Glavne uzroke tome treba tražiti u slabostima mirovinskoga sustava
Istraživanje Eurobarometra provedeno netom prije pandemije bolesti COVID-19 pokazalo je da je svaki četvrti prijavljeni radnik u Hrvatskoj spreman primati dio plaće na ruke ako bi mu poslodavac ponudio takvu opciju. Kvantitativna analiza otkriva kako glavne uzroke tome treba tražiti u slabostima mirovinskoga sustava te općenito u niskoj razini povjerenja u institucije, što upućuje na značajan rizik daljnjega širenja ove prakse u postpandemijskome razdoblju.
Unatoč znatnim naporima nadležnih institucija siva ekonomija i dalje odnosi značajan dio poreznih prihoda na razini Europske unije (EU). Poseban izazov u tom pogledu predstavlja hibridan oblik radnoga odnosa u kojemu poslodavac svoga zaposlenika prijavljuje na iznos plaće znatno manji od dogovorenoga, dok se ostatak isplaćuje najčešće u gotovini, a nerijetko i lažnim prijavljivanjem nekoga neoporezivog primitka. Za razliku od standardnoga zapošljavanja na crno, ovakvo djelomično prijavljeno zaposlenje u praksi je mnogo teže otkriti s obzirom na to da i poslodavac i radnik posjeduju valjanu dokumentaciju koja uređuje radni odnos.
Protivno uvriježenomu mišljenju kako se ovakav modalitet isplate plaće ostvaruje uglavnom na inzistiranje poslodavca, recentna istraživanja pokazuju da znatan dio radnika u potpunosti podržava ovaj oblik prijevare. U cilju utvrđivanja razloga porasta njegove popularnosti među zaposlenicima Josip Franić (Institut za javne
financije) i Stanisław Cichocki (Sveučilište u Varšavi) u članku „Envelope wages as a new normal? An insight into a pool of prospective quasi-formal workers in the European Union” (Employee Relations, 2021) analizirali su rezultate istraživanja Eurobarometra o spremnosti prihvaćanja zaposlenja s djelomičnom
prijavom među europskim radnicima koji plaću trenutno primaju u skladu sa zakonom.
Prema istraživanju provedenu u rujnu 2019. godine, svaki sedmi zaposlenik u EU-u ne bi imao ništa protiv namjernoga umanjenja porezne osnovice uz pomoć isplate dijela plaće nezakonitim putem. Hrvatska se nalazi pri samome vrhu liste, sa 17,6 % ispitanika koji bi pristali na isplatu manjih iznosa u gotovini te 7 % onih koji bi prihvatili ponudu bez obzira na iznos. Isto istraživanje otkriva kako 27 % radnika u Hrvatskoj već prima veće iznose nego što je to prijavljeno nadležnim institucijama, pri čemu više od polovine njih čini to na mjesečnoj bazi.
Spremnost regularno zaposlenih osoba u EU-u na primanje dijela plaće na ruke, u postotcima
Napomena: Lijevi panel (a) prikazuje kako je od 4,1 % ispitanika u Portugalu do 24,2 % u Nizozemskoj voljno primati manje iznose plaće na ruke (prosjek EU-a iznosi 11,6 %). Prema desnome panelu (b), od 1,4 % ispitanika na Malti do 8,6 % u Češkoj spremno je prihvatiti takvu ponudu bez obzira na iznos koji bi ostao skriven nadležnim institucijama. U prosjeku svaki 25. radnik u EU-u takvoj praksi daje bezrezervnu podršku.
Ekonometrijska analiza anketnih podataka identificirala je nizak porezni moral, razmjerno niska primanja umirovljenika te manjak povjerenja u društvu kao temeljne odrednice ovakvih stavova. Posebice zabrinjava snažna potpora mladih ovakvoj strategiji umanjenja porezne obveze, što ukazuje na realnu opasnost njezina
daljnjeg širenja u nadolazećemu razdoblju.
