Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Misa na Antunovo na hrvatskom i mađarskom jeziku

 
 
Katolička župa Svetog Antuna u Nikincima uprkos teškim vremenima ratnih devedesetih i iseljenja većeg broja katoličkog stanovništva sa ovih prostora, uspjela je održati i sačuvati svoju povjest, kulturu i običaje.To jasano pokazuje proslava svetog Antuna u Nikincima, kada se u velikom broju okupe štovatelji ovog sveca kako s ovih prostora tako i iz Republike Hrvatske i diljem svijeta. A tako je bilo i ove godine. Blagdan Svetog Antuna proslavjen je misnim slavljem iza istoimene crkve a na ostatcima stare porušene tokom drugog svijetskog rata, gde su se tog dana služile čak četiri mise.
Osim na hrvatskom, misa je služena i na mađarskom jeziku, jer u ovom srijemskom selu pored Srba i Hrvata, živi i odredjeni dio Mađara koji svi skupa štuju svetog Antuna. Misno slavlje predvodio je velečasni Marko Lončar župnik u Srijemskim Karlovcima. S obzirom da su Nikinci jedina župa u Vojvodini čija crkva nosi ime svetog Antuna, stoljećima su na taj dan u Nikince dolazili hodočasnici pješice i uz procesiju s križem iz svih okolnih sela, a sada automobilima i autobusima. Danas se taj broj nešto smanjio, ali je ipak i ove godine bilo u znatnom broju, podsećajući na stare dane. Proslava ove svetkovine je veoma značajna, a drago mi je što se okupio i veliki broj hodočasnika iz Republike Hrvatske, kao i znatan broj pravoslavnih vjernika. To je znak sjedinjavanja svih katolika koji smo ostali u Srijemu, pogotovo zato što smo jedina župa u Vojvodini koja ima crkvu posvijećenu svetom Antunu. Župljani veoma štuju svetog Antuna i zavjetuju mu se. Već duže vrijeme govorimo da bi ovdije trebalo postojati svetište, kako bi se u još većem broju okupljali vijernici i hodočasnici, istaknuo je vlč. Ivica Živković župnik u Nikincima i Hrtovcima.
 

Mirko Paulić, http://hnl.org.rs/

Nacija kao izmišljotina, umjetna tvorevina

 
 
Sveučilišni profesor dr. Tamás Korhecz mlađi, bivši predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća u posljednje vrijeme dobrano uzburkuje duhove u mađarskoj manjinskoj zajednici napadima na novo vodstvo nacionalnog vijeća i na predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Istvána Pásztora. Prošlog ljeta odbio je biti zastupnikom u Europskom parlamentu, a nije mu se htjelo ni u nastavku biti predsjednikom manjinskog vijeća. Ovaj vrsni pravnik i karijerni političar diplomirao je na Sveučilištu u Novom Sadu, te na Fakultetu prava i državnih znanosti Sveučilišta ELTE. Doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, koje se kolokvijalno naziva „Šoroševo sveučilište“, gdje je između ostalog profesor na Pravnom fakultetu. Kao političar odigrao je ključnu ulogu u izradi Statuta Vojvodine, Zakonu o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine, kao i Zakona o nacionalnim vijećima. Očevici kažu kako je njegov susret s umorenim premijerom Srbije dr. Zoranom Đinđićem protekao u supremaciji Korheca. Odluke koje su protekle iz pokrajinskog tajništva izravno su utjecale na sudbinu vojvođanskih Hrvata, a najviše odluka da se širokom definicijom manjina omogući i Bunjevcima taj status, što je dovelo do otvorenih trvenja manjinskih samouprava Hrvata i Bunjevaca.
http://m.cdn.blog.hu/pr/pressburger/image/Korhecz_Tamas.jpeg
Tamás Korhecz
 
Mnogi se pitaju zašto se sada Korhec aktivirao u političkom životu i zbog čega se javlja kao protivnik zbližavanja službene Budimpešte i Beograda po desničarskoj populističkoj liniji, preko Saveza vojvođanskih Mađara, stranke koja ga je vinula u političku orbitu i kojoj je dugo bio vjeran. Možda se neki odgovori nalaze u njegovu predavanju od prije nekoliko godina za emisiju TV Sveučilište, koje je održamo pod naslovom: „Nacija, nacionalnost, nacionalna država, autonomija“. U tom obraćanju studentima rekao je kako se trebaju razbiti mnoge iluzije jer pojam nacije koji se koristi u današnjem smislu prije 18. stoljeća uopće nije postojao: „Na isti način, dakako, u današnjem smislu nije postojala ni mađarska, ni srpska, ni hrvatska, ni slovačka nacija, onako kako mi danas doživljavamo nacije, ili kako te nacije vide sebe. Ako te nacije nisu postojale, onda se postavlja pitanje kako su te nacije nastale, one su u potpunosti ljudske umjetne umne tvorevine, tako su kodirane u ljudske umove i danas samo vjerujemo kako je to tako, a zapravo nije, ne postoji drevni pojam nacije.“
 
On navodi kako postoje dvije teze o nastanku nacije: „Jedna veruje kako je istina da u današnjem smislu u ovom obliku nacije postoje tek 200‑250 godina unazad, ali su isto tako današnje nacije neka vrsta nastavka naroda koji postoje iz drevnih vremena, etnikuma. Dakle, ta škola smatra kako današnje nacije u tom obliku postoje tek dvjesto godina, ali da je istovremeno današnja nacija neka vrsta nastavka, da je vrlo usko povezana sa drevnim narodima, etničkim grupama, etnikumima... Druga škola smatra kako nema nikakvog kontinuiteta, dakle da ono što danas smatramo nacijom nema veze sa drevnim etnicitetima, čije ime nacije pronose dalje, da dakle današnja francuska nacija ne može zapravo da se poveže putem podrijetla, a možda ni po aspektu kulture sa Francima. Isto se tako današnji Talijani ne mogu povezati podrijetlom s Latinima. To je jedna umjetna tvorevina koja ima jako mnogo elemenata koji su veštački razvijeni, izmišljeni, kao na primer element porijekla.“
 
No, razmišljanja idu i dalje: „Čitao sam neke studije u kojima se proučava genetika koja je razvijena u velikoj mjeri na kraju 20. i početku 21. stoljeća i proučavajući DNK raznih nacija su znanstvenici pokušali da otkriju njihovo srodstvo. Ti znanstvenici su došli do vrlo šokantnih podataka, dakle, da u stvari najnovija istraživanja koja su objavili govore kako ljudi koji pripadaju današnjoj hrvatskoj naciji genetski stoje bliski Srbima, dakle da imaju DNK Srba, a Srbi više ne, već da zbog utjecaja Turaka više ne nose drevni srpski genom. Naravno, ovo istraživanje gena se može samo ograničeno prihvatiti, donosi jako interesantne rezultate i dokazuje kako to poistovjećivanje s nacijom i pripadnost još nije istina u toj formi. To ne znači kako ne postoji veza u kulturalnom smislu. I mi Mađari na primjer u sebi nosimo kulturu i genetski materijal velikog broja nestalih naroda s ovog područja, poput Huna i Jasa. Danas više nema Jasa i Huna, ali se mađarska nacija ne može zamisliti u današnjoj formi bez tog naslijeđa koje su predstavljali Jasi i Huni.”
 
Zanimljivo je kako je u istom serijalu, ali na drugu temu govorio i profesor filozofije Tomislav Žigmanov, koji je ranije također sudjelovao u radu pokreta Otvorenog društva, koje se kolokvijalno naziva „šoroševskim“. Ostaje da se vidi do kojih će još rezultata dovesti progresivni liberalistički rad ovih ljudi u manjinskim zajednicama, izvan okvira teorije, u opipljivom svijetu.
 

Nikola Perušić, Hrvatske novine

Školska ljubav

 
 
Nikog ne znam, stojim po strani,
u neizvjesnosti što ovaj dan krije,
dok kasno ljeto boji list na grani,
divljeg kestena ispred gimnazije.
http://agroplus.rs/info/wp-content/uploads/2011/03/4-Lek84-3.jpg
Počinje prvi dan škole tu u gradu,
pun sam straha, jako teško mi je,
jedino siguran u dubokom hladu, 
starog kestena ispred gimnazije.
 
Uzbuđen, svu noć nisam spav'o,
nesiguran, ni do čeg mi bilo nije,
ali ti, isto sama, priđe mi pravo,
pod taj kesten ispred gimnazije.
 
Tvoje crno oko, pogled uplašeni,
video je da i moje srce ludo bije,
sebi blisku dušu našla si u meni,
tu, pod kestenom ispred gimnazije.
 
I četiri godine u različite smjene,
kraj nastave čekasmo i kad kiša lije,
pet večeri ja tebe, pa pet ti mene,
pod kestenom ispred gimnazije.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1090 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević