Get Adobe Flash player

Biblija književnika Siniše Vukovića

 
 
Izložbu čini privatna kolekcija Biblijâ književnika Siniše Vukovića i na njoj je predstavljeno 200-injak Biblija na različitim jezicima i pismima: od hebrejske i septuaginte do vulgate, arapske i sirijske; od kineske, japanske, korejske, tajlandske, do jezika tagalog (Filipini), hindi, tamilski, telugu i bengalski (Indija), urdu (Perzija), yoruba, efik i igbo (Nigerija). Na izložbi se mogu vidjeti i Biblije od ćiriličnih na crkvenoslavenskom, ruskom, ukrajinskom, bjeloruskom, srpskom, makedonskom, bugarskom, azerbajdžanskom i armenskom, preko sviju europskih jezika do Poslanice Timoteju na Brailleovom pismu i svih izdanja na hrvatskom jeziku. Među najstarijom Biblijom u kolekciji je ona tiskana na njemačkomu jeziku iz 1813. godine, te Biblija na francuskomu iz godine 1820.
http://misija.slobodnadalmacija.hr/Portals/2/Images/50sinaitonko.jpg
Siniša Vuković
 
Kolekcionar Siniša Vuković je istaknuo da je Biblije počeo sakupljati slučajno, a sve je počelo s Biblijom na hebrejskom jeziku koju je kupio na hodočašću u Rimu. Druga Biblija u njegovoj kolekciji bila je dar hodočasnika iz Španjolske i tako je sve počelo. Njegovi gosti u Selcima na Braču rado su mu poklanjali Biblije na svom materinjem jeziku. Kolekcija se s godinama povećavala, a danas ima više od 200 primjeraka.
 
Na otvorenju izložbe predstavljeno je i dvoknjižje Siniše Vukovića 'Čakavski pištular I. – II.', s čakavskim prijevodima poslanicâ Novoga zavjeta, koje je ilustrirano faksimilima i naslovnicama iz kolekcije Biblijâ. Odrastavši u kršćanskom duhu i odgoju prema Bibliji Vuković je oduvijek imao poseban odnos, tako da je neke dijelove čak preveo i na svoju selačku čakavštinu (bračku). U hrvatskom jeziku ime Biblija jest jednina, ali na grčkom to je množina i znači 'knjige' (jedn. biblos), pa je po toj analogiji i iskovano ime same izložbe: kao što se u samoj Bibliji nalazi nekoliko Knjigâ, ovdje nekoliko desetaka jezika urasta u jedno, u istu ideju i ljubav, tvoreći jedinstveno tijelo – Bibliju.
 
„Čakavski pištular Siniše Vukovića je napor da se na materinjskom jeziku izraze biblijski tekstovi, što je naravno dokaz da je njegov selaški, odnosno ta naša čakavština jezik u punini svojih izražajnih mogućnosti. Izraziti biblijske tekstove na domaći način znači biti univerzalan, a opet s težinom supstrata svojega, to je selaški ali ga mi ipak razumijemo i na neki način tu uživamo u jednoj prisnosti, jednoj neposrednosti koja nam je bliža čak od standarda“, naglasio je u svom kritičkom osvrtu akademik Tonko Maroević.
 

Nives Matijević

Sokolovi dani - svetkovina pokazivanja osobe fra Bernardina u riječi i pjevanju

 
 
U sklopu  obilježavanja 130. obljetnice rođenja dr. fra Bernardina Sokola (1888.-2018)  i 74. obljetnice smrti, u subotu navečer 29. rujna u prepunoj kino dvorani 'Sveti Juraj' u Kaštel Sućurcu  predstavljen je Zbornik „Fra Bernardin Sokol. Zbornik slavlja i radova sa znanstvenog skupa o 130. obljetnici rođenja“. Objavljivanje Zbornika prethodili su Dani (18. - 20. svibnja). dr. fra Bernardina Sokola, franjevca, glazbenika i hrvatskog mučenika rođenog u Kaštel Sućurcu, kojega suna smrt pretukli komunistički partizani, te ga 28. rujna 1944 utopili  u moru između otočića Badije kod Korčule i Orebića. Na početku svećanog predstavljanja Zbornika, urednik fra Bernardin Škunca, je u svojom pozdravnom govoru kazao:
„Večer je predstavljanja Zbornika koji u sebi nosi – u riječi i slici – nezaboravne 'Dane fra Bernardina Sokola, franjevca, glazbenika i hrvatskog mučenika o 130. obljetnici rođenja'. Ova večer je u stanovitom smislu 'svečani  finale sokolove godine', te ovdje pristaje latinska riječ: 'Finis coronat opus – Konac djelo krasi'. U Zborniku je na svoj način sve što smo radili u tijeku godine i pol dana  pripremanja, i ono što smo doživjeli u ona tri dana u svibnju ove godine. Sokolovi dani bili  su svetkovina pokazivanja osobe fra Bernardina u riječi i pjevanju, a ovaj Zbornik je dokument i blagdan knjige o njemu, Spomenik u slovu i slici.  Rekoh, doduše, da konac djelo krasi, ali ipak, dopustite da kažem: ne, ovo nije konac, jer ćemo se još dugo baviti s osobom fra Bernardina Sokola.Njegova ostavština, njegovo visoko vrijedno djelo, pedeset godina potopljeno s njegovim tijelom, konačno je izašlo na pravo svjetlo dana. Fra Bernardin tek sad započinje živjeti među nama u duhovnom i kulturnom  svijetu. Tako su se već izrazili naši znanstvenici, povjesničari i muzikolozi, a slično će zacijelo potvrditi i naši večerašnji predstavljači: s povijesnog istraživanja prof. dr. Josip Dukić, te s glazbenog prof. dr. Hana Breko Kustura, naša poznata muzikologinja i znanstvena suradnica HAZU. U svemu pak što se u ovoj godini lijepoga dogodilo s našim Sokolom, čemu pripada i ovaj večerašnji događaj, u duhu  velike zahvalnosti  želim reći da je ruka svevišnje Providnosti blagoslivljala rad užeg i šireg kruga ponesenih ljudi oko Sokolova života i djela. Bila nam je radost konstatirati da je prepoznat i podržan veliki projekt u koji smo se upustili. Vrata su nam se širokogrudno otvarala, sve od predsjednice RH do Županije, grada Kaštela i pojedinih ustanova. Zato iz svega, večeras imamo razloga da se blagdanski osjećamo, jer sjaj mučenika, evo, sve snažnije sjaji, a tamni čini  tonu i neka potonu u bezdane Zla. Sjaj fra Bernardina neka nam obasjava lica Istine, Dobrote i Ljepote. To je životna ostavština fra Bernardina Sokola. Zato je dostojno i pravedno da ova večer bude vedra u riječi i radosna u pjesmi“.
 
Dani fra Bernardina Sokola, sažeti su u Zborniku kojeg su predstavili:  prof. dr. Hana Breko Kustura, muzikologinja (Zagreb, HAZU),  doc. dr. sc. Josip Dukić, povjesničar, KBF Sveučilišta u Splitu,  dr. fra Bernardin Škunca, urednik i dipl. oec. Milivoj Bratinčević. Program je vodila Lejdi Oreb. Zbornik je objavljen u nakladi Franjevačke provincije Svetog Jeronima, Zadar i „Bijači“ Društva za očuvanje kulturne baštine, Kaštel Kambelovac. Sadrži 480 stranica sastavljenih od dvaju glavnih djelova: Prvi dio obuhvača Program i tijek slavlja,    Drugi dio  Radove sa znanstvenog skupa u kojem svoja predavanja objavljuje  27 autora, poznavatelja fra Bernardina Sokola. Na kraju Zbornika je opis svih tiskanih skladbi u nizu „Pjevajte Gospodinu pjesmu novu“ koju je priređivao i izdavao fra Bernardin Sokol te Kazalo osobnih imena.
 
Na kraju predstavljanja Zbornika, fra Bernardin Škunca, urednik i voditelj Organizacijskog odbora je nazočnim u kino dvorani o Zborniku kazao: „Vrli čitatelju ovog Zbornika, vidjet ćeš, ovo nije tek suho prenošenje životnog hoda jednog Sućuranina, jednog franjevca i svećenika, jednog žarkog domoljuba i zanosnoga glazbenika, nego je pokušaj da se “pokaže“ duša fra Bernardina Sokola. Ono, dakle,što nikad ne umire“.  U kulturno zabavnom djelu programa, recitiranjem i pjevanjem sudjelovali su: - Ksenija Prohaska, nacionalna prvakinja HNK-Split, - Klapa »Sveti Juraj« HRM-Split, - Župni zbor sv. Jurja m., Kaštel Sućurac. Predstavljanju zbornika, dan ranije prethodila je  povodom 74. obljetnice mučeničke smrti dr. fra Bernardina Sokola, hrvatskog glazbenika i mučenika, u Kaštel Sućurcu, rodnom mjestu fra Bernardina, u petak  28. rujna u 18.30 sati u župnoj crkvi sv. Jurja m. sveta misa zadušnica. Nakon svete mise, vjernici su se s upaljenim svijećama, uz pratnju župnog zbora, uputili prema spomen obilježju fra B. Sokola na novom lokalitetu na sućuračkoj rivi, gdje je izmoljeno odrješenje.
 

Ivica Luetić

Izložba 'Crkvena baština Marjana' u Splitu

 
 
U Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, u četvrtak 27. rujna, otvorena je izložba 'Crkvena baština Marjana', kojom se želi skrenuti pažnja na ljepotu, raznolikost i vrijednost crkvene baštine Marjana koja seže od starokršćanskog doba do 20. stoljeća.
http://apoliticni.hr/wp-content/uploads/2016/07/maxresdefault-1-1.jpg
 „Neka ova izložba bude poticaj da idete na Marjan, da uživate i napajate se tom baštinom koja je živa. Mnogo je naziva tog svetog brda. U jednom trenutku naši preci nazvali su ga Mons Kyrie eleison i dali mu atribut apsolutne svetosti. Zadržimo to u svojim dušama, bili vjernici ili ne. Bitno je da ga ćutimo i razumimo i na taj način ćemo ga najbolje sačuvati“, poručio je gradonačelnik Andro Krstulović Opara otvarajući izložbu. Govoreći o odnosu Splićana prema Marjanu, gradonačelnik se osvrnuo na uvodno pjevanje bratima Bratovšine Svetog Križa. „Upravo smo čuli naše bratime, našu živu baštinu. Čuli smo kako rebumbaje sve ono što je Marjan. Od 1439. godine u kontinuitetu živi Bratovšina Svetog Križa iz Velog Varoša i ako promatramo kroz tu prizmu dobit ćemo odgovor gdje je Marjan u budućnosti“, naglasio je, među ostalim, gradonačelnik.
 
Kroz izložene arheološke artefakte nađenih na marjanskom poluotoku, ulomke uništenih nadgrobnih spomenika sa Sustipana, grafike, karte i stare fotografije izložbu je predstavio ugledni povjesničar umjetnosti prof. dr. Ivo Babić. „Marjan je izuzetan primjer religioznog osjećanja prostora i dio duhovnog inventara sviju nas. Nad njim odavno bdiju sveci, božice i vile. Ovom izložbom kultiviramo budućnost i stvaramo spone s prošlošću“, kazao je prof.dr. Babić. U izložbu nas uvodi popis karata i veduta na kojima su ucrtane ili označene marjanske crkve uključivo i kaštel obitelji Capogrosso (kasnije Capogrosso-Kavanjin) u kojem je bila podignuta crkva Gospe od Dobrog Savjeta.
 
Arheološki dio donosi uvid u svjedočanstva života na Marjanu već u prapovijesti, a zatim govori o najstarijim crkvama iz ranokršćanskog razdoblja.  Osobit naglasak dan je na crkvu i benediktinski samostan sv. Stjepana de pinis koji je imao važnu ulogu u životu grada, u kojem je jedno vrijeme boravio i hrvatski kralj Stjepan II. U 19. stoljeću tu se razvilo gradsko groblje, koje je bilo veoma slikovito, a more i padine Marjana davale su mu poseban okvir. Zbog nadgrobnih spomenika, od kojih su neke izradili naši vrsni umjetnici, kao i čitavog niza uglednih osoba iz javnog, političkog, kulturnog i umjetničkog života Splita, koje su tu bile pokopane, imalo je izuzetnu vrijednost. Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća ono je uništeno, a prostor srednjovjekovne opatije arheološki je istražen.
 
Kao samostalne cjeline prikazane su postojeće crkve: Sv. Benedikta, Sv. Nikole, Betlem, Sv. Jere, Sv. Jure, Gospa od Sedam Žalosti, Sv. Križ, Gospa od Dobrog Savjeta i Sv. Stjepan. Od nestalih crkava prikazane su Sv. Mihovil na Banbinoj glavici i Sv. Ivan evanđelist, jer su sačuvani dijelovi njihovog kamenog namještaja i arhitekture. Izdvojenu cjelinu izložbe čine arheološki i umjetnički spomenici koji su vezani uz marjanske crkve, poput oltarnih pregrada i nadvratnika te neki nadgrobni spomenici sa Sustipana, kao i nalazi iz rimskog doba nađeni prigodom arheoloških iskopavanja.
 
Riječ baština podrazumijeva nešto što je bilo, što je iza nas i što smo dobili u nasljeđe. Izložba 'Crkvena baština Marjana' nije samo pogled unatrag, na ono što su naši preci s ljubavlju i duhom utiskivali u marjansko tlo i njegove stijene, već i pogled prema budućnosti. Ona poziva na što bolje upoznavanje brda nad Splitom i čuvanje njegovih svekolikih vrijednosti za buduće naraštaje. 
Pored izložbe organizirane povodom Danâ europske baštine s temom „Europska godina kulturne baštine - Umjetnost dijeljenja“, osmišljen je i popratni program o duhovnosti Marjana i njegovoj crkvenoj baštini koji će se odvijati od 27. rujna do 10. listopada 2018.
 

Nives Matijević

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1351 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević