Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Samo Hrvat može biti Hrvatsko cvijeće

Asaf Duraković – hrvatski književnik, specijalist radiologije i nuklearne medicine, publicist, politički emigrant i domoljubni djelatnik

 

Dana 16. prosinca 2020. u Washingtonu, D.C., umro je Asaf Duraković (Stolac, 16. V. 1940), hrvatski književnik, specijalist radiologije i nuklearne medicine, publicist, politički emigrant i domoljubni djelatnik.

Asaf Duraković rođen je 16. svibnja 1940. godine u Hercegovini, u kršnom djedovskom nepokorenom kraju, gdje se viteški Stolac ogleda u studenoj Bregavi. Rano je napustio rodno ognjište i rano ostao bez oca, žrtve i junaka Bleiburškog bojišta. U Zagrebu živi od 1943. godine, gdje je završio osnovnu, srednju školu (2. gimnazija) i diplomirao na studiju veterinarske medicine. Potom je diplomirao na studiju humane medicine u McMaster Medical Faculty u Hamiltonu, Kanada.

U daljim studijima postigao je pet doktorata iz Medicine, Veterine, Prirodoslovno-matematičkih znanosti, doktorat znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poslijedoktorske studije u Oxfordu, Hamiltonu (Kanada), i počasni doktorat na Cosmopolitan University (Kansas, SAD). Bio je znanstvenik Instituta za medicinska istraživanja JAZU-a, gdje je obranio magistarski rad i disertaciju. Tada je dobio stipendiju Engleske vlade za medicinske studije u Oxfordu. Specijalističke studije nastavio je i položio stroge ispite u Engleskoj, Americi, i Kanadi. Diplomirao je i na vojno medicinskoj akademiji Fort Loevenworth, Missouri, 1991. godine, kada je promoviran u čin pukovnika Vojno-medicinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država. Autor je više od 250 objavljenih znanstvenih radova u priznatim međunarodnim časopisima. Njegov opus uključuje mnoga istraživanja i znanstvene radove iz područja Islamskih ezoteričnih znanosti Sufijskog sadržaja. Obišao je Bliski Istok u svojstvu gosta i predavača, u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Siriji, Jordanu kao i Emiratima. Proveo je dvije godine na Institutu Kralj Fejsal u Rijadu, u svojstvu direktora Zavoda za Nuklearnu Medicinu. Potpuno govori pet svjetskih jezika.

Izabran je za predstojnika Zavoda za nuklearnu medicinu u Federalnoj bolnici Walter Reed u Washingtonu D.C. Promaknut je u zvanje profesora na četiri sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama. U svojstvu pozvanog profesora predavao je na mnogim sveučilištima Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Europe, Azije, Izraela, Južne Afrike, Sovjetskog Saveza, Japana, Bliskog i Dalekog Istoka. Proputovao je svijet od Sjevernog do Južnog Pola. Vodio je medicinsku ekipu SAD-a u studijama nuklearnih eksplozija u Sibiru i Kazahstanu. Sada je direktor Instituta za Životne Znanosti (World Life Institute) u Washingtonu i New Yorku.

Književnik je od djetinjstva, nadahnut i opijen ljepotom poezije. U društvu istaknutih pjesnika, novelista, stvaratelja, provodio je dane najranije mladosti. Nikad dušom odvojen od djedovske domovine, svjedoči stihovima o vječnosti ljepote. Mnoge su mu pjesme objavljene u književnim časopisima u Hrvatskoj. Bio je suradnik Hrvatskog književnog lista prije i za vrijeme Hrvatskog proljeća. U mnogim je časopisima objavljivao pjesme kao: Oko, Hrvatski književni list, Vjesnik, Glasnik, Ognjište, Zagreb. Pjesme su mu objavljene u slijedećim zbirkama: Zapis o zemlji Hrvatskoj (25 pjesama) urednik Z. Duraković, Birooprema, Zagreb, 1993.; Vukovarsko zvono (15 pjesama), urednik Z. Duraković, SIPAR, Zagreb, 1995.; Lijet sarmatskog sokola (15 pjesama), urednik Z. Duraković, SIPAR, Zagreb, 1995.; Sat bezvremena (10 pjesama), urednik Z. Duraković, Grafos, Zagreb, 1999. U knjizi: Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti od Dimitrija Demetra do danas (urednica A. Batinić, HAZU, Zagreb, 2008.) objavljene su mu četiri pjesme.

Objavljene knjige:

Tamne Alge, Dimovi i magle, Stazama Ahasvera, Vedrina, Toronto, 1974.

Stazama Sarmata (2 izdanja: Birooprema, Zagreb, 1993. i Hrvatska domoljubna knjižnica, Zagreb, 2010.);

Jedanaesta ploča (Bosana, Zagreb, 2003.);

Velike Vode (SIPAR, Zagreb, 1995.);

Nanosi Pijeska (SIPAR, Zagreb, 1996.);

Planina Kaf (SIPAR, Zagreb, 1997.);

Tamno ogledalo (Hrvatska domoljubna knjižnica, Zagreb, 2010.);

Vode Ponornice (Hrvatska domoljubna knjižnica, Zagreb, 2010.);

Žetva – The Harvest (na hrvatskom i engleskom jeziku, The World Life Institute, Medina-New York, 2014.);

Beramska kapela – Beram Chapel (na hrvatskom i engleskom jeziku, The World Life Institute, Medina-New York, 2014.).

A. D., https://www.facebook.com/groups/908070215872606/posts/7168919666454265/

Povezane objave

Bruji – gradišćanski rock zamijenio tamburicu

HF

Na mrtvoj straži hrvatstva

hrvatski-fokus

Srce domoljuba

HF

U Zagrebu obilježena 100. godišnjica rođenja Alexandera Dubčeka

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više