Prisiljavaju siromašne države da uvedu zloglasnu Istanbulsku konvenciju
UN-ovi stručnjaci za ljudska prava nemaju ovlasti vršiti pritisak na vlade da mijenjaju zakone. Ali imaju. I pritom postaju još agresivniji. Nedavne sjednice nekoliko tijela UN-a za praćenje ugovora o ljudskim pravima to pokazuju, posebno o kontroverznim pitanjima poput pobačaja i seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Odbor za ljudska prava, koji prati pridržavanje Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, naredio je Sjedinjenim Državama da “omoguće zakonit, učinkovit, siguran i povjerljiv pristup pobačaju” i usklade svoje zakone i politike sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za pobačaj (WHO).
Odbor je krenuo na SAD zbog ograničenja na državnoj razini “zdravstvene skrbi koja potvrđuje spol za transrodne osobe” i rasprava o tim temama u školama, posebno među mladim učenicima. Skrb koja potvrđuje spol odnosi se na kirurško uklanjanje zdravih grudi i penisa.
Nijedan od temeljnih UN-ovih ugovora o ljudskim pravima ne spominje pobačaj, seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, a bilo kakvo spominjanje takvih tema bilo bi odbačeno jer su svjetske vlade pažljivo pregovarale o njihovim tekstovima. Ipak, ugovorna tijela povezana sa svim tim ugovorima pribjegla su navođenju drugih odbora kao ovlasti za prepisivanje tvrdih pravnih ugovora o kojima su pregovarale suverene države. Na primjer, dok je naredio SAD-u da liberalizira svoje zakone o pobačaju, Odbor za ljudska prava pozvao se na nedavnu reviziju SAD-a od strane Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije. Odbor za rasnu diskriminaciju izrazio je namjeru da postane agresivniji po pitanju pobačaja. Pobačaj se ne pojavljuje u tom sporazumu.
Odbor za ljudska prava također je nedavno izvršio pritisak na Iran, Kuvajt i Trinidad i Tobago na homoseksualnost, te Venezuelu i Republiku Koreju na pobačaj. Odbor je 2023. preispitao devetnaest vlada. Svi osim jednog su bili pod pritiskom zbog seksualnog pitanja.
Odbor za ljudska prava nije jedini. Odbor koji prati Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), uputio je Gvatemalu, koja je postala poznata kao “pro-life prijestolnica Latinske Amerike”, da legalizira pobačaj. Ostale zemlje koje su se suočile s pozivima na dekriminalizaciju pobačaja uključivale su Butan, Jamajku, Malavi, Nikaragvu i Filipine. Urugvaju je rečeno da jamči da prigovor savjesti na pobačaj od strane zdravstvenih djelatnika “ne sprječava žene da pristupe sigurnim uslugama pobačaja” i da ukloni zahtjeve za savjetovanje žena koje traže pobačaj. Čak je i Francusku, čiji predsjednik Emmanuel Macron želi dodati pobačaj svom ustavu, odbor CEDAW-a kritizirao zbog nedostatka “minimalnog broja zdravstvenih djelatnika koji obavljaju pobačaje u dijelovima državne stranke”.
Odbor CEDAW pozvao je Albaniju, Butan, Gvatemalu, Nikaragvu da osiguraju da učenici dobiju sveobuhvatan spolni odgoj, a Urugvaj da takvo obrazovanje posebno učini obveznim.
Od dvadeset i pet zemalja koje je CEDAW pregledao 2023. godine, sve osim dvije bile su pod pritiskom da liberaliziraju svoje zakone o pobačaju, a sedamnaest je uključivalo pritisak na pitanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava također je nedavno zaključio sjednicu na kojoj je pozvao Katar da dekriminalizira homoseksualnost, Palestinu da dekriminalizira pobačaj, a Brazil da usvoji sveobuhvatne standarde protiv diskriminacije, uključujući na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Za razliku od samih tekstova samih ugovora, komunikacija ugovornih tijela nije pravno obvezujuća.
