Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Uspomene oca Antona Špehara 

Ljubav prema obitelji i prema hrvatskoj domovini  

 

Eduard Špehar (1926.) je hrvatski književnik koji piše memoarsku prozu. U književnosti javio se dosta kasno. Autor je memoarske U ime naroda. Djelo odstupa od uobičajene memoaristike. Prvi dio knjige čine uspomena njegova oca Antona Špehara, dok drugi dio prikazuje sudbinu samog autora Eduarda.

Autor knjige U ime naroda je Eduard Špehar, Višnja Špehar Scripnick je urednica, Nedjeljka Batinović je urednica i prevoditeljica, Eduard Špehar i Matej Batinović  su ilustratori, a Adrian Beljo je prevoditelj.  Michael Palaich je napisao predgovor.

Knjiga je vjera u višu silu i vjera u čovječanstvo. To je autorova misaona priča o očevoj ljubavi prema obitelji, ljubavi prema hrvatskoj domovini, uvjerenju da se čovjekova neljudskost prema čovjeku može prevladati i da će buduće generacije učiti iz tih tragedija i odlučiti ih ne ponavljati. Memoari započinju dramatičnim kušnjama i nevoljama Eduardova vlastitog oca kao ratnog zarobljenika ruske Crvene armije tijekom Prvog svjetskog rata; njegov bijeg pješice preko planine Ural, njegova pokretačka želja da se vrati obitelji i svojoj domovini. Ironično, Eduard će steći dublji uvid u očeve nevolje godinama kasnije jer je proživljavao vlastite patnje na kraju Drugog svjetskog rata prije nego što je konačno pobjegao iz komunističke Jugoslavije godinama kasnije. Drugi svjetski rat u Europi možda je službeno bio završen u svibnju 1945., ali sustavna kampanja komunističke Jugoslavije za uništavanje njezinih protivnika tek je započela kad je Tito pokrenuo kampanju terora protiv svih i svih protivnika novom režimu diktatora. U prvim tjednima nakon Drugog svjetskog rata, Jugoslavenska nacionalna armija, pod Titovim vodstvom, to je postigla pokoljem stotina tisuća predanih hrvatskih vojnika i građana, uključujući žene i djecu. Sljedećih tjedana i mjeseci, komunistička je Jugoslavija prisiljavala preživjele protivnike na marševe smrti i radničke logore gdje su pogubljeni zatvorenici noću bacani u masovne grobnice i podzemne špilje. Eduard Špehar uhvaćen je u ovom paklenom vrtlogu i uspio je sve to preživjeti, živeći dijeleći svoja iskustva u ovom memoaru koji izaziva razmišljanje, U IME LJUDI. U IME LJUDI nevjerojatni su osobni memoari o preživljavanju mladića u genocidu kojeg financira država, kao i snažno svjedočanstvo o nevjerojatnoj snazi ​​ljudskog duha. Također je bila komunistička parola da je jugoslavenski režim utiskivao svaki službeni dokument kojim se nalaže pogubljenje ili slanje muškaraca i žena u radničke logore – uključujući i dokument koji osuđuje Eduarda Špehara. Ne samo da su riječi U IME NARODA pokušaj davanja legitimiteta i opravdavanja barbarskih praksi, paradoksalno, pokušaj da se “narod”, građanima Jugoslavije učini suučesnikom u zločinima počinjenim protiv ” narod”. Ovo je priča o čovjeku koji je preživio stravične zločine protiv čovječnosti, a opet je, nekako, uspio zadržati svoje vjerovanje u Boga, kao i u unutarnje dobro čovječanstva, do kraja svog života. (h.f.)

Povezane objave

Dok Most pregovara, Hrvate preseljavaju

HF

Četiri ciklusa Brankine zbirke

HF

Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (1)

HF

Hoće li Švicarci proizvoditi u Hrvatskoj?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više