Get Adobe Flash player

Preporuke Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
Na temelju analize recenzija i rasprava Vijeće donosi sljedeće preporuke:
1. Kao što je predložio i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora Republike Hrvatske, Ekspertnu radnu skupinu potrebno je proširiti. U Ekspertnu radnu skupinu i u sva predmetna povjerenstva nužno je uključiti vrhunske stručnjake međunarodne prepoznatljivosti, osobito iz STEM područja, hrvatskoga jezika i povijesti.
https://image.dnevnik.hr/media/images/768x432/Jan2017/61318561-croatian-makers.jpg
2. Reforma našega školstva jest nužnost, ali joj treba pristupati postupno i nakon temeljite analize postojećega stanja, uz stalni nadzor najvišega državnog tijela, to jest Sabora Republike Hrvatske.
 
3. Metodologiju Cjelovite kurikularne reforme treba nužno promijeniti.
a) Tablice u kojima se prožimaju koncepti i ishodi učenja u nastavi valja u cijelosti izostaviti iz CKR-a jer se u radu s učenicima ne mogu ni koncepcijski ni sadržajno s uspjehom uključiti u nastavu.
b) U opis pojedinih tema valja uključiti pomno odabrane, promišljene sadržaje, dakle one najvažnije bez kojih uspješan nastavni rad s učenicima ne bi bio moguć.
c) Ako se promjene ne bi unijele u CKR, to bi značilo da nastavnik mora sam oblikovati sadržajno ustrojstvo tema, dakle nastavu ili da se mora oslanjati na postojeće udžbenike, što ne bi bilo dobro rješenje. Nastava se mora oslanjati na sustav znanja uključen u dokument kurikulne reforme. 
 
4. Veći naglasak u Cjelovitoj kurikularnoj reformi treba dati sadržajima iz područja STEM-a, nacionalne povijesti, hrvatskoga jezika, književnosti i kulture.
 
5. Središnje pitanje realizacije kurikulne reforme jest prethodno intenzivno i kontinuirano stručno osposobljavanje učitelja, nastavnika i profesora uz odgovarajuću materijalnu i statusnu stimulaciju te osiguranje adekvatne opremljenosti škola. Vijeće se zalaže za veće uključivanje hrvatskih sveučilišta i javnih znanstvenih i kulturnih  instituta pri donošenju ključnih dokumenata, kao i u provođenju reforme, s obzirom da je temeljni preduvjet svake reforme školstva obrazovanje učitelja, nastavnika i profesora kao i predviđanje budućih razvojnih trendova gospodarstva i društva.
 
6. Za uspješno provođenje reforme obrazovanja izuzetno je važno poštivati legislativu i donijeti dopune zakona. Zbog toga je neophodno odrediti nadležno tijelo odgovorno za provođenje i nadzor promjena u obrazovnome sustavu.
 
7.   Vijeće zastupa stajalište da se predlagatelj reformi ne može ni u preambulama ni u dokumentima pozivati na podršku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ako ne usvoji sve nužne primjedbe ovoga Vijeća.
 
Tekst zaključnoga dokumenta, koji su prema odluci Vijeća u završnome obliku izradili akademici Ranko Matasović, Krešimir Nemec i Dario Vretenar uz uvažavanje primjedbi prof. emer. Igora Čatića, akademika Tomislava Raukara i prof. Dubravke Salopek Weber, Vijeće je prihvatilo jednoglasno.
Zagreb, 23. svibnja 2017.
akademik Vladimir Paar, v. r.
Predsjednik Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Mliječna industrija želi monopol i snažno lobira za zabranu prodaje ne pasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda

 
 
Moćna mliječna industrija snažno se suprotstavlja farmerima koji izravno opskrbljuju potrošače domaćim svježim, sirovim mlijekom i mliječnim proizvodima, osobito sirom. Vjerojatno će se sada neki sjetiti hrvatske kampanje za „sir i vrhnje“ naših kumica s početka 2000-ih – jer ta kampanja nije bila bez razloga. Naime, sve više Amerikanaca traži opskrbu svježim, sirovim tj. ne pasteriziranim mlijekom i mliječnim proizvodima i to iz dva glavna razloga: zdravlja i okusa. Međutim, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je izvješće čija jedina namjera je ugušiti veliki entuzijazam potrošača i njihovo pravo na zdravu prehranu domaćim i svježim prehrambenim proizvodima, uključujući sirovo mlijeko i mliječne proizvode. No, ovo izvješće je sve samo ne stručno jer se uopće ne oslanja na znanstvene dokaze.
http://cdn3.collective-evolution.com/assets/uploads/2017/05/milk-759x500.jpg
Između ostalog tvrdi se kako konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda uzrokuje godišnje 760 alimentarnih oboljenja i 22 hospitalizacije diljem SAD-a, a od toga 96 % alimentarnih infekcija uzrokovano je konzumiranjem ne pasteriziranog mlijeka. Tvrdnje u ovom izvješću imaju namjeru prisiliti Vladu za donošenje zakona protiv prava i slobode izbora na hranu. Zanimljiva je činjenica što je studija osobito usmjerena na ne pasterizirane mliječne proizvode koji su kontaminirani slijedećim bakterijama: Escherichia coli (E. coli) koja stvara tzv. šiga toksin, zatim Salmonella spp., Campylobacter spp. i Listeria monocytogenes. Bakterije iz roda Salmonella spp. vodeći su uzrok alimentarnih infekcija (tj. oboljenja uzrokovana kontaminiranom hranom) u SAD-u ali i diljem svijeta, osobito posljednjih 20 godina. No, prema CDC-u bakterije iz roda Campylobacter spp. svrgnule su salmonele s prvog mjesta prošle (2016.) godine.
 
Zaista je čudno i neobično označiti bakteriju Campylobacter kao patogeni mikroorganizam u sirovom mlijeku kada se jako dobro znade da se ova bakterija redovito pronalazi i potvrđuje u pilećem mesu koje se prodaje u velikim supermarketima. Štoviše, sam CDC navodi kako se Campylobacter nalazi u 47 % ispitanih uzoraka sirovog pilećeg mesa iz supermarketa. Nadalje, stručnjaci CDC-a upozoravaju ljude da dasku na kojoj režu piletinu (ili neko drugo meso) moraju dobro oprati prije ponovne uporabe, pa makar i za rezanje ili sjeckanje povrća i dr. Bakterije iz roda Campylobacter spp. označene su kao patogeni mikroorganizmi koji uzrokuju alimentarna oboljenja i vodeći su uzrok ovih infekcija; isto tako kao broj 1 ističe se i zeleno lisnato povrće koje u SAD-u uzrokuje gotovo polovicu svih infekcija uzrokovanih hranom kontaminiranom patogenim bakterijama.
 
Stoga se opravdano postavlja pitanje zašto se toliko okrivljuje sirovo mlijeko i mliječni proizvodi? Jedini odgovor je – male farme su velika prijetnja i suparnik velikoj, moćnoj mliječnoj industriji. Stoga ni malo ne čudi što je mliječna industrija pokrenula pravi rat protiv farmera koji svoje svježe, ne pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode prodaju izravno potrošačima koji zahtijevaju upravo takve proizvode. Mliječna industrija želi monopol i stoga snažno lobira za zabranu prodaje ne pasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, ima golem utjecaj na tržišne cijene koje pak, kao što svi znademo, namjerno uništavaju male obiteljske farme.
 
Velike farme s golemim brojem životinja u intenzivnom uzgoju postale su norma u stočarskoj proizvodnji, uključujući i uzgoj krava muzara za proizvodnju mlijeka. Farmeri na svim velikim farmama prisiljeni su koristiti umjetna kemijska sredstva (lijekove i hormone) sa ciljem što veće proizvodnje mlijeka, dok se s druge strane, životinje na farmama drže u ne odgovarajućim i nehumanim uvjetima, a hrane se neprirodnom hranom  - prehrana krava muzara temelji se na žitaricama i – soji.
 
Cijena mlijeka vrlo je niska u SAD-u kao i u Europskoj uniji; tako na primjer jedna prosječna farma s 125 krava muzara u američkoj državi Vermont ima godišnji gubitak u proizvodnji mlijeka od oko 100.000 USD. Situacija u državi Vermont je vrlo ozbiljna i teška za male proizvođače mlijeka koji za 44,08 litara mlijeka (oko 11,6 galona) dobe oko 14 US dolara, dok proizvodnja iste količine mlijeka košta oko 22 US dolara.
 
Prošle (2016.) godine američka mliječna industrija iskoristila je tzv. damping metodu zbog golemih zaliha mlijeka (43 milijuna galona!): na tržište je stavljeno mnogo jeftinog mlijeka (u svrhu uništenja konkurencije) te se industrija riješila nagomilanih zaliha. Sve to prouzročilo je bankrot mnogih farmera koji su farme morali zatvoriti, dok mliječne kompanije zadovoljno trljaju ruke zgrčući goleme profite.
 
Dok su u Europskoj uniji i ostatku Europe popularni sirevi od sirovog, ne pasteriziranog mlijeka, u SAD-u federalna regulatorna tijela prijete zabranom proizvodnje takvih vrsta sireva i to zbog povećanog sigurnosnog rizika. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) 2014. ispitala je više od 1.600 sireva proizvedenih od sirovog mlijeka i pronašla samo u 10 sireva (ili 0,62%) bakteriju Listeria. No, potrebno je svakako naglasiti i to da u SAD-u sirevi od sirovog mlijeka dolaze na tržište nakon „odležanih“ 60 dana. U određenim vrstama sira od sirovog mlijeka kao što je npr. Gruyere, ovaj proces uzrokuje manju vlažnost i veću kiselost sredine što baš i ne pogoduje rastu bakterija iz roda Listeria. Isto tako većina nagrađenih sireva proizvedena je od sirovog mlijeka; u SAD-u se ne smije prodavati pravi, izvorni sir „Brie“ ili „Camembert“ jer se rade od sirovog mlijeka. „Tvrdnja da se pasterizirano mlijeko ne može kontaminirati patogenim mikroorganizmima je apsurd.“
 
Stručnjaci za bioraznolikost i sir („Slow Food Foundation“) kao i proizvođači sireva ističu: „U mlijeku postoje brojni enzimi koji sirovom mlijeku daju određeni karakterističan okus. No, kod pasteriziranog mlijeka ovih enzima nema – oni su potpuno nestali u procesu pasterizacije pa se stoga dodavaju kulture koje će pojačati okus mlijeka. .... U Europi ljudi ne žele sir od pasteriziranog mlijeka. Oni jako dobro znadu kako su dobri sirevi od sirovog mlijeka.“ Napori stručnjaka, potošača i farmera dali su dobre rezultate u 42 savezne američke države koje su 'olabavile' zakon i legalizirale prodaju sirovog mlijeka, a kampanja se nastavlja i u drugim državama uključujući Sjevernu Dakotu, Teksas, Montanu, New Jersey, Illinois i dr.
 
Najveći krivac za pojavu i širenje alimentarnih infekcija je – industrijska poljoprivreda, goleme farme i globalno tržište koje omogućuje brzo širenje takvih infekcija. Čak se i jedna od najopasnijih bakterija, Clostridium difficile, koja je otporna i na većinu antibiotika, može lako širiti putem distribucije hrane i prehrambenih proizvoda što je potvrdilo provedeno istraživanje Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti čiji rezultati su prezentirani na 27. Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti održanom u Beču od 22. do 25. 4. 2017., a rezultate istraživanja objavio je i „ScienceDaily“ 21. 4. 2017.
 
Većina alimentarnih infekcija kod ljudi nije uzrokovana hranom koja potječe iz malih farmi, uključujući i one organske/ekološke koje prodaju mliječne proizvode od sirovog mlijeka.Ove infekcije dolaze, tj. potječu s velikih farmi i velikih prehrambeno-prerađivačkih sustava. Bakterija Listeria koja se često spominje, može živjeti i u tkivu listova zelene 'romana' salate (salata 'romana' ima duguljaste, tj. izdužene/konične glavice). Štoviše, Listeria je 2017. otkrivena i u smrznutim pizzama. Isto tako, bakterije iz roda Salmonella spp. otkrivena je u krumpirovom čipsu s okusom ljute papričice jalapeño kao i u smrznutim kolačima „brownies“ jer su se nalazili u blizini smrznutih pilećih medaljona. „Stoga ako koristite isto opravdanje kojim klevećete sirovo mlijeko, tada bi tom logikom većina prehrambenih proizvoda trebala biti zabranjena.“
 
Bez obzira pijete li mlijeko ili ne, nema nikakve sumnje da svatko mora imati pravo odlučivanja i odabira koje prehrambene proizvode će konzumirati i iz kojih izvora. Tko ima pravo odlučivanja što ćemo jesti – mi sami ili državne agencije? (U slučaju SAD-a, to je FDA). Upravo stoga borba za pravo na konzumiranje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda postaje simbol još veće borbe, a to je rat za slobodu odabira tj. koje prehrambene proizvode ćemo konzumirati.   
[Izvor: Dr. Joseph Mercola: „Big Dairy Continues War Against Farmers and Raw Milk“ (19. svibnja 2017.)]
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Još sam 2012., napisao da Nacrt strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ne odgovara potrebama suvremenoga društva

 
 
Razgovor s prof. emeritusom Igorom Čatićem sa Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje.
http://www.sveopoduzetnistvu.com/sveopodulaz/source/SLIKE%202017-3DIO/Igor%20%C4%8Cati%C4%87%20(2).jpg
• Kako biste ocijenili sadašnji trenutak hrvatskoga društva? Posebno u svjetlu dogovora HDZ-a i HNS-a. Zašto se taj “brak” tako žestoko kritizira? Je li društvo zrelo da se okrene budućnosti?
- Valja poći od osnovnoga problema, a to je da premalu pozornost poklanjamo temelju svakodnevnoga života i komunikacije. To je jezik. Primjerice, u ovom trenutku ne postoji stručno prihvatljiv prijevod sveprisutne složene kratice STEM. Što prema objavljenim radovima znači: prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika. Iza ispravnoga prijevoda kriju se i mogući strateški pravci razvoja Hrvatske. Isto tako, danas je sve postalo industrija i proizvod, od bankarstva do proizvodnje hrane, od kreativne i kulturne industrije do industrije namještaja. Objektivno, Hrvatska se nalazi pred velikim izazovima. Oni su različiti. Prvi je: imamo samo jedan sektor koji ostvaruje, i to relativno previsok udio u DBP-u. To je turizam. A ni turizam ne sagledavamo u konceptu četvrte revolucije. Prema najnovijim hrvatskim istraživanjima, turizam je primjer najkompliciranijega i najkompleksnijega kiber-fizičkoga sustava. Ali nije dovoljan. Hrvatska nema stvarnu strategiju i viziju kakva želi biti. Premda su formalno napisane i izglasane brojne strategije. Koje ostaju mrtvo slovo na papiru.
 
• Hoće li ministrica Blaženka Divjak uspjeti pokrenuti nastavak kurikulne reforma. Što je s Bolonjskim procesom? Treba li i njega revidirati?
- Uvodno, najzanimljivije je pitanje zašto je HNS inzistirao upravo na tom resoru i izabranoj ministrici? Po čemu je ona doista “nestranačka”? Treba stvoriti osnovu za odgovor. Svaka djelatnost (npr. medicina, tehnika, obrazovanje, turizam) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika. Što to znači? Potpuno je pogrješan pristup sa zastarjelom skraćenom kraticom STEM. Život zahtijeva temeljno obrazovanje kao kombinaciju STEAL + SSH. STEAL znači prirodoznanstvo, informatika, tehnika, art (umjetnost i umijeće) i jezici (formalni: matematika, logika; računalni jezici te humani jezici: vizualni i auditivni). SSH znači društveno-humanističke znanosti. U prijedlogu CKR-a u potpunosti je izostala važna sastavnica procesa razvoja osobnosti. To je odgoj. A taj nedostatak je preuzet iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (SOZT).
 
Odgovor na ponuđeni prijedlog CKR-a vrlo je jednostavan. Na pogrješnost kurikulne reforme i njezine promicatelje ukazujem od 2012., kada sam napisao da Nacrt strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ne odgovara potrebama suvremenoga društva. I napisao o tome izvorni znanstveni rad. Prijedlog CKR-a koji potpisuje Boris Jokić potpuni je promašaj. Cjelovita kurikulna reforma samo je jedan od 38 ciljeva SOZT-a iz 2014. godine i čini samo 2,63 % zacrtanih promjena.
 
Cjelovita kurikulna reforma nije zakonom utvrđen pojam, ne postoji preklapajuće suglasje što je ona točno, za koga točno i kako točno bi ona trebala reformirati, i što točno. Treba voditi računa da će oni koji započnu s obrazovanjem i odgojem 2019. završiti temeljno obrazovanje početkom tridesetih, a visoko obrazovanje krajem toga desetljeća i da će raditi predvidljivo do 2080. Posebno ne postoji jasnoća je li riječ o preobrazbi postojećega školstva, ili svojevrsnoj kulturnoj revoluciji, jer nije predviđena izgradnja mladih ljudi, nego samo punjenje informacijama i brzo mijenjajućim vještinama (npr. programiranje), bez formacije. Nekoliko podataka. Na svaku stranicu prijedloga pristiglo je oko 10 stranica primjedbi. Samo za tehničku kulturu napisana su 3,5 autorska arka. Nemoguće je ulaziti u pojedinosti. Međutim, najvažnijoj reformi za hrvatsku budućnost pristupilo se vrlo neprofesionalno. Načinjen je veliki broj formalnih pogrješaka, zaobilaženjem donesenih propisa.
 
Rad svakoga dužnosnika zaslužuje tzv. prvih 100 dana. Međutim, već je sada jasna jedna odrednica prosudbe. Ako se bude inzistiralo na preranoj digitalno-robotskoj poduci za sve, to će biti ozbiljan atak na hrvatsku mladež i njezinu budućnost. Bolonjski je proces, kadrovski gledano, najbolnija točka CKR-a jer nije osigurao mehanizme kvalitete za formaciju učitelja. CKR-om se sada hoće promijeniti učenike i roditelje, a prema Jokićevu dogovoru sa sindikatima učitelje ne dirati. Strategija iz 2014. ima kao svoj 14. cilj: “Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki Bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stječu.” No, taj je cilj, kao i svi ostali, zasjenjen medijskom slikom o CKR-u.
 
• Kako ocjenjujete HAZU? Puno je prigovora toj vrhovnoj znanstveno-umjetničkoj ustanovi u zemlji. Postoji mišljenje da se rijetko oglašava o važnim pitanjima u društvu.
- Odgovaram u svojstvu voditelja Radne skupine za tehničke znanosti i informatiku (RSTZI) koja djeluje u okviru Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU. HAZU je vrhovna znanstveno-umjetnička ustanova u Hrvatskoj. Zbog financiranja, ovisna je i o odnosima s tekućom politikom. Posljednjih godina, tijekom mandata predsjednika akademika Zvonka Kusića razvila je vrlo raznovrsnu i kvantitativno široku djelatnost. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da HAZU ne može reagirati na odluke na temelju dnevne politike. Njezin rad treba biti promišljen i dugoročno usmjeren.
 
U vezi spornoga CKR-a osnovano je posebno Znanstveno vijeće koje sada ima oko 100 članova. Prvi rezultat je objava tri knjige primjedaba i prijedloga s recenzijama istaknutih stručnjaka teoretičara i praktičara o prijedlogu CKR-a. Sastav je upravo takav kakav je predložila i predsjednica Republike. Znanstveno vijeće razdijeljeno je sada u više radnih skupina. Već je aktualiziran osnovni problem. Članovi RSTZI potaknuli su preko Radne skupine za hrvatski jezik Razred za filologiju da među ostalim zauzme stajalište prema digitalnoj pismenosti i nužnosti pridržavanja hrvatskih i međunarodnih normâ u sustavu obrazovanja.
 
Nedvojbeno je da svijet ulazi u digitalno-robotsko doba. Međutim, na temelju znanja i spoznaja članova RSTZI ustanovljena je opasnost od pojave digitalne demencije i propadanja kognitivnih sposobnosti, ako se s digitalnim obrazovanjem započne prerano. Članovi RSTZI već su upoznali javnost s tim opasnostima. Stoga je moguć zaključak da HAZU djeluje u Hrvatskoj u okviru mogućnosti. Njezin je oprez nužan i zbog brzih političkih promjena.
 

D. J., http://www.glas-slavonije.hr/335878/11/Davor-Gjenero-Hrvatska-je-u-demokratskoj-konsolidaciji

Anketa

Tko će koga prije smijeniti?

Petak, 23/06/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1563 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević