Komercijalni uzgoj GM RR soje uništio argentinske seljake

Povod današnje teme su zastrašujuće posljedice višegodišnjeg uzgoja genetski modificirane (GM) soje na ljudsko zdravlje i okoliš u Argentini, Paragvaju i nekim drugim južnoameričkim državama. Naime, još 2010. međunarodna skupina poznatih znanstvenika objavila je podrobni izvještaj o katastrofalnim posljedicama uzgoja GM „Roundup Ready“ soje (GM RR soja) i primjene herbicida glifosata „Roundup“ biotehnološke i kemijske korporacije „Monsanto.“  

Prof. Andrés Carrasco

Izvješće pod nazivom: „GM soja: Održivost? Odgovornost?“ bacilo je posve novo svjetlo na rezultate istraživanja učinka uzgoja GM RR soje koje je provela međunarodna grupa  znanstvenika za „potrebe“ argentinske vlade. Jedan od su-autora izvještaja je prof. Andrés Carrasco, direktor Laboratorija za molekularnu embriologiju Sveučilišta u Buenos Airesu i vodeći istraživač Nacionalnog vijeća za znanstvena i tehnološka istraživanja (CONICET) u Argentini. Prof. Carrasco je predstavio izvještaj zajedno sa svjedočanstvima argentinskih seljaka čiji životi su radikalno promijenjeni radi komercijalnog uzgoja GM RR soje. Prof. Carrasco ovaj izvještaj predstavio je također i Europskom Parlamentu 16. rujna 2010.

Izvještaj je „znanstveni dokaz koji jasno i argumentirano dokazuje kako su GM RR soja i herbicid glifosat „Roundup“ na koji je soja tolerantna NEODRŽIVI sa stajališta poljoprivredne proizvodnje, okoliša, ruralnih zajednica, zdravlja ljudi i životinja te ekonomije“. GM RR soja genetski je promijenjena na način da tolerira, tj. odlično podnosi herbicid „Roundup“, čija je glavna aktivna tvar kemikalija glifosat. Transgenetska modifikacija biljke soje omogućuje primjenu (prskanje) glifosata na poljima gdje zahvaljujući snažnom učinku glifosata sve biljne vrste budu uništene – SAMO GM RR SOJA PREŽIVLJAVA.

Komercijalni uzgoj GM RR soje započeo je 1996. u SAD-u, a do trenutka objave navedenog izvještaja varijeteti GM RR soje dominirali su (90 posto ukupnog uzgoja soje) u komercijalnoj proizvodnji Sjeverne Amerike i Argentine, uz istovremenu široku rasprostranjenost uzgoja u Brazilu, Paragvaju, Urugvaju i Boliviji.

Budući je glifosat esencijalni element u proizvodnom sustavu GM RR soje, došlo je do naglog povećanja njegove primjene u poljoprivrednoj proizvodnji. Industrija tvrdi kako je glifosat siguran za ljude te da se vrlo brzo razgrađuje i nije štetan za okoliš. Međutim, sve je više znanstvenih dokaza koji opovrgavaju ove tvrdnje te dokumentirano dokazuju štetan i nadasve ozbiljan učinak glifosata na ljudsko zdravlje i okoliš. Dokazano je da dodani sastojci u glifosatu (adjuvansi) povećavaju njegovu toksičnost. Štetni učinci glifosata utvrđeni su kod razina znatno nižih od onih koje se primijenjuju u poljoprivredi. Rasprostranjena golema primjena glifosata „Roundup“ u uzgoju GM RR soje gdje se usjevi prskaju iz zraka danas je jasno povezana sa znanstvenim dokazima koji dokazuju ozbiljne i vrlo teške posljedice primjene glifosata na ljudsko zdravlje, uključujući i malformacije novorođenčadi (!), jednako kod uzgajivača GM RR soje te ostalih seljana i stanovnika ruralnih zajednica. U pojedinim područjima i regijama diljem svijeta, uključujući i područje uzgoja GM RR soje u Argentini, sudovi su donijeli odluke o zabrani ili restriktivnoj primjeni glifosata. 

Uzgajivači GM RR soje argumentirano dokazuju da tvrdnje biotehnološke industrije nisu točne. Stručne studije kontinuirano dokazuju da GM RR soja daje manje prinose. Primjena glifosata u poljima prema svim stručnim studijama negativno djeluje na samu biljku jer ometa prehranu biljke s hranjivim tvarima, a to pak utječe na povećanje broja štetnika i pojavu bolesti čime se smanjuje zdravlje same biljke, njezina energija i prinosi. Uzgajivačima GM RR soje danas najveći i najozbiljniji problem predstavlja pojava korova rezistentnog, tj. otpornog na glifosat, tzv. SUPERKOROVI. Pojava otpornih superkorova prisiljava poljoprivrednike na još veću i češću primjenu toksičnih herbicida. Zabilježeni su već i slučajevi gdje uzgajivači nikakvom povećanom primjenom herbicida više nisu mogli kontrolirati superkorove te su stoga bili prisiljeni NAPUSTITI ZEMLJU.

Nadalje, biotehnološka industrija predstavlja „dobar model“ uzgoja GM RR soje jer obrada zemlje nije potrebna. Naime, „tehnološki paket“ uzgoja GM RR soje unio je promjenu – prethodna obrada zemlje, tj. oranje nije potrebno. Tvrde da se tako štiti i čuva zemlja. Sjeme se izravno sije u zemlju, a korovi se radije tretiraju primjenom glifosata nego mehaničkim metodama. Štoviše, dokazano je da uzgoj GM RR soje zahtijeva mnogo više energije od konvencionalnog uzgoja soje.    

Istraživači posebno ističu prekomjernu ovisnost argentinske poljoprivrede o glifosatu, a sve zbog nagle ekspanzije uzgoja GM RR soje: 2009. ona se uzgajala na površini od oko 19 milijuna hektara uz istovremenu golemu potrošnju herbicida glifosata – 200 milijuna litara godišnje za uzgoj 50 milijuna tona soje. Komentirajući rezultate istraživanja, prof. Carrasco je za „Financial Times“ izjavio: „Ljudi koji su živjeli u području uzgoja GM RR soje počeli su izvještavati o štetnim posljedicama već nakon dvije godine uzgoja (2002.) GM soje...“

U travnju 2010. vlada provincije Chaco u Argentini objavila je rezultate istraživanja koje je provela posebna komisija radi golemog pritiska stanovništva i liječnika. Istraživanje je provedeno u gradu La Leonesa kao i u drugim područjima gdje se usjevi GM soje i riža obilno prskaju glifosatom. Tako je komisija izvjestila da su se u gradu La Leonesa kancerogena oboljenja kod djece utrostručila u razdoblju od 2000. do 2009. Istovremeno, stopa malformacija kod novorođenčadi je učetverostručena u provinciji Chaco.

Epidemiološko istraživanje u Paragvaju također je dokazalo da su sve žene koje su u toku trudnoće bile u kontaktu s herbicidom glifosatom rodile djecu s određenim oštećenjima, odn. malformacijama: mikrocefalus ili mala glava, anencefalija – nedostatak dijela glave i mozga, zatim malformacije lubanje, deformacije hrskavica itd. Prof. Carrasco i njegovi suradnici isto su ustanovili i u Argentini – u svim područjima gdje se uzgajaju GM usjevi uz primjenu glifosata bilježeni su slučajevi spontanih pobačaja i rođenje djece s različitim oštećenjima. Naime, već ranija istraživanja su dokazala da glifosat prolazi humanu placentu i štetno djeluje na fetus. Pored toga, glifosat uzrokuje i neplodnost te porast broja mrtvorođenčadi. Istraživanje koje je provela međunarodna skupina znanstvenika predvođena prof. Carrascom potvrđuje povezanost glifosata s oštećenjem DNK i reproduktivnih stanica. Glifosat je također poznat kao endokrinološki prekidač („disruptor“) – inhibira djelovanje enzima koji konvertira androgene u estrogene hormone. Dokazano je da glifosat uzrokuje i malformacije embrija žaba i pilića i to kod doza koje su znatno niže od onih koje se koriste u poljoprivredi. A stanovništvo i stručnjaci dokazuju štetan učinak glifosata na vodeni svijet – ribe u rijekama ugibaju jednako kao i punoglavci, što je uzokovalo smanjenje broja vodozemaca i do 22 posto.

Znanstvenici i svi ostali koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom važnom projektu dokaza o štetnosti GM RR soje i glifosata te su javno o tome progovorili, bili su izloženi cenzuri, uznemiravanju, šikaniranju i brutalnim napadima. Tako je u kolovozu 2010. i Amnesty International zatražio istragu radi nasilnog napada organizirane skupine na sve prisutne koji su došli na predavanje prof. Carrasca kako bi saznali istinu o rezultatima provedenog istraživanja u gradu La Leonesa.

Europa godišnje uvozi oko 38 milijuna tona soje koja se najvećim dijelom koristi u prehrani stoke. Prehrambeni proizvodi animalnog podrijetla koji potječu od životinja hranjenih GM sojom i drugim GM kulturama ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže neki genetski modificirani sastojak. Maksimalna gornja granica rezidua glifosata u soji u Europskoj uniji je 20 mg/kg. Prof. Carrasco je dokazao malformacije u embrijima u koje je injektirano 2,03 mg/kg glifosata, što je oko 10 puta manje. Otkriveno je da se rezidue glifosata u soji kreću do 17 mg/kg.

Na žalost, uzgoj GM RR soje u Argentini i drugim državama ima već vrlo ozbiljne i teške socijalno-ekonomske posljedice: raseljavanje ruralnog stanovništva, njihovu zemlju preuzimaju velike poljoprivredne korporacije, raste ovisnost o sjemenu i hrani, povećava se nesigurnost u opskrbi hranom, a siromaštvo stanovništva kontinuirano se povećava. I kada danas čitam znanstveni izvještaj o štetnim posljedicama uzgoja GM RR soje u Argentini i drugim državama, tada moram svakako skrenuti pažnju na odličnu knjigu Williama Engdahla: „Sjeme uništenja – Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo“ u kojoj je autor opisao „početak revolucije u svjetskoj proizvodnji hrane“ uz poseban osvrt na Argentinu kao „prvog pokusnog kunića“.

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Ne ćemo biti robovi pod jednim globalističkim diktatorskim režimom

Početkom svibnja (6. 5. 2013.) jedna vijest brzinom munje proširila se Europskom unijom ali i izvan njezinih granica. Naime, Europska komisija odlučila je reformirati zakonodavstvo koje se odnosi na zdravlje biljaka i životinja a sve s ciljem boljeg povezivanja sigurnosti hrane u cijeloj Europskoj uniji. Europska komisija predložila je novo zakonodavstvo u pet dijelova s namjerom promjene i pročišćavanja postojeće zakonske regulative koja je sada vrlo velika i opsežna – sadrži čak 70 različitih zakonskih propisa koji se svi odnose na cijeli prehrambeni lanac Europske unije. U „paketu“ predloženih mjera uključeni su propisi za bolje sprječavanje i iskorjenjivanje štetnika kao i bolesti kod životinja širom Unije te bolje povezivanje sustava kontrole i kažnjavanje prijevara kada je u pitanju hrana.  

Međutim, odmah je upućena kritika pojedinih stručnjaka, institucija i organizacija (ne samo u EU-u nego i izvan) da navedene mjere u novom zakonu predloženom u ponedjeljak 6. svibnja bitno ugrožavaju biološku raznolikost sjemenja te pogoduju velikim agrokemijskim korporacijama. Dakako, kritika se odnosi na prijedlog novog zakona kojim bi se regulirala proizvodnja i cijelo tržište sjemenjem i „drugim biljnim reproduktivnim materijalom“, poput mladih biljaka - uključujući i drveće te gomolje.

EU podilazi velikim kompanijama

Kompanije su do sada morale obvezno registrirati svoje sjemenje u svakoj državi u kojoj su ga željele prodavati; prema novim zakonskim propisima, procedure koje su usvojene i vrijede u jednoj državi-članici EU-a, automatski će vrijediti i u svim ostalim državama EU-a. Europska komisija ističe da će se na taj način sve pojednostavniti, procesi registracije sjemenja i sadnog materijala bit će ubrzani i više će pridonositi, tj. „ići na ruku“ inovacijama. Potrebno je odmah naglasiti kako se ova zakonska regulativa ne odnosi na sjemenje koje se koristi u svrhu znanstvenih istraživanja, ispitivanja i testiranja, kao ni na sjeme pohranjeno u bankama sjemena. Međutim, nacionalne institucije koje ispituju kvalitetu sjemena i sadnog materijala te izdavaju odobrenja za njihovu uporabu u poljoprivredi time će izgubiti veliki dio „kolača“, tj. bitno će se smanjiti njihova zarada, što bi moglo uzrokovati određene probleme. Nadalje, prijedlog Europske komisije o novom zakonu učinit će ilegalnim, tj. nezakonitim svaki „uzgoj, razmnožavanje ili trgovinu“ bilo kojeg sjemena povrća (i žitarica!) koje nije „testirano, potvrđeno i odobreno“ od strane nove europske birokracije nazvane „EU Plant Variety Agency“ (Agencija EU-a za biljne vrste). Naziv novog zakona je „Plant Reproductive Material Law“ („Zakon o biljnom reproduktivnom materijalu“) i njime se nastoji omogućiti vladi potpuni nadzor i to praktički za sve biljke i sjeme. Povrtlari koji uzgajaju vlastito povrće za osobne potrebe i to od sjemena koje oni skupljaju i čuvaju smatrali bi se kriminalcima prema odredbama ovog zakona. Stoga su poznate i ugledne organizacije poput Međunarodne federacije za pokret organske poljoprivrede (IFOAM), „Soil Association“ te Noina Arka, ugledna austrijska organizacija „čuvara sjemena“ upozorile na slijedeće:

Novi zakonski prijedlog Europske komisije o sjemenju i sadnom materijalu zapravo podržava kriterije za „određene, uniformne, tj. ujednačene i postojane, odnosno nepromjenjive“ vrste i varijetete kojima velike agrokompanije daju prednost u svakom pogledu jer proizvode isključivo homogeno, tj. istovrsno sjemenje! Kritičari prijedloga novog zakona o sjemenu i sadnom materijalu tvrde da će godišnje takse za registraciju biti previsoke za male kompanije, te će one stoga biti istisnute s tržišta EU-a. „Planovi dakako idu izravno na ruke velikim korporacijama čiji prioritet je masovna proizvodnja sjemenja monokultura, a na štetu raznolikosti“, izjavio je Francuz José Bové, član Zelenih u Europskom Parlamentu.

Ben Gabel, stručnjak za uzgoj povrća i sjemenja povrća te direktor „Kataloga pravog sjemena“ je izjavio: „Ovaj zakon odmah bi zaustavio svaki stručni razvoj povrtlarstva i povrtnih kultura i varijeteta za osobne potrebe malih povrtlara, eko-uzgajivača i malih poljoprivrednih proizvođača“ te dodao: „Oni koji uzgajaju povrće za osobne potrebe zaista imaju različite potrebe – oni na primjer siju ili sade ručno, ne koriste strojeve i mehanizaciju, ne mogu ili ne žele koristiti snažne kemijske tvari u uzgoju povrća. Nema načina kako bi se registrirale sve vrste, podvrste i varijeteti koji su prikladni za male uzgajivače jer ne mogu zadovoljiti stroge uvjete, tj. kriterije „Agencije za biljne vrste“ koja je zainteresirana isključivo za odobrenje onog sjemenja koje koristi intenzivna, industrijska poljoprivredna proizvodnja“.

Čini se da su vlade, uključujući i birokraciju EU-a „zaluđene“ idejom o potrebi registriranja svega i svačega. Osim obvezne registracije sjemena i sadnog materijala, zakon predviđa i obvezno plaćanje „pristojbe“ za sjeme. Također zabrinjava činjenica da vlada sebi daje pravo i moć u reguliranju i licenciranju bilo koje biljne vrste ili njezine sorte u budućnosti – ne samo za poljoprivredne kulture, nego i za trave, cvijeće, mahovine kao i sve ostalo – bez ikakvog prethodnog 'vraćanja' u Vijeće na glasovanje. Stručnjaci koji su pročitali prijedlog navedenog zakona o sjemenu odmah su izjavili kako je zakon pisan orwellovskim birokratskim rječnikom te da je vrlo teško shvatiti tj. razumjeti odredbe zakona. Upozorili su i na to da postoji SAŽETAK zakona kojeg su uglavnom pročitali svi, ali nisu pročitali zakon! A sažetak nije zakon, i on ne će postati zakon.

Naime, pročitavši Sažetak, mnogi su (u)mislili da sve znaju o zakonu, opominju kritičari. Međutim, smetnuli su s uma da Sažetak nema nikakvo pravno značenje, pa se ne može uopće pravno tumačiti. Problem je u tome što Sažetak uvijek koristi mnogo lijepih i „kitnjastih“ riječi o čuvanju i zaštiti okoliša i bioraznolikosti, pojednostavljenju zakonskih propisa, kako će mnoge stvari biti olakšane itd. – a to je sve što mnogi rado žele slušati i čuti, ali ČLANCI zakona u stvarnosti su potpuno drugačiji od spomenutog Sažetka; članci zakona čine – zakon, a ne čini ga Sažetak. Ovaj Sažetak je u potpunosti fiktivan, lažan, upozoravaju kritičari zakona te ističu: „Nitko ne bi smio svoje mišljenje i stav o ovom zakonu temeljiti na pročitanom Sažetku. A mediji i mnogi drugi upravo su to učinili!“

I kao što mnogi sumnjaju, ovaj „pokret“ za novu legislativu o sjemenu i sadnom materijalu zapravo je „konačno rješenje“ velikih sjemenarskih korporacija poput Monsanta, DuPonta i dr. koje žele potpunu dominaciju i kontrolu nad svim sjemenom i sadnim materijalom diljem svijeta. Upravo to je razlog zašto se nastoje mali, privatni povrtlari, amateri, kriminalizirati i zašto im se želi zabraniti uporaba njihovog vlastitog sjemena. Mnogi ugledni stručnjaci upozoravaju kako birokrati žele potpunu kontrolu i nadzor nad proizvodnjom i distribucijom hrane predati u ruke moćnih korporacija poput Monsanta. Istina je da će ovaj novi zakon EU-a o sjemenu (ako bude usvojen) omogućiti kažnjavanje za svako korištenje „neregistriranog“ sjemena različitih vrsta povrća i njihovih varijeteta jer se to smatra – nezakonitim.

Da ne izgubimo tisuće različitih biljnih vrsta, varijeteta i kultivara

Sakupljanje i čuvanje sjemena kao i oplemenjivanje u svrhu poboljšanja određenih svojstava predstavlja kamen temeljac održivog života i nešto što se prenosi s generacije na generaciju, to „zlata vrijedno“ obiteljsko nasljeđe čuvano kroz pokoljenja sada bi trebalo biti proglašeno ZLOČINOM. „Ovaj zakon učinkovito ubija, uništava razvoj obiteljskog povrtlarstva za vlastite potrebe širom EU-a“, objasnio je Ben Gabel.

Ovo je konačno nastojanje (čitaj: želja) većine vlada: žele proglasiti kažnjivim tj. kaznenim djelom svaku samostalnost / autonomnost i ljudsku populaciju učiniti potpuno ovisnom o monopolističkim korporacijama, a sve u svrhu njihovog vlastitog preživljavanja. To je jednako za Europsku uniju i SAD. Kritičari i dobri poznavatelji određenih kretanja u svijetu tvrde: „To je ono što vlade žele: one stavljaju pod kontrolu područje po područje, sektor za sektorom, i tako to rade godinama. I sve tako dok svi mi ne budemo potpuni ROBOVI pod jednim globalističkim diktatorskim režimom“.

Ugledna austrijska organizacija za (o)čuvanje sjemena, Noina Arka, i 240 drugih organizacija u 40 europskih država poslale su otvoreno pismo (objavljeno na internetu) u kojem traže od birokrata u Bruxellesu da zaustave ovu ludost. Također su pokrenuli i potpisivanje peticije protiv prijedloga ovog novog zakona o sjemenu i sadnom materijalu u EU-a. Naime, bude li zakon usvojen, Europa će izgubiti tisuće različitih biljnih vrsta, varijeteta i kultivara, nestat će i ova preostala bioraznolikost – pa će ostati samo „šačica“ poljoprivrednih vrsta koja će biti prilagođena isključivo potrebama intenzivne, industrijske poljoprivrede i stvaranju većeg profita za multinacionalne kompanije. Predložena nova zakonodavna „rješenja“ znatno će ugroziti sjeme rijetkih i vrlo rijetkih varijeteta i kultivara, poljoprivrednu i prehrambenu neovisnost kao i europsku sigurnost u opskrbi hranom.      

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.