Četrdesetogodišnji potomak Hrvata među dvojicom glavnih kandidata za predsjednika ove južnoameričke države
Ovih dana stižu vijesti da će i na čelu južnoameričke države Ekvadora biti potomak Hrvata – Jan Topić. Radi se o 40-godišnjem potomku izbjeglih Hrvata u tihooceansku u ovoj državi koja ima preko 18 milijuna stanovnika. Jan Tomislav Topić Feraud (Guayaqvil, 23. IV. 1983.), poslovni je čovjek, ekonomist i političar. Uz to, miljenik je i aktualnoga predsjednika Guillerma Lasse, koji ga očito gura kao svoga zamjenika. Sin je Tomislava Topića, ekvadorskoga poduzetnika. Diplomirao je ekonomiju i poslovanje na Sveučilištu Pennsylvania. Magistrirao je ekonomiju 2005. godine na London school of Economics. Kao pripadnik Legije stranaca ratovao u Ukrajini, Siriji, Libanonu… Ima ekvadorsko i francusko državljanstvo.
U Guayaqvilu je živjela i Neda Prpić Gamiršek (Zagreb, 27. VIII. 1915. – Zagreb, 28. X. 2015.), koja je 1945. najprije pobjegla u Italiju, pa u Čile, Santiago de Chile, a onda je 1961. jedna ekipa Hrvata u Čileu završila u Ekvadoru, u Guayaqvilu, i držala je sve važne gospodarske grane. Ona se kasnije vratila u svoju kuću u Jurjevskoj ulici u Zagrebu u kojoj je tijekom druge Jugoslavije bio britanski konzulat. Očito je Jonov otac jedan od tih potomaka pobjeglih Hrvata nakon 1945.
Prijevremeni opći izbori trebali bi se održati u Ekvadoru 20. kolovoza 2023. nakon pozivanja na tzv. muerte cruzada (smrtni križ) koji je 17. svibnja 2023. raspustio Nacionalnu skupštinu. Iako je sadašnji predsjednik Guillermo Lasso imao pravo na drugi mandat, najavio je 18. svibnja da se ne će kandidirati.
Dužnosnici izabrani – i u izvršnu i u zakonodavnu vlast – obnašat će ostatak sadašnjih predsjedničkih i zakonodavnih mandata (2021.-2025.). Redovni izbori za puni četverogodišnji mandat trebali bi uslijediti početkom 2025. Istog dana održat će se nacionalni referendum o eksploataciji nafte u Nacionalnom parku Yasuní i lokalni referendum o rudarstvu metala na području Chocó Andina.
Pozadina
Dana 17. svibnja 2023., dan nakon što je iznio svoju obranu u postupku opoziva protiv njega, predsjednik Lasso pozvao se na mehanizam muerte cruzada predviđen člankom 148. Ustava iz 2008. za raspuštanje Nacionalne skupštine, iznoseći parlamentarne i predsjedničke izbore.
Predsjednica Državnog izbornog vijeća Diana Atamaint najavila je 20. kolovoza kao okvirni datum parlamentarnih izbora i prvi krug predsjedničkih izbora. CNE je imao rok do 2023.
Luisa González bila je 13. lipnja na putu da registrira svoju predsjedničku kandidaturu u Državnom izbornom vijeću sa svojim pristašama i predsjednicom pokreta Građanska revolucija Marcelom Aguiñagom kada ih je nacionalna policija napala suzavcem i suzavcem. Liječena je u medicinskom centru Quito nakon što je isprala oči od suzavca. Nacionalna policija tvrdila je da je koristila kemijska sredstva za zaštitu sigurnosti i javnog reda zbog neprijateljskog ponašanja Gonzálezovih pristaša.
Manje od dva tjedna prije izbora, 9. kolovoza 2023., kandidat Fernando Villavicencio ubijen je nakon predizbornog skupa u Quitu u dobi od 59 godina. On je prvi predsjednički kandidat koji je ubijen u državi nakon ubojstva Abdona Calderona Muñoza 1978. godine. Na listiću ga je zamijenio kolega novinar Christian Zurita, zadržavajući Villavicencijiovog protukandidata Andreu Gonzáleza.
Izborni sustav
Predsjednik se bira modificiranim dvokružnim sustavom, s kandidatom koji mora dobiti preko 50 posto glasova, ili dobiti preko 40 posto glasova i biti 10 posto ispred najbližeg suparnika, koji će biti izabran u prvom krugu. Predsjednik je ograničen na dva uzastopna četverogodišnja mandata.
Članovi Narodne skupštine biraju se na tri načina. Petnaest se bira zatvorenom listom proporcionalne zastupljenosti u nacionalnoj izbornoj jedinici. Šest biraju prekomorski birači (po dva iz Kanade/Sjedinjenih Država, Latinske Amerike i Azije/Europe/Oceanije). Preostalih 116 članova bira se iz višečlanih izbornih jedinica zatvorenom listom proporcionalne zastupljenosti, a sva mjesta dodjeljuju se Websterovom metodom. Članovi Narodne skupštine ograničeni su na dva četverogodišnja mandata, bez obzira na to jesu li uzastopni ili ne. Postoje rodne kvote za stranačke liste, što znači da postoji izmjena između muškaraca i žena. Ne postoje kvote za zastupljenost manjina.
Predsjednički kandidati
Predsjednik Guillermo Lasso odbio se kandidirati 19. svibnja 2023. Dan nakon raspuštanja Nacionalne skupštine 17. svibnja 2023. bivši potpredsjednik Otto Sonnenholzner objavio je svoju kandidaturu za predsjednika, a njegovu kampanju podržali su Actuemos Alliance i Stranka demokratske ljevice. Istog dana, bivši član Narodne skupštine i novinar Fernando Villavicencio najavio je svoju kampanju uz potporu Moviemento Construye Party. Predsjednik Lasso je 19. svibnja u intervjuu za The Washington Post objavio da se ne će kandidirati na izborima 2023. godine. Bivši gradonačelnik Guayaquila i predsjednički kandidat Jaime Nebot 1992. i 1996. izrazio je interes za kandidaturu u okviru Socijalkršćanske stranke, međutim, stranka je odbila nominirati kandidata i umjesto toga je 21. svibnja podržala kandidaturu poduzetnika Jana Topića.
Bivši član Narodne skupštine Daniel Noboa Azin, sin poduzetnika i bivšeg predsjedničkog kandidata Álvara Noboe, objavio je 24. svibnja svoju kandidaturu, a podržao ga je Savez Democrática Nacional. Sljedećeg dana, bivši prefekt provincije Azuay i predsjednički kandidat 2021. godine Yaku Pérez Guartambel objavio je svoju kandidaturu, a podržali su ga Claro Que Se Puede Alliance i Pachakutik. Aktivist Bolívar Armijos Velasco (mješanac Indijanaca i crnaca) najavio je 29. svibnja svoju kampanju zajedno s potporom Pokreta AMIGO.
Stranka predsjednika Lassa Creating Opportunities priopćila je 6. lipnja kako ne će poduprijeti predsjedničkog kandidata. Dana 8. lipnja poduzetnik sa sjedištem u Quitu i predsjednički kandidat Xavier Hervas (Indijanac) 2021. objavio je svoju kandidaturu i podržao ga je Pokret RETO. Dana 10. lipnja stranka Pokret za građansku revoluciju koju financira Rafael Correa nastojala je nominirati bivšeg potpredsjednika Jorgea Glasa za svojeg kandidata; Glas je međutim odbio nominaciju. Drugoplasirani predsjednik Andrés Arauz 2021. također se odbio kandidirati i umjesto toga zatražio je kandidaturu za potpredsjednika. Stranka je umjesto toga nominirala bivšu skupštinsku zastupnicu Luisu González (bjelkinja) za svoju predsjedničku kandidatkinju, a Arauz za svoju protukandidatkinju.
Državno izborno vijeće (CNE) službeno je 13. srpnja 2023. potvrdilo osam kandidatura Armijosa, Gonzáleza, Hervasa, Noboe Azína (mješanac bijelaca i Indijanaca), Péreza Guartambela (Indijanac), Sonnenholznera (miješanac bijelaca i Indijanaca), Topića (bijelac) i Villavicencija (miješanac Indijanaca i bijelaca). CNE je također rekao da će službeno razdoblje kampanje trajati od 13. srpnja do 20. kolovoza.
Novinar Christian Zurita (miješanac Indijanaca, crnaca i bijelaca) imenovan je 13. kolovoza kao zamjena za Villavicencio nakon njegova ubojstva.
