‘Židovima nije dopušteno’: Dok Erdogan hvali Hamasa, antisemitizam raste na terenu u Turskoj
“Židovi nisu dozvoljeni”, pisalo je na natpisu na engleskom i turskom jeziku iznad Rağmana Şahafa, rabljene knjižare pored Istanbulskog sveučilišta i nedaleko od čuvenog Velikog bazara u gradu.
Čak i nakon što je znak skinut u petak, vlasnik trgovine rekao je da ostaje pri poruci.
“Trenutno ne želim ništa kupovati od Židova, ne želim sada ništa prodavati Židovima, ovako im govorim”, rekao je Ozkan Mustafa Küçükkural židovskoj telegrafskoj agenciji.
“Možda je trebalo reći cionistički ili izraelski, ali bio sam ljut i emotivan”, dodao je. “Moja braća u Palestini umiru.”
Protuizraelski transparenti i grafiti, zajedno s palestinskim zastavama, postali su uobičajeni diljem Istanbula, budući da se mnogi njegovi građani bune zbog odgovora Izraela na napade Hamasa na listopad. 7 u kojima je poginulo preko 1.400 ljudi. Kružile su i slike taksija s natpisima da njihovi vozači neće služiti Izraelcima.
Antisemitski izgredi dogodili su se i izvan Istanbula. U Izmiru – gradu u kojem su nekada živjeli deseci tisuća Židova koji su sada usred malog židovskog preporoda – sinagoga je oskvrnuta grafitima na kojima je u subotu pisalo “Ubojica Izrael”.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji je imao odnos gore-dolje s Izraelom tijekom svojih 20 godina na čelu turske države, izašao je čvrsto braneći Hamasove postupke 7. listopada, nazivajući terorističku skupinu “oslobodilačkom skupinom”. Reagirajući na to, Izrael je u subotu opozvao svoje diplomate iz Turske.
Sve je to predstavljalo napetu atmosferu za turske Židove, kojih sada ima oko 15.000 i potječu uglavnom iz sefardskih obitelji, ali uključuju i zajednice Aškenazi, Romanije i Mizrahi. Taj je broj bio blizu 80.000 u osnivačkoj godini turske republike 1923.
Antisemitska retorika proširila se i diljem turske politike. Dan nakon što je bolnica u Gazi pogođena raketnom vatrom u listopadu. 17, političar iz turske vladajuće stranke AKP, Süleyman Sezen, koji predstavlja malu općinu Atakum u crnomorskom gradu Samsunu, rekao je na javnoj raspravi da se moli za Hitlerovu dušu, dodajući da će svijet pronaći mir kada se očisti od Židova i da je holokaust “nedovršen”. Dokazi koji pokazuju da je eksplozija vjerojatno bila iz palestinske rakete Islamskog džihada nisu poništili takve ispade.
“Hitlerova retorika nije nova u Turskoj”, izjavio je tursko-židovski izdavač i autor Rifat N. Bali, koji je pisao o prikazivanju Židova od strane političkog Islama. “Ne mogu reći da dolazi od ultranacionalističkih političkih frakcija… Zašto? Zato što se hrane iz dana u dan, slike ‘beba koje je ubio IDF.'”
Yeni Akit poziva na denaturalizaciju turskih Židova
Parlamentarni zastupnik Huda-Par Şahzade Demir obratio se 10. listopada turskom parlamentu, pozivajući na oduzimanje državljanstva turskim Židovima ako volontiraju za izraelsku vojsku. Nekoliko dana kasnije, Yeni Akit, krajnje desna medijska kuća, pozvala je na denaturalizaciju turskih Židova, pod lažnom tvrdnjom da svi imaju dvojno izraelsko državljanstvo. (Zaklada Hrant Dink, turska nevladina udruga posvećena manjinskim pitanjima u zemlji i nazvana po ubijenom armensko-turskom novinaru, prozvala je Yenija Akita kao jednog od najplodnijih izdavača govora mržnje u turskim medijima.)
“Ovaj scenarij straha nije nov. Također je iznesena tijekom kontroverze Mavi Marmara, a pitanje državljanstva Židova koji su državljani Republike Turske i koji su služili u izraelskoj vojsci dovedeno je na dnevni red”, izjavio je Serdar Korucu, koji za židovsku lokaciju Avlaremoz piše kolumnu o antisemitizmu u Turskoj. Govorio je o smrtonosnom sukobu izraelske vojske i konvoja pro-palestinskih aktivista iz Turske 2010. “Nikada u povijesti Republike Turske nije postojala takva praksa. Najstroža sankcija bila bi spriječiti ih u služenju vojnog roka u budućnosti”.
Nekoliko velikih pro-palestinskih prosvjeda održano je u Istanbulu od 7. U jednom prosvjedu turski prosvjednici nakratko su probili ogradu izraelskog konzulata prije nego što ih je rastjerala turska policija.
Erdogan, koji se posljednjih godina zagrijao za Izrael, redovito se sastao s čelnicima Hamasa, kojeg Sjedinjene Države, Europska unija i većina zapadnih sila smatraju terorističkom organizacijom. Njegovo ministarstvo vanjskih poslova navelo je u priopćenju objavljenom u nedjelju kako odbacuje ideju da je njegova retorika o Izraelu bila antisemitska.
“Odbacujemo neutemeljene optužbe za antisemitizam, klevete i uvrede na račun našeg predsjednika i naše zemlje”, navodi se u priopćenju objavljenom u nedjelju. “Svima je poznato da su Türkiyeovi rezultati po ovom pitanju besprijekorni – za razliku od mnogih zemalja koje danas bezuvjetno podržavaju Izrael.
“Istina je koju su priznali svi povjesničari da je Türkiye bio sigurno utočište za sve one koji su bili potlačeni tijekom povijesti, uključujući Židove”, dodaje se.
Godine 1492. otomanski sultan, Bayezid II, poslao je brodove u Španjolsku kako bi prognao španjolske Židove u svoje carstvo, što je rezultiralo velikom sefardskom zajednicom u zemlji danas. Međutim, turski Židovi također su se suočili s nekoliko razdoblja ugnjetavanja, uključujući zloglasni porez 1940-ih i pogrom pedesetih godina koji su postali predmetom popularne turske serije Netlfix.
Lokalni židovski odgovor na situaciju nije bio sav šok i zaprepaštenje. Jacob Behar, turski Židov koji posjeduje trgovinu iza ugla istanbulske trgovine koja je imala natpis “Židovima nije dozvoljeno”, izrazio je razočaranje natpisom, ali je kazao kako se zbog toga ne osjeća nesigurno.
“To ne predstavlja opće ideale turskog društva”, kazao je JTA. “Moja obitelj je ovdje više od 500 godina, ne bismo još uvijek bili ovdje da se ne osjećamo sigurno. Naravno, postoje pojedinačne stvari, ali postoje i pojedinačne stvari u Izraelu.”
