U geološkom spremniku pohranjivat će isključivo ‘zeleni’ vodik, proizveden elektrolizom iz viškova proizvodnje električne energije u sunčanim elektranama
Prije nešto manje od godinu dana u Austriji je u pogon pušten prvi spremnik vodika u podzemnim geološkim slojevima na svijetu. Takva pohrana vodika u velikim količinama značajno će doprinijeti energetskoj tranziciji u Austriji, ali i povećati sigurnost opskrbe energijom.
Potkraj travnja prošle godine u mjestu Gampern u Gornjoj Austriji uz prigodnu je svečanost obilježeno puštanje u pogon prvog spremnika vodika u podzemnim geološkim slojevima na svijetu. Time je nakon dvije godine radova završena gradnja jedinstvenog demonstracijskog postrojenja pod nazivom ‘Underground Sun Storage’. U njemu će se omogućiti pohrana 4,2 GW h električne energije koja je tijekom ljetnih mjeseci proizvedena od Sunčeve energije. Naime, u geološkom spremniku će pohranjivati isključivo ‘zeleni’ vodik, proizveden elektrolizom iz viškova proizvodnje električne energije u sunčanim elektranama na krovovima 1000 obiteljskih kuća širom Austrije. Tako pohranjeni vodik će se tijekom zime koristiti za pretvorbu u električnu ili u toplinsku energiju.
Osiguravanje energetske budućnosti
Pionirski projekt nekoliko vodećih austrijskih tvrtki, znanstvenih i istraživačkih ustanova na čelu s plinskom tvrtkom RAG od iznimne je važnosti za gospodarstvo, politiku, ali i cijelo društvo jer pokazuje daljnji smjer razvoja energetskih sustava. Rezultati demonstracijskog projekta ‘Underground Sun Storage’ pružit će nezamjenjive informacije kako će se dalje razvijati postojeća podzemna skladišta plina u cijelom svijetu, odnosno kako ih se može pretvoriti iz spremnika fosilnog goriva u spremnike vodika i drugih oblika ‘zelene’ energije.
Za takvu pohranu vodika u Austriji postoji veliki potencijal jer se radi o zemlji koja ima gotovo savršene geološke uvjete i velike kapacitete za podzemno skladištenje plinova. Time će ubuduće biti moguće razdvojiti proizvodnju i potrošnju energije iz obnovljivih izvora, koja nerijetko nije usklađena s potrebama u elektroenergetskom sustavu. Naime, dobro je poznata činjenica da sunčane elektrane proizvode energiju samo po danu, a vjetroelektrane samo kada ima vjetra, što se nužno ne mora poklapati s vremenima najveće potrošnje. Upravo u takvim slučajevima u prvi plan ulaze sustavi za pohranu energije i omogućavaju sigurnost opskrbe cijele godine.
Vodik – prijenosnik energije budućnosti
Vodik se s pravom smatra jednim od ključnih čimbenika za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva budućnosti. Može se proizvoditi bez ikakvih emisija ugljikovog dioksida i koristiti mnogim područjima: kao sirovina u industriji, kao gorivo u turbinama za proizvodnju električne energije i kotlovima za proizvodnju toplinske energije ili pak za pokretanje gorivnih članaka za pogon vozila i plovila pa i letjelica. S druge strane, za njegovu pohranu potreban je razmjerno velik volumen spremnika, dok za njegov prijenos na veće udaljenosti najveći izazov predstavlja činjenica da su metalni materijali cjevovoda i spremnika propusni za molekule vodika.
“Brzo povećanje količina vodika postaje ključno. Nije dovoljno poticati širenje primjene obnovljivih izvora. Energija Sunca i vjetra u ljetnim mjesecima moraju se pohranjivati tako da budu na raspolaganju zimi, kada vjetar nije konstantan, a iz Sunca i vodenih tokova ne može se dobiti dovoljno energije za pokrivanje povećane potražnje. Stručnjaci samo za Austriju očekuju sezonski prijenos energije od 10 TW h godišnje do 2030. godine. ‘Underground Sun Storage’ prvi je korak u smjeru koji će morati slijediti i drugi”, istaknuo je Markus Mitteregger, direktor RAG-a, tvrtke koja je inicijator i tehnološki predvodnik cijelog projekta.
Važan demonstracijski projekt
Očekuje se kako će demonstracijska faza projekta trajati do 2025. godine. U tom će se razdoblju pratiti svi parametri iz proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora tijekom ljeta, njegove sezonske pohrane i njegove primjene za proizvodnju toplinske i električne energije tijekom zime.
U projektu, osim RAG-a, sudjeluje još nekoliko poznatih austrijskih energetskih i visokotehnoloških tvrtki kao što su Axiom Angewandte Prozesstechnik, Energie Oberösterreich, EVN, HyCentA Research, K1-MET, Verbund i Voestalpine Stahl, a tu su i ugledne znanstveno-istraživačke ustanove kao što su Energetski institut Sveučilišta Johannesa Keplera u Linzu, Tehničko sveučilište u Beču (TUW), Sveučilište za kulturu tla (BOKU) iz Beča i udruga WIVA P&G koji u sklopu projekta provode niz interdisciplinarnih tehničko-znanstvenih istraživanja. U njima je naglasak na proučavanju:
• primjene vodika kao zamjene za prirodni plin
• mogućnosti izravne primjene vodika kao sirovine i goriva u energetski intenzivnim industrijama
• potreba za proizvodnjom vodikom i tehnologija njegove proizvodnje
• primjene vodika velike čistoće.
Projekt ‘Underground Sun Storage’ jedan je od preduvjeta za ostvarivanje sigurnog vodikovog gospodarstva ne samo u Austriji, već u cijeloj Europi. Podzemna pohrana vodika u geološkim slojevima također je dio Dugoročne strategije 2050. – Austrija koja je pak u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o sustavu upravljanja za Energetsku uniju i zaštitu klime, a cijeli je projekt dijelom financiran iz sredstava Energetskog istraživačkog programa Fonda za klimu i energiju.
