Hrvatski Fokus
Znanost

“Odziv zagrebačke klime na globalno zatopljenje i urbanizaciju”

“Globalno zatopljenje uzrokovalo je povećanje toplinskog opterećenja grada”

 

Klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prirodnih prijetnji zbog velikog broja negativnih učinaka na prirodni i izgrađeni okoliš, infrastrukturu i društvo u cjelini. U gradovima se javljaju specifični klimatski uvjeti zbog klimatskih utjecaja različitih prostorno-vremenskih razmjera i urbanizacije. Kao i brojni drugi europski gradovi, Zagreb se ubrzano zagrijava. Meteorološka mjerenja pokazuju pozitivan trend temperature na svim gradskim postajama (Grič, Maksimir, Pleso), ali i zatopljenje Medvednice. Posljedično je došlo i do promjene klimatskih razreda – najprije na Medvednici, gdje je klima prešla iz snježne zime u vlažnu, umjereno toplu klimu zbog porasta srednje mjesečne temperature najhladnijeg mjeseca (siječanj) koji više ne uzima vrijednosti ispod -3°C, a zatim i u gradu gdje su ljeta iz umjereno toplih prelazila u vruća, a zbog porasta prosječne temperature najtoplijeg mjeseca (srpanj) iznad 22°C.

Smanjeno evaporativno hlađenje

Nadalje, prostorni raspored toplinskog opterećenja pokazuje da nisu svi dijelovi grada jednako topli. Najtopliji su gusto izgrađeni dijelovi grada, dok se kao hladniji dijelovi ističu zelene površine, posebice parkovi s visokim raslinjem. Zagrebačko zatopljenje prvenstveno je posljedica globalnog zatopljenja. Iako je utjecaj urbanizacije relativno slabiji, on utječe na prostornu raspodjelu toplinskog opterećenja i superponira se na klimatski utjecaj, čineći pojedine dijelove grada izrazito vrućima. U tako zagrijanom gradu površine s vegetacijom ublažavaju toplinsko opterećenje. Međutim, njihov učinak hlađenja ovisi o dostupnoj vlazi u tlu. Naime, evaporativno hlađenje je značajno smanjeno u sušnim uvjetima, a posebno u slučaju dugotrajnih sušnih razdoblja kada je učinak hlađenja zelenih površina značajno oslabljen. S obzirom da klimatske projekcije ukazuju na sve češće i dugotrajnije suše u budućnosti, potrebno je predvidjeti prikupljanje i skladištenje oborinske vode za navodnjavanje urbanih zelenih površina tijekom sušnih razdoblja. Osim prirodnog hlađenja grada, zelene površine (parkovi, travnjaci, urbani parkovi) istodobno pružaju i brojne druge dobrobiti jer smanjuju opasnost od poplava u gradovima, povećavaju biološku raznolikost, a građanima pružaju prostor za odmor i rekreaciju.

“Globalno zatopljenje uzrokovalo je povećanje toplinskog opterećenja grada”

Medvednica i njezine šume posebno su značajna za zagrebačku klimu jer omogućavaju prirodno strujanje zraka, hlade grad i pročišćavaju zrak. Stoga je potrebno očuvati postojeće zelene površine u gradu i okolici, te po mogućnosti dograditi nove. Zaključno, klima u Zagrebu se značajno promijenila. Globalno zatopljenje uzrokovalo je povećanje toplinskog opterećenja grada, a urbanizacija dovela do njegovog prostornog širenja. Ovakvi klimatski uvjeti predstavljaju opasnost za infrastrukturu i zdravlje građana, posebice ako se uzmu u obzir očekivane promjene drugih klimatskih elemenata, primjerice vjetra i oborina. S obzirom na očekivano daljnje zagrijavanje Zemlje, u Zagrebu će se nastaviti rast temperature uz sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske nepogode. Kako bismo se što bolje pripremili za nove klimatske uvjete, omogućili održivi razvoj grada te zaštitili imovinu i građane, potrebno je sustavno provoditi znanstvena istraživanja klimatskih promjena i njihovih posljedica kako bi se bolje razumjeli fizikalni procesi koji ih uzrokuju, a time i više pouzdano predviđeni budući klimatski uvjeti.

Primjenom odgovarajućih znanstvenih metoda moći će se utvrditi klimatski hazard za određeno područje (tj. vjerojatnost pojave potencijalno štetnih klimatskih pojava), ali i klimatski rizik (tj. očekivani stupanj štete).”Potrebno je povećati otpornost cjelokupnog društva na klimatske promjene pravilnim informiranjem i sviješću građana” Na temelju toga potrebno je donijeti promišljena, znanstveno utemeljena i provediva rješenja za prilagodbu i obranu od neželjenog utjecaja klimatskih promjena, usklađena s karakteristikama i potrebama određenog područja ili grada. Pritom je važno sagledati društveni aspekt utjecaja klimatskih promjena, identificirati posebno ranjive skupine građana te procijeniti njihove mogućnosti i kapacitete da se obrane od neželjenih klimatskih utjecaja sa ciljem planiranja i provođenja mjera. i protokole za odgovarajuću pomoć u slučaju ekstremnih vremenskih događaja.

Potrebno je povećati otpornost cjelokupnog društva na klimatske promjene pravilnim informiranjem i sviješću građana o nužnosti prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Izuzetno je važno uključiti teme zaštite okoliša i klimatskih promjena u obrazovni sustav na svim razinama kako bi djeca od najranije dobi razvila pravilan odnos prema okolišu, klimatskim promjenama i njihovim posljedicama te naučila zaštititi sebe i imovinu od ekstremnih vremenskih nepogoda. događanja. Suočavanje i borba protiv klimatskih promjena zahtijeva konkretne mjere i njihovu ustrajnu provedbu. To se može postići samo pozitivnim i podržavajućim stavom društva, pri čemu svaki pojedinac treba biti odgovoran i svjestan klimatskog traga koji ostavlja na Zemlji. Kako bi se to postiglo, potrebno je kontinuirano komuniciranje znanstvene zajednice s javnošću i donositeljima odluka, ističući pozitivne primjere ekološki osviještenog i brižnog odnosa prema ograničenim prirodnim resursima kojima raspolažemo.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek PMF-a

Povezane objave

Za i protiv cijepljenja

HF

Franjo Hanamann – hrvatski kemičar i metalurg

HF

Suradnja američkih i hrvatskih forenzičara

HF

Europski dan svjesnosti o antibioticima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više