U Fotoklubu Split otvorena izložba „Formom odslikavanja“ Fanite Barčot Nikolac i Milene Milenković
U Galeriji fotografije Fotokluba Split u utorak, 3. listopada 2023. otvorena je izložba „Forma odslikavanja“ kojom su se splitskoj publici predstavile dvije generacijski različite, ali stilski, likovno i estetski zanimljivo usporedive, izuzetno uspješne autorice koje su utrle autorski prepoznatljiv trag na umjetničkoj sceni – Fanita Barčot Nikolac i Milena Milenković. Kustos izložbe je riječki umjetnik Ivica Nikolac.
Povezuje ih tehnika kojom realiziraju svoje ideje: crno-bijela fotografija, kao što ih podjednako povezuje zaokupljenost tijelom, vlastitim, krhkim, dostupnim, podatnim. Fanita Barčot-Nikolac djeluje kao članica HDLU Rijeka i HDLU Istre, autorskim projektima, većinom na tematskim izložbama, rjeđe na međunarodnim natječajnim izložbama, premda je na njima ostvarila zavidan uspjeh, dok Milena Milenković utire svoj umjetnički put nagradama većinom na međunarodnim salonima fotografije pod pokroviteljstvom FIAP-a. Obje autorice zaokupljene su propitivanjem vlastitog postojanja kroz prizmu smisla. Kontinuirano fotografsko propitivanje – Tko sam ja? Ovo istraživanje tvrde obje, nikada nije i ne može biti završeno.
Prema Witgensteinu slika je činjenica. Dva predmeta iste logičke forme — ne obazirući se na njihova spoljašnja svojstva — međusobno se razlikuju samo po tome što su različiti. To što se elementi slike međusobno odnose na određeni način jest veza elemenata slike, odnosno njena struktura, a mogućnost strukture — njena je forma odslikavanja. Slika je tako povezana sa stvarnošću; ona doseže do stvarnosti. Ona je kao neko mjerilo prislonjeno na stvarnost. Prema ovom shvaćanju slici, dakle, pripada još i odslikavajući odnos, koji je čini slikom i sastoji se od koordinacija elemenata slike i stvari. U slici i odslikanome mora biti nešto identično, da bi jedno uopće moglo biti slika drugoga. Ono što slika mora imati zajedničko sa stvarnošću, da bi mogla da je na svoj način — ispravno ili krivo — odslikava, to je njena forma odslikavanja. Umjetnost odslikavanja nije u izmišljanju novih svjetova, već u otkrivanju fascinantnih aspekata onoga u kojem žive. U fotografijama ovih dviju umjetnica, koje su na određeni način na rubu magičnog realizma, ne vidimo mehanizme koji stoje u pozadini zbivanja. Prisutna je samo koordinacija elemenata slike i stvari, naznaka onog što je bio poticaj za odslikavanje stvarnosti.
Tijelo je tamnica duše, naučavao je grčki filozof Platon. Ovdje, na fotografijama sve je tiho, diše se samo nakratko. Dah je uzdah, uzdah je emocija. Za omamljenost iz koje ima buđenja nikada nam se ne nudi objašnjenje.
Premda se u fotografiji uglavnom sve svodi na kompoziciju, perspektivu, kut gledanja, tehniku osvjetljenja i estetiku, fotografi imaju onu slobodu koju jedino mašta ograničuje, osim ako nije riječ o fotografima koji se aktom bave s pretežito komercijalne osnove fokusiranjem na tijelo kao objekt seksualnog zadovoljenja. Neki su se fotografi udaljili od dokumentarne stvarnosti i umjesto toga usredotočili na intrinzične kvalitete fotografije. Pogledamo li radove poznatijih fotografa otkrit ćemo potpuno različite stilove načine pristupa aktu. Od želje za dokumentiranjem, želje za pokazivanjem, do teatarskih nadrealnih inscenacija, transformacija ženske figure u objekt fetiša, radova na granici pornografije i granici estetike, zatim režiranih i gledljivih i režiranih ali ranjivih fotografija nabijenih značenjem, pa sve do korištenja fotografije za istraživanje osobne seksualnosti, posebice kod autora koji su skrivali svoju homoseksualnost.
Prikaz golog ljudskog tijela postao je skliski teren likovnog izražavanja za čije je potpunije razumijevanje potrebno prepoznati poriv. Je li riječ o namjeri da se skrene pozornost na jednostavnu ljepotu prolaznih trenutaka života, ili pak promišljanju ženskog tijela u njegovom povijesnom i društvenom kontekstu. Podsjetimo se da slikaricama stoljećima nije bilo dopušteno studirati anatomiju niti vježbati crtanje nagih modela. Slikari su pak bez ikakvih problema, bilo po narudžbi crkvenih vlasti ili po svom nahođenju, bez problema slikali ženske i muške aktove, na ovaj ili onaj način. Fotografija je demokratizirala i taj segment.
….Ove dvije generacijski različite, ali stilski slične autorice pokazale su da se oblikovanje i uspostavljanje geometrijskog prostora i njegovih sadržaja ne odnosi se na determinacije stvari, već na način na koji one zrače prema van, čine iskorak izvan sebe. U tom smislu, kod obje autorice tijelo je nešto poput glazbenog instrumenta čija vanjska svojstva artikuliraju njegove izražajne oblike i umjesto tona emocijama izražavaju svoju bit. Govorimo dakle općenitije o umjetnosti inscenacije u svrhu stvaranja atmosfere pri čemu je scenografija sama po sebi dio uprizorenja. Za mene, ona atmosfera koju stvara poznata ali vrlo nejasna tišina netaknutog jutra. (Ivica Nikolac)
Fanita Barčot-Nikolac rođena 1963. u Splitu. Sudjelovala je na preko 40 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, osvojivši pritom više nagrada i priznanja. Članica je HDLU Rijeka i HDLU Istre. Premda
naginje crnobijeloj fotografiji, podjednako se dobro izražava i fotografijom u boji eksperimentirajući različitim fotografskim tehnikama. Njen izričaj osoban je i intiman. Na konceptualan način propituje vlastito ja, istražuje odnose svjetla i tame, stvara digitalne kolaže, režira prizore i svjetove. Fotografija joj je strast, svojevrsna meditacija koja omogućuje bijeg u vlastiti svijet kreativnosti i slobode.
Milena Milenković rođena je 1990. godine u Paraćinu. Izlagala je na pet samostalnih i više od 120 kolektivnih izložbi u 20 zemalja, na kojima je osvojila oko 90 medalja i priznanja. Umjetničko zvanje
KMF FSS – Kandidat majstor fotografije stekla je 2020. godine, odlukom Umjetničkog savjeta Foto saveza Srbije, i time postala najmlađa žena kojoj je dodijeljeno ovo zvanje. Iste godine našla se i
među 10 najuspješnijih autora u Srbiji. Međunarodno zvanje AFIAP stekla je 2021. godine. Svoj fotografski rad započela je 2015. g. portretnom i kreativnom fotografijom, a zatim bilježi ulične i
scene iz života. Uskoro, otkrivši interes za ljudsko tijelo i emociju, počinje se baviti akt fotografijom. Kroz akt istražuje emotivno oslobođenje koje dolazi skidanjem i odricanjem nametnutih društvenih normi. Serije prikazane na izložbi nastale su u različitim vremenskim periodima u razdoblju od 2015. do 2023. godine.
Izložba ostaje otvorena do 20. listopada 2023.
