Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Klasić, Stankovićev profesor

Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Klasić, Stankovićev profesor

    Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:33

"Očigledno je da DSHV želi preuzeti sve poluge hrvatske zajednice u Srbiji"

 
 
Izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji zaokružena je dominacija i uticaj na hrvatsku zajednicu Tomislava Žigmanova i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, čiji je on predsjednik. Preciznije, na održanoj elektorskoj skupštini HNV-a, od ukupno 82 elektora koji su prikupili dovoljan broj potpisa građana, svih 29 je izabrano sa liste „Hrvati zajedno“, koju je u kampanji podržao DSHV. Pored stopostotne prolaznosti liste koju je kreirao Tomislav Žigmanov, izbore za HNV obilježio je i bojkot oporbenih kandidata. Među onima koji se nisu pojavili u Beogradu su i predsednik Hrvatskog građanskog saveza (HGS) Tomislav Stantić i poznati novosadski gospodarstvenik Stanko Krstin.
http://www.autonomija.info/wp-content/uploads/2012/03/Stantic-300x225.jpg
Tomislav Stantić
 
Zanimljivo, zajednička ocjena i pobjednika i poraženih je da su izbore obilježile opstrukcija, utjecaj na slobodnu volju građana i bojkot istih tih građana hrvatske nacionalnosti. Pa tako od 59.000 Hrvata u Srbiji spomenute elektore podržalo je tek oko 4.800, dok je više od polovine elektora iz Subotice!? Prema rečima Zvonimira Perušića iz Hrvatskog demokratskog foruma, organizacije koja je bojkotirala i ove izbore, u hrvatskoj zajednici nema klasičnih izbora „zato što je vodstvo zajednice opstruiralo formiranje posebnog biračkog popisa hrvatske nacionalne manjine, pa je sve svedeno na primoravanje građana da daju svoj potpis, a da i ne znaju kome i zbog čega“. „Da su delegatski izbori dobra stvar onda bi se primjenjivali i kod izbora državnih, regionalnih ili lokalnih parlamenata, ali to nigdje u pristojnom svijetu nije slučaj. Pa čak ni skupštine mjesnih zajednica ne možete izabrati drukčije osim neposredno i tajno“, rekao je Perušić za VOICE.
 
Tomislav Stantić: “Izbori za HNV su običan stranački plijen”
 
Tomislav Stantićsmatra da energija kod običnih građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji ne postoji, jer ne vjeruju ni u što, osim da su izbori za HNV običan stranački plijen. „Ljudi se nisu kandidirali, osim onih na koje je agitirao DSHV. Mi u HGS-u smo agitirali na slobodnu volju građana, ali ovog puta bezuspješno“, rekao je Stantić za VOICE i odbacio bilo kakvu optužbu da je vršio opstrukciju izbornog procesa. S druge strane apsolutni pobjednik Tomislav Žigmanov prvo što je rekao medijima nakon elektorske skupštine bila je optužba prema svim oponentima da su se tijekom izbornog procesa služili organiziranim opstrukcijama i širenjem defetizma, ali da u tome nisu uspjeli jer su prikupili potpise za tek četiri kandidata. „Dobro posloženi, posvećeni zajedništvu uspjeli smo dobiti povjerenje velikog broja građana. Ovom Skupštinom uspjeli smo sačuvati institucionalni okvir zajednice, a time i budućnost Hrvata u Srbiji. Kvalitetu izabranih vijećnika čvrsta su garancija toga“, rekao je Žigmanov. O čitavoj zajednici odlučivat će oni koji imaju podršku manju od 10 posto.
 
Zvonimir Perušić: „Kakav je to HNV kad ga podržava 10 posto Hrvata?”
 
Zvonimir Perušić smatra „da je delegatski način izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće odvratio Hrvate da sudjeluju u ovoj farsi, jer je čak 90 posto njih ignoriralo proces, zbog čega novi HNV ne će imati legitimitet“. „Zamislite na što sliči društvena zajednica u kojoj oni koji odlučuju imaju podršku 10 posto, a protiv sebe imaju 90 posto birača. Još je gora situacija kad pogledate iz kojih regija dolaze elektori HNV-a: u Subotici živi manje od 20 odsto Hrvata u Srbiji, a imali su čak 48 elektora, odnosno skoro 60 posto“, rekao je Perušić. Prema njegovim riječima, druge regije, kao što su zapadna Bačka, Srijem, Novi Sad, Beograd i centralna Srbija, u kojima živi 80 posto Hrvata, ili su bile isključene jer nisu pod neposrednim utjecajem DSHV-a, ili su se iz istog razloga same isključile.
 
Činjenica da je iznadpolovičan broj vijećnika iz Subotice ili okoline, za Tomislava Stantića ustvari znači da je po srijedi nečija očigledna želja da se sve što u Srbiji ima veze sa Hrvatima i Hrvatskom sabije u taj grad. „Jasna je želja da se sve sabije u Suboticu, a da se oni koji nisu iz Subotice predstave kao oni koji nisu dovoljno Hrvati“, rekao je Stantić. Okosnicu novoizabranog HNV-a činit će kandidati podržani od strane DSHV-a i desetak kulturno-umjetničkih društava, što je nakon izbora rekao i sam predsjednik DSHV-a. Žigmanov tvrdi i da je bilo poteškoća prilikom prikupljanja potpisa podrške, ali se pokazalo „da su DSHV i 10 udruga moćni i sposobni da odgovore na sve izazove“. „U ovom trenutku izuzetno su nepovoljni demografski trendovi Hrvata u Srbiji. Vidjet ćemo šta se može učiniti u dijelovima Srbije gdje ima dosta Hrvata, kako bi se veći broj njih upisao u posebni birački popis“, rekao je Žigmanov i dodao da je uočljiva nespremnost za upis u spomenuti popis.
 
Manje od 40 posto upisanih u posebni birački popis 
 
Kako stoje stvari kada je riječ o deklariranim Hrvatima u Srbiji? Ukupno u Srbiji prema posljednjem popisu ima 59.000 Hrvata, od kojih je oko 20.000 upisano u posebni birački popis. Zbog činjenice da je manje od 40 posto njih upisano u posebni birački popis ne mogu se održavati neposredni izbori za HNV, već se organiziraju elektorske skupštine. Svaki kandidirani elektor na ovogodišnjim izborima morao je prikupiti najmanje 60 potpisa građana. S obzirom na to da je dovoljan broj potpisa imalo 82 elektora, dolazi se do brojke od oko 4.900 Hrvata upisanih u posebni birački popis koji su bili zainteresirani za izborni proces!
 
Zvonimir Perušić smatra da delegatski izbori nisu demokratski, jer je u njima sve specifično i nepravilno, zbog čega je i kontrola na samoj elektorskoj skupštini (koja je održana u Beogradu pod okriljem Ministarstva za državnu upravu) „zbog svega ovoga besmislena“.
„Nema nezavisnih posmatrača koji bi kod javnih bilježnika kontrolirali podatke onih koji daju svoje potpise, niti ima nezavisne kontrole koja bi nadgledala daljnju sudbinu tih elektorskih prijava i ovjerenih izjava birača, a vrlo su glasne bile i optužbe u medijima da jedna velika nemanjinska stranka prikuplja potpise za pojedine nacionalne manjine“, tvrdi on.
 
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić izbačen iz izborne trke
 
Ovogodišnje izbore za HNV obilježilo je i odustajanje ili, kako neki tvrde, izbacivanje dosadašnjeg predsjednika Slavena Bačića iz izborne trke jer je optužio Žigmanova da je svojim “predizbornim nečinjenjem i manipuliranjem informacijama” doveo u pitanje ne samo smisao institucija DSHV-a, već i samo postojanje HNV-a. “Ostaje pitanje je li nečinjenjem i manipulacijama pokušavate postići kadrovska rješenja koja nemaju uporište među stranačkim članstvom, kako biste u svojim rukama preko lojalnih osoba koncentrirali vlast, moć i novac u hrvatskoj zajednici ili radi istog cilja želite sebi dodati još jednu funkciju, uz formalna zamrzavanja drugih funkcija koje već obavljate na koje biste postavili sebi lojalne”, upitao je Bačić Žigmanova u otvorenom pismu. On ga je optužio i da, iako su raspisani izbori za nacionalne savjete manjina, ne želi da zakaže sjednicu Vijeća DSHV-a na kojoj bi se ta stranka izjasnila kojega kandidata podržava za mjesto predsjednika HNV-a u budućem sazivu. U otvorenom pismu koje je objavio tjednik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ” iz Subotice, čiji je osnivač HNV, Bačić je još naveo da je mjesecima upozoravao Žigmanova da je krajnje vrijeme da DSHV započne s pripremama za izbore za HNV, a 13. srpnja je predao molbu Vijeću DSHV-a da ga podrži kao nositelja izborne liste. “Međutim, umjesto toga, o mojoj kandidaturi niste upoznali nijedno stranačko tijelo a kamoli pokrenuli bilo kakvu demokratsku diskusiju o tome”, naveo je Bačić i optužio Žigmanova da je prijeko trećih osoba tražio od njega da povuče kandidaturu “u interesu jedinstva zajednice”. Nakon toga, Žigmanov je priopćio da Slaven Bačić ne može biti nositelj liste DSHV-a na predstojećim izborima za nacionalna vijeća manjina. On je u priopćenju za javnost nakon Druge izvanredne sjednice Predsjedništva DSHV-a naveo da nakon otvorenog pisma koje je Bačić objavio u javnosti, više ne postoji osnova da on bude nositelj liste DSHV-a. (http://www.autonomija.info/izbori-za-hnv-sve-poluge-vlasti-u-rukama-jednog-coveka.html)
 
Tomislav Žigmanov, apsolutna vlast
 
Za oporbenjaka Tomislava Stantića nevjerojatno je da je DSHV dao negativnu ocjenu Slavenu Bačiću jer je on formirao prethodni saziv HNV-a. „Očigledno je da DSHV želi da preuzme sve poluge hrvatske zajednice u Srbiji“, rekao je Stantić i dodao da kroz kompletnu zajednicu u Srbiji godišnje prođe oko milijun eura.
 
Za Zvonimira Perušića utjecaj Slavena Bačića na događanja u hrvatskoj zajednici ne postoji i ravan je nuli, jer je bio predsjednik HNV-a dok je njegov otac Martin Bačić bio najuticajniji funkcionar DSHV-a. „Čim je Martin Bačić sklonjen, istog momenta je iz lanca odlučivanja nestao i njegov sin. Prema tome, njegovo nesudjelovanje u prikupljanju potpisa za elektore ne će značiti ništa za novi HNV“, rekao je Perušić i dodao „da su vijećnicima očigledno obećane neke mrvice od milijun eura poreskih obveznika Srbije namijenjenih za bolji život svakog pojedinca iz hrvatske nacionalne zajednice“. Novi saziv HNV-a dužan je da u roku od 20 dana izabrati nove funkcionare. Za sada se u javnosti ne spekulira s imenima, a jedino je sigurno da to ne će biti Tomislav Žigmanov, osim ukoliko ne podnese ostavku na mjesto predsjednika DSHV-a ili neku od drugih funkcija. Nositeljica liste „Hrvati zajedno“ bila je Jasna Vojnić, a osim nje na listi novih vijećnika još je oko 50 posto članova koji su to bili i u prethodnom sazivu HNV-a, što je medijima potvrdio i sam Tomislav Žigmanov.
 
Novi HNV kočnica ili podrška Vladi Srbije?
 
Nakon izbora podijeljena su i mišljenja u hrvatskoj zajednici hoće li članovi novog saziva HNV-a biti lojalni građani Srbije, koji će podržavati politiku Vlade Srbije i proces eurointegracija. Za Jasnu Vojnić kvaliteta i dosadašnji doprinos izabranih vijećnika daje joj vjeru „da će zajedno radeći ostvarivati uspjehe na dobrobit cijele zajednice“. „Vijeće mora biti spona sa crkvom, matičnom domovinom, većinskim narodom i svim drugim nacionalnim manjinama. Vijećnici i elektori novog saziva HNV-a moraju i dalje odražavati zajednicu čiji su članovi lojalni građani Republike Srbije koji u punoj snazi doprinose procesu europskih integracija. Konačno, HNV mora nastojati da stvori uvjete da naše obitelje imaju razlog da ostanu ovdje živjeti“, poručila je ona.
 
Suprotno mišljenje ima Zvonimir Perušić, koji smatra da je posebno loše što je ovogodišnji izborni proces proveden pod direktnim rukovođenjem diplomatskih predstavnika Republike Hrvatske na terenu, jer je jedino opravdanje njihove misije ovdje, posebno u Generalnom konzulatu u Subotici, postojanje HNV-a, ma kakvog. „Hrvati u Republici Srbiji, dakle, ni nakon ovih kvazi izbora ne će imati svoje legitimne predstavnike. I od ovog HNV-a ćemo, nažalost, moći očekivati podršku blokadama Srbije na EU putu koje bi Republika Hrvatska u budućnosti eventualno mogla postavljati, bez obzira što je to protivno interesima Hrvata u Srbiji“, upozorio je Perušić. Da bi se stvorili uvjeti da Hrvati imaju razloga da ostanu u Srbiji, za Tomislava Stantića suština je razvoj ekonomije, a ne izvornih nadležnosti HNV-a kao što su kultura, obrazovanje i informiranje.
 
„Hrvatski građanski savez će formirati Povjerenstvo za poduzetništvo koje će raditi na jačanju poduzetništva kod u Hrvata u Srbiji, s posebnim osvrtom na poljoprivredu. Obratit ćemo se našoj matici sa željom da formiramo zajednički fond, poput onog koji je formirala Mađarska preko svog nacionalnog vijeća u Srbiji“, poručio je Stantić.
 

Darko Šper, VOICE, http://voice.org.rs/izbori-za-hnv-sve-poluge-vlasti-u-rukama-jednog-coveka/

Najeminentniji je predstavnik hrvatske književnosti u Vojvodini

 
 
Matija Poljaković (Subotica, 23. XI. 1909. - Zagreb, 15. III. 1973.), hrvatski književnik, dramatik i romansijer iz Bačke, Vojvodine. Po struci pravnik. Najeminentniji je predstavnik hrvatske književnosti u Vojvodini. Rodio se u trgovačkoj obitelji. Osnovnu i srednju školu je pohađao u rodnom gradu, a studirao je u Zagrebu i Subotici. Radio je u Subotici, Šidu i Derventi. Od prvih dana se priključio antifašističkom pokretu. Nakon rata je unatoč visokoj dužnosti koju je obnašao u samom početku, vrlo brzo maknut zbog drukčijih stavova od službene politike. Među ostalim, valja navesti i da je ustrajno zagovarao i formirao hrvatska školska odjeljenja u subotičkim školama nakon rata.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/9/9e/Knji%C5%BEevnik_Matija_Poljakovi%C4%87.jpg
Napisao je preko četrdeset drama, radio-drama, TV-drama, satira, groteski, komedija i igrokaza. U književnom radu se bavi bunjevačkim tradicijama. Autor je i jednog TV-serijala, "Boltine zgode i nezgode". Sva djela su mu uprizorena u subotičkom Narodnom kazalištu, ali i drugdje. Neko je vrijeme vodio subotičko Narodno sveučilište.
 
Kad je poslije Drugoga svjetskog rata nastalo povoljno kulturno okružje za Hrvate, stvorili su se uvjeti za dodatnu nacionalnu emancipaciju Hrvata u Vojvodini. Tih je godina djelovalo Bunjevačko momačko kolo, Hrvatsko kulturno društvo i ina društva hrvatskog predznaka. Utemeljeno je Hrvatsko narodno kazalište. Hrvati su imali svoj tiskani medij, list Hrvatska riječ. Grad je imao dobre kulturne veze sa Zagrebom pa su u Subotici često gostovali ansambli i umjetnici iz Hrvatske. Stoga su Marko Horvacki, Matija Poljaković, Balint Vujkov, Ivan Vukovići drugi vodili 1951. i 1952. akciju da se uvede hrvatski jezik kao nastavni jezik u subotičku gimnaziju i u osmogodišnjim školama u kojima su Hrvati bili većina učenika - 4 škole u Subotici, škole u Đurđinu, Tavankutu i Žedniku. Jednim je od osnivača ogranka Matice hrvatske u Subotici '60-ih, pored Josipa Buljovčića, Balinta Vujkova i inih.
 
Zaslužan je za poticanje Vojislava Sekelja na pjesnički rad, posebice na pisanju na mjesnom hrvatskom narječju, i općenito na "skretanje pozornosti" na pisanje na hrvatskom jeziku. Vojislav Sekelj ga je smatrao vrhunskim i razboritim intelektualcem od koga se mnogo naučilo. S druge strane, smatrao ga je moguće neumjerenim za ono vrijeme (hrvatsko proljeće) po pitanju njegovih htijenja promicanja kulture hrvatske zajednice u Vojvodini, jer nažalost, okrutna zbilja dnevno-političke prilike nije dopuštala ni minimum, a kamoli razmah takvih romantičarskih ideja. Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti.
 
O Poljakoviću je redatelj Rajko Ljubič snimio 2003. kratki dokumentarni film "Književnik Matija Poljaković". Djela su mu prevedena i na mađarski. Evo nekih: Č’a Bono, komedija, Jedna cura, sto nevolja, komedija, 1972. (u knjizi "Par žutih cipela i druge komedije", 1972.), Kao suncokreti, drama u tri čina, 1952., Kuća mira, Ludograd, komedija, 1972. (u knjizi "Par žutih cipela i druge komedije", 1972.), Niko i ništa, Ode Bolto na pogled, komedija, 1972. (u knjizi "Par žutih cipela i druge komedije", 1972.), Par žutih cipela, komedija u tri čina, 1961., Vašange, Izabrane drame I., Izabrane drame II., 2010. (7 komedija i satira: Zakuženi, Đavo u kući, Par žutih cipela, Ta naša djeca, Ludograd, Heroj ili ubojica i Tata, ti si bez perspektive)
 
Neka djela su mu izvedena i na kazališnoj pozornici, poput "Da je znat k'o zjat" te "Ludograd", koja je 1962. uprizorena na pozornici subotičkog Narodnog kazališta, u režiji Mirka Huske. Sveukupno je na pozornici subotičkog Narodnog kazališta praizvedeno 15 njegovih djela, uglavnom pučkih igrokaza, iako su mu djela koja su okrenuta urbanom na većoj kvalitativnoj razini od njegovih pučkih igrokaza. Tijekom listopada 2007., Radio-Subotica je snimila radio-drame po djelu "Č'a Bonina razgala", i to sa glumcima-amaterima (iz razloga što profesionalnih glumaca Hrvata u Subotici u to vrijeme jednostavno nije bilo). Pripremu i snimanje je vodio redatelj Rajko Ljubič. Snimanje ove radio-drame je dio predviđenog niza radio drama Radia-Subotice, programa na hrvatskom jeziku. Vrijednost i kulturni značaj ovog projekta je i u tome što će biti snimljen na starom dijalektu bačkih Hrvata, na bačkoj hrvatskoj ikavici. Projekt je pokrenila urednica programa na hrv. jeziku Radio-Subotice, Ljiljana Dulić. (t.t.)

Sve hrvatske institucije su otprije petnaestak godina koncentrirane u Subotici

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom  IV. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća formiranog u Beogradu 4. studenog 2018. godine.
Буњевци ни званично неће морати да буду Хрвати
U nedjelju 4. studenog 2018. godine u Republici Srbiji su održani izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Pripadnicima 18 nacionalnih manjina bilo je na raspolaganju 58 izbornih lista: Rusinima sedam, Albancima šest, Romima i Ukrajincima pet, Rumunjima, Bošnjacima i Slovacima po četiri, Aškalijama, Česima, Egipćanima i Njemcima po tri, Bugarima, Bunjevcima, Mađarima i Vlasima po dvije, a Grcima, Poljacima i Slovencima po jedna. Ovo ukazuje na veliku zainteresiranost pripadnika ovih naroda za izbor onih koji će ih sljedeće četiri godine predstavljati u državi u kojoj žive. Četiri manjnska naroda u Republici Srbiji nisu imala dovoljan broj zainteresiranih pojedinaca u odnosu na svoju brojnost pa su na izbore išla putem elektora. To su Crnogorci, Rusi, Makedonci i Hrvati. Ne ulazeći u problematiku ostalih zašto je to tako, što se tiče Hrvata stvar je sasvim jasna.
 
Sve hrvatske institucije ovdje već pri svom formiranju u današnjoj državi unazad petnaestak godina koncentrirane su u Subotici i na njihovo čelo su dolazili isključivo ljudi koji se izjašnjavaju kao Bunjevci i Hrvati ili kao „bunjevački Hrvati“. Ova koncentracija nije slučajna već je rezultat stogodišnje sprege Bunjevaca, kao najlabilnijeg dijela hrvatskog korpusa ovdje, sa vlastima većinskog naroda.
 
Naime, svi Bunjevci žive u Subotici i njenoj okolici i podjeljeni su na one koji tvrde da nikada nisu bili Hrvati, već da su nasilno pokatoličeni Srbi i ovdje su nedavno priznati kao poseban narod te na one Bunjevce koji će uvijek na pitanje što su po nacionalnost reći da su Bunjevci, pa tek onda eventualno dodati da su i Hrvati, odnosno „bunjevački Hrvati“. Nikada do sada nije utvrđen točan broj jednih i drugih, što također spada u perfidnu igru prema Hrvatima u Srbiji s tendencijom da je sve više onih Bunjevaca koji sebe smatraju posebnim narodom. Tako nikada niste načisto hoće li sutra netko iz obitelji „bunjevačkih Hrvata“ postati samo Bunjevac. Tu treba reći da ima Bunjevaca kojima je hrvatstvo u srcu i duši, ali ih je jako malo. I jedni i drugi i treći Bunjevci u odnosu na Hrvate ovdje imaju prioritet u svemu, s tim da se oni prvi favoriziraju, a ostalima se hrvatstvo toleriše jer ispred njega stavljaju svoju bunjevštinu. Običan srpski čovjek smatra Bunjevce svojima i služe ovdje samo za to da se Hrvatima kada kažu da nigdje nemaju svoje prave predstavnike, odgovara imenima Bunjevaca kao Hrvatima postavljenim na raznim mjestima, do pojedinačnih visokih političkih funkcija.
 
U Hrvatskoj su Bunjevci časni dio hrvatskog nacionalnog korpusa ali ponašanje Bunjevaca ovdje je razumljivo jer svojom mimikrijom bolje prolaze u svim segmentima života. No, nedopustivo je da oni (i njihovi poltroni iz osobne koristi) predstavljanju sve Hrvata ovdje, jer samo fingiraju da ih interesiraju problemi svih Hrvata. To se pokazalo kroz prethodno stoljetno razdoblje kroz koje su Hrvati ovdje shvatili da Bunjevci ne rade u njihovom općem interesu, već samo u svom interesu, do pojedinačnih osobnih interesa. Nekoliko godina unazad u svojim otvorenim pismima ukazujem na ovo ali je očigledno da i Zagrebu i Beogradu ovakvo stanje odgovara. Pritom je najtragičnije to što običan narod u Hrvatskoj, kao ni narod u Srbiji, ne zna suštinu stvari i u tim mutnim vodama najbolje se snalaze oni koji ovdje hrvatstvom trguju za svoj osobni interes (novac). Umjesto da svakog pojedinca od oko 60.000 Hrvata koji su se u pisanoj formi pored svih nedaća ovdje izjasnili kao Hrvati (a ima ih još toliko koji to nisu učinili upravo što ne osjećaju zaštitu svojih predstavnika) animiraju „od vrata do vrata“ za aktivno učešće u radu naše zajenice, „naši“ čelnici su potrošili silan novac na sebe, svoje sve uže krugove oko sebe, pri čemu stalno naglašavaju podjelu Hrvata na Bunjevce, Šokce i ostale Hrvate. U tim „ostalim“ najgore su u svakom pogledu prošli srijemski Hrvati.
 
Ključnu ulogu u svemu ovom u zadnjih petnaestak godina odigrao je velemajstor mutljavine Tomislav Žigmanov, koji je sada uspio da sam (na koncu je eliminirao i Slavena Bačića), preko svojih „bunjevačkih Hrvata“ i njihovih poltrona, uzme u svoje ruke sve što je ovdje hrvatsko, pa će tako moći i ovaj novi poraz Hrvata ovdje pretvoriti u svoj osobni triumf! Inače su hvalospjevi Žigmanova o nekim stalnim „uspjesima“ hrvatske nacionalne zajednice ovdje (zahvaljujući njemu!) najdrskija obmana svih Hrvata u Srbiji i cijelom svijetu, jer po svakoj analizi jasno je da se radi o kontinuiranim neuspjesima.
 
A veliki poraz Hrvata ovdje je već to što biraju svoje nacionalno vijeće elektorskim putem na čemu su njihvi čelnici, većinom „bunjevački Hrvati“ iz Subotice, zdušno i sistematski radili godinama. Već prvi saziv HNV-a biran je elektorskim putem, pri čemu je bilo 198 elektora, a stalan drastičan pad zainteresiranosti Hrvata za ovu sramotnu rabotu govori i sadašnji broj od samo 82 elektora! Od njih su na izbornoj skupćini u Beogradu bilo je nazočno samo 77, s tim što je 76 glasovalo za predloženi sastav HNV-a (od strane Tomislava Žigmanova). Crnogorci, Makedonci i Rusi su imali više elektora od Hrvata, što znači da je hrvatska zajednica ubjedljivo posljednja na listi od 22 manjinske zajednice u Srbiji, dno dna naroda koji je nekada ovdje bio konstitutivni, a i danas je po brojnosti među manjinama drugi, poslije Mađara. A je li netko može uopće provjeriti podatke i svih onih 4.560 „Hrvata“ koji su dali potpise za 76 elektora koji su izabrali ovaj sastav HNV-a?! Naime, nekoliko dana pred rok za predaju elektorske liste nije bilo dovoljno elektora (60) da bi se formiralo nacionalno vijeće, a onda im se broj preko noći udvostručio!!!
 
U slučaju Slovaka u Staroj Pazovi ustanovljeno je da su njihove predstavnike u nacionalnom vijeću glasovali oni koji nisu Slovaci, a očito se to desilo i nama Hrvatima!!! Na kraju, po zakonu zadaća nacionalnih vijeća manjnskih naroda je zastupanje u oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i uporabe jezika i stalno se govori o depolitizaciji nacionalnih vijeća. U praksi se, međutim, dešava suprotno, a najdrastičniji primjer je upravo Hrvatsko nacionalno vijeće! Akciju prikupljanja potpisa vodila je politička stranka „bunjevačkog Hrvata“ Tomislava Žigmanova, svih 29 vijećnika su iz te stranke i Žigmanov je stavio točku na sto godina bunjevačkog terora nad Hrvatima u Srbiji, odnosno hrvatska nacionalna zajednica je ovdje praktično uništena. Cilj je ostvaren.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Petak, 16/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 858 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević