Hrvatski Fokus
Kultura

Deset činjenica o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu

Povijest Hrvata neopisiva je i nespoznatljiva bez glagoljaštva, hrvatskoga odvjetka ćirilometodske tradicije

 

Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, Dana NKS u Zagrebu te 541. obljetnice tiskanja naše prve tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora u Kosinju (22. veljače 1483. – 22. veljače 2024.), krovna i najvažnija glagoljska znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj – Staroslavenski institut (dalje: STIN), objavila je članak iz naslova na svojim stranicama i na Facebooku. Članak su prenijeli mnogi portali, knjižnice, škole, istaknuti političari, znanstvenici te druge institucije i pojedinci u Republici Hrvatskoj: https://stin.hr/events/10-cinjenica-o-hrvatskoj-glagoljici-i-glagoljastvu/

Ovdje se daje drugačije znanstveno promišljanje temeljeno na radovima različitih znanstvenika, a koje bi u duhu objektivnosti znanosti i važnosti teme bilo dobro u cijelosti objaviti: https://kosinj.com/istrazivanja/10-cinjenica-o-hrvatskoj-glagoljici-i-glagoljastvu/

10 činjenica o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. veljače) obvezuje nas da se podsjetimo:

1) povijest Hrvata neopisiva je i nespoznatljiva bez glagoljaštva, hrvatskoga odvjetka ćirilometodske tradicije

2) glagoljaštvo obuhvaća pismenost na hrvatskom tipu glagoljice i na hrvatskom tipu ćirilice (glagoljica je autorsko pismo, a ćirilica se razvila iz grčkoga alfabeta)

3) prvi dokumentirani spomen glagoljaštva vezan je za splitski crkveni sabor 925. godine, a njegovo povlačenje iz povijesti za Drugi vatikanski koncil u 20. stoljeću

4) zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva, u kojem nastaju najreprezentativnije rukopisne knjige i koje se završava pojavom tiska, obuhvaća 14. i 15. stoljeće

5) Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva slavi se 22. veljače jer je toga dana 1483. godine izdana prva hrvatska tiskana knjiga, glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), od kojega je danas sačuvano 14 primjeraka

6) priređivači Prvotiska nisu se potpisali niti su zabilježili gdje je misal otisnut (promislimo vrijednosti koje su u temelju te odluke!!)

7) živahna rasprava o tome gdje je Prvotisak mogao biti tiskan uključuje Rim, Veneciju, Izolu, Kosinj, Senj i Modruš, a na pitanje tko je to mogao biti, progovaraju jezične osobitosti misala koje upućuju na Istrane

8) u kalendaru Prvotiska za dan 14. veljače piše »Kurila i Metudie ispovêdniku«, a za 30. rujna »Eronima prozvitera ispovêdnika«

9) Jeronimu, Ćirilu, Metodu i Grguru Ninskom posvećen je dokumentarni film Mitski i zbiljski glagoljaški velikani (danas na HTV 3 u 16,05 h)

10) mlađem i zbiljskom glagoljaškom velikanu, Vidu iz Omišlja, i njegovoj kultnoj knjizi iz 1396. posvećena je Večer hrvatske glagoljice i glagoljaštva (danas u 18 sati na Zoomu: https://t.ly/MSn1D).

Sretan, vedar i novim znanjima plodan Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva!

Ivan Mance

Povezane objave

Bogata ostavština Ivana Matije Škarića

HF

Dnevnik Ive Kličinovića o moru i oblacima

HF

Sretna ljubav

HF

Jabuke u cvatu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više