruktivno rascjepkanim i prošupljenim formama koje propuštaju, omeđuju i zakrivljuju prostore.
Ono što se odmah uočava u brojnim ciklusima skulptura malih i velikih dimenzija, reljefa, slika i crteža Petra Ujevića njegovo je udivljenje – rabeći biblijski leksik – prema stvorenju, prema stvorenome i prema njihovim odnosima. To njegovo temeljno zanimanje-fascinacija i nagon za oblikovanjem, mimesisom, ali i za iskazivanjem doživljene stvarnosti rabeći živ i raznovrstan pristup modeliranju, kiparenju i konstruiranju mekih zaobljenih forma – izrasta iz univerzalnih poimanja koja prate ljudsku vrstu od samih početaka. Istodobno njegovi radovi očituju duboku ukorijenjenost kristoloških, etičkih ideja i prakse zapadne kršćanske kulture često birajući biblijsku ikonografiju Staroga i Novoga zavjeta što u svome povijesnom, značenjskom i kulturološkom smislu nije nimalo jednostavan likovni zadatak.
„Odlučili smo se na pregledni izlagački pristup da bismo pokazali i neke rane, ali zrele radove, svu raznovrsnost Ujevićevih kiparskih realizacija, ali i njihovu unutrašnju poveznicu. Takav je rani rad skulptura Histrion za koju je dobio Vjesnikovu izvedbenu nagradu 1984., iste godine kad je i diplomirao Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Letač, 1982. Histrion je postavljen u Cavtatu, a sadrži prepoznatljive značajke kipareva izričaja poput suverenog ekspresivnog tretmana površine i arhetipske asocijativnosti. Među odabranima su i pojedinačni radovi iz ciklusa Noina arka, Kula babilonska, Stari hrvatski gradovi nastali u posljednjem desetljeću 20. st., zatim skulpture, Moja krava i ja, 2001., Krilo materino, 2006., Mali akt iz 2012., i Bik, 2012., Stonoga, 1989., koje pokazuju sklonost organskoj sažetosti, jednostavnoj raščlambi i jasnim formama u dijalogu s prazninama. U njima izostaje ekspresivnost a prevladava asocijativnost znaka, simbolika, priroda motiva, punina i toplina bliska doživljaju prapovijesnih artefakata broncu emaniraju mekoću primarnog kiparskog materijala i simboličku nestabilnost arhitektonike kućice, približavajući je tako amorfnosti sluzava i prilagodljiva tijela“, stoji u predgovoru kustosice i Muzejske savjetnice Mirele Vujević Duvnjak.
„Zaključit ćemo da Ujevićev doživljaj teme ili motiva diktira njegov kiparski pristup i vodi ga različitim smjerovima istraživanja. Isto tako o njegovim trajnim unutarnjim preokupacijama svjedoče morfološka i kompozicijska rješenja koja se s manjim ili većim izmjenama ponavljaju na pojedinačnim skulpturama i u nizu narativnih, simboličkih kompozicija. Njegovi radovi svjedoče vjeru, otvorenost životu i zainteresiranost za sve njegove oblike. U njima možemo prepoznati oblikovnu kulturu, misaonost, zaigranost, vedrinu i humor“, istaknula je.
Petar Ujević je akademski kipar (Krivodol, 1960.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1984. godine. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1995. godine. Deset godina radio je u Jadran filmu te u koprodukcijskim projektima na izradi kiparske scenografije. Dragovoljac je i veteran Domovinskog rata. Član je SZUH-a, HDLU-a, LIKUM-a i ULUS-a te neformalne grupe umjetnika Contra.
Petar Ujević u dosadašnjem je svom radu razvio tematski i morfološki raznoliki opus u kojemu se napose izdvajaju figuralne (grupne) cjeline. Realizirao je brojna djela u rasponu od male plastike do monumentalnih ostvarenja i javnih spomenika: primjerice, Histrion 1984. u Cavtatu (kao dobitnik Vjesnikove nagrade), reljef Bitka za Vrgorac 2004. u Vrgorcu, Križni put 2011. u crkvi u Rakitju, kip Sv. Antuna Pustinjaka 2005. i spomenik Ivici Sudniku 2007., oba u Samoboru, zatim reljef Cravatten Stadt 2008. u Slavonskome Brodu, niz od šest privremeno izloženih skulptura KravatArt 2010. u Zagrebu, skulpturu Oblak i kiša postavljenu 2013. u Samoboru te monumentalnu skulpturu Uskrsli Krist postavljenu 2019. godine u Belišću. Za svoj rad primio je nekoliko nagrada, među ostalima Drugu nagradu za slikarstvo u Imotskome 1982. godine, Vjesnikovu Nagradu Histrion u Cavtatu 1984. godine te Drugu nagradu za kiparstvo u Puli 1986. godine. Godine 1998. dobio je Prvu nagradu na natječaju za spomen-obilježja braniteljima Nuštra te Drugu nagradu na manifestaciji Trofej Grada Čakovca.
Izložba se može pogledati do 23. srpnja 2023.
