Nakon pobjede i Trump će se vjerojatno pripitomiti
Nakon Ronalda Donald. Ovo se odnosi na Ronalda Reagana koji je bio tvrd predsjednik SAD-a pred tridesetak godišta, te na Donalda Trumpa koji bi se mogao naći na čelu te osebujne velike zemlje. Kako bismo opisali Trumpa? Monolitnost i čvrstina vizije pokojnog dr. Franje Tuđmana, sirova tehnička izravnost ing. Čačića s kojim dijeli sličan pristup biznisu, resursima i ljudima, te kao šlag na kraju "new age" moć pozitivnoga mišljenja Rhonde Byrne (kao u filmu "Sjećaš li se Dolly Bell"), gdje društvena stvarnost postaje ono što je naša želja, volja i predodžba; a ako se činjenice kose sa željenim, tada to gore po činjenice koje će ispeglati naši spindoktori u maniri socijalističkih dnevnih novosti i Vlahušićevih hepeninga.
Donald Trump
Čime se obogatio gospar Donald? Građevinski biznis, kockarnice, golf igrališta, hoteli, poslovni prostori – znači stvari dobro poznate u našoj domovini te na Mediteranu, recimo Budvi na pjeni od mora ili Miamiju. Pionirski mentalitet ne ide za održivim razvojem već poput kolonije termita seli ljude i kapital na nova još neiskorištena područja u namjeri da u što kraće vrijeme izvuče što veću dobit. Hrvatska bi za tu vrstu kolonizacije zbog strateškoga položaja, turizma,vode i prostora (prirode) bila važna država nad kojom bi bilo dobro dominirati. Iako Trump imponira svojom orijaškom pojavom, grizzlyjevskom energijom, kaubojskom izravnošću on je ipak poput Erdogana, Putina i Berlusconija zabrinjavajući trend, jer jake momke koji su laki na okidaču imali smo tridesetih godina dvadesetog stoljeća i nije finulo dobro.
Svakako je potrebna i visoka inteligencija da se iskoristi pravi politički trenutak, izabere retorika posve suprotna od dosadašnje predsjednika Obame i sistemom klatna iskoristi razočaranost biračkoga tijela – tu je žilavost i sposobnost pokazao Trump i u Škotskoj gdje je poput kakvog kralja uspio nametnuti lokalnoj zajednici neželjeni projekt golfa, naravno uspomoć lokalnih elita. Velika je to sličnost s malim Dubrovnikom gdje su (osim Srđevaca) gradski oci i očusi na isti način sklopili neprincipijelni savez oko golfa i omogućili udar na jedinstvenu prigradsku oazu zelenila oko samostana sv. Jakova, a sve da bi netko mogao piti kapučin gledajući more i Grad. Apropos, naše nebuloze od parka Gjivović do koncesije putničkoga terminala u luci Gruž bit će na podsmijeh i sramotu budućim naraštajima. Za šaku dolara ili za dolar više.
Dr. Andro Vlahušić se za razliku od Trumpa služi liberalnom retorikom i oslanja na manjine, te je spreman i na kopernikanske obrate svoje politike, te koliko se malim može mjeriti veliko, čini se da je gradonačelnik ovaj put "splasnuo"suočen sa zidom negativnih činjenica, te da se ne može sve vrijeme vući ljude za nos, barem po Lincolnovoj riječi. Tako će se i Trump vjerojatno pripitomiti kada bude vlast; kaos arapskoga svijeta, snažni Iran, Rusija, ekonomski važni partneri EU i Kina ne daju puno manevarskoga prostora SAD-u. Da, zaoštravanje s Kinom moglo bi biti dobro jer bi u američki zagrljaj gurnulo Filipine, Tajland, Indoneziju, Japan, možda i Maleziju – ali američki je kapital previše zainteresiran za Kinu, a Kinezi drže previše američkih obveznica…
Uostalom glavni Trumpov protivnik gđa Hillary Clinton je dokazani "jastreb", i ne vidim da bi njena politika bila išta mekša ili socijalnija. Kraj epohe liberalizma donio nam je već vjerski fundamentalizam i otvoreni korporativizam, imperijalizam velikih sila i cezarizam – ali u tako promreženom svijetu koji je ekonomski i politički međuovisan ne usuđujem se dati prognozu u kojem smjeru će budućnost ići. Jer istodobno živi svijet znanstvene elite, tj. prodora u tajne stvaranja (Higgsov bozon) i svijet mase koja glorificira Johna Waynea i Boška Buhu.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više