Get Adobe Flash player

Postoji povezanost zdravog crijevnog mikrobioma s ljudskim zdravljem, osobito sa zdravljem živčanog sustava

 
 
Sve donedavno smatralo se da je mozak sterilan i da se nalazi u isto tako sterilnom okruženju, tj. bez prisutnosti ikakvih mikroorganizama. Međutim, ne tako davno posve slučajno je otkriveno kako je to bila jedna od najvećih zabluda. Naime, mozak ima svoj vlastiti mikrobiom – dakako, taj mikrobiom bitno se ne razlikuje od crijevnog mikrobioma. Posljednjih nekoliko godina provedena znanstvena istraživanja dokazuju povezanost zdravog crijevnog mikrobioma s ljudskim zdravljem, osobito sa zdravljem nervnog tj. živčanog sustava. Danas su već mnogi upoznati s postojanjem i važnošću humanog mikrobioma kojeg čine skupine određenih apatogenih odnosno neškodljivih virusa, bakterija i gljivica koji imaju značajnu i ključnu ulogu za cjelokupno zdravlje našeg organizma kao i za kognitivnu funkciju. Danas zasigurno znademo ključnu ulogu mikroorganizama u gastrointestinalnom traktu te na našoj koži. Dugo vremena pretpostavlja se da u našem organizmu postoje područja koja su sterilna tj. u kojima nema mikroorganizama – kao na primjer oko ili maternica. Međutim, napredne znanstvene i analitičke tehnike nedavno su omogućile znanstvenim istraživačima nove spoznaje i nova otkrića. Tako je otkriven jedinstveni mikrobiom placente i oka (!) koji je dakako, prisutan kod posve zdravih osoba.
https://www.greenmedinfo.health/sites/default/files/ckeditor/blank.justin/images/Tantalizing_Evidence_of_a_Brain_Microbiome_GreenMedInfo1.jpg
Znanstveni tim (Baylor College of Medicine and Texas Children's Hospital, Houston, SAD) otkrio je jedinstvenu 'nišu' mikrobioma placente koji dakako nije patogen, već se radi o komenzalnim bakterijama iz koljena Firmicutes, Tenericutes, Proteobacteria, Bacteroidetes i Fusobacteria. A časopis Američkog medicinskog udruženja (Journal of the American Medical Association, JAMA) objavio je 2017. otkriće o postojanju jedinstvenog mikrobioma oka.
 
Usprkos ovim novim otkrićima nitko sve do nedavno nije uopće pomislio na mogućnost postojanja mikroba u našem mozgu koji se inače smatra najzaštićenijim područjem našeg tijela. Od 3. do 7. studenog 2018. u San Diegu (Kalifornija, SAD) održana je 48. međunarodna znanstvena konferencija u organizaciji „Društva za neuroznanost“ („Society for Neuroscience“ / SFN) koja je dovela u pitanje i ovo mišljenje odnosno pretpostavku o sterilnom okruženju mozga i samog mozga, tj. područje središnjeg živčanog sustava bez prisutnosti mikroorganizama.
 
Znanstveno-istraživački tim prof. Rosalinde Roberts sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu (University of Alabama in Birmingham/UAB) pokazao je fotografije mozga miša i čovjeka snimljene mikroskopom visoke rezolucije: prikazane fotografije jasno otkrivaju tj. prikazuju postojanje bakterija u astrocitima – velikim stanicama mozga zvjezdastog oblika koje nisu živčanog podrijetla i djeluju uzajamno s neuronima koje 'podupiru,' a također nadziru prijenos hranjivih tvari iz krvnih kapilara u živčano tkivo.   
 
Znanstveni istraživači Sveučilišta Alabama /UAB-a uopće nisu tražili bakterije u mozgu – ovo otkriće bilo je posve slučajno i neočekivano. Courtney Walker, tada mlada još ne diplomirana neuroznanstvenica (bilo je to prije više od pet godina) uspoređivala je mikroskopom snimljene fotografije mozga zdravih osoba i onih oboljelih od šizofrenije ne bi li otkrila moguće strukturne patološke razlike te je uočila prisutnost štapičastih struktura u uzorcima mozga. Zbunjena, prof. Roberts na uporno inzistiranje mlade znanstvene istraživačice Walker konzultirala je druge stručnjake i kolege koji su potvrdili da se radi o – bakterijama. Ubrzo su otkrili prisutnost bakterija u svim uzorcima mozga koji su pregledani u laboratoriju – njih ukupno 34. Potom su odlučili otkriti je li prisutnost bakterija u mozgu posljedica kontaminacije (onečišćenja) nastale u vremenu između smrti i uzimanja uzoraka mozga – stoga je znanstveni tim prof. Roberts istražio uzorke mozga miševa odmah nakon smrti. Na njihovo veliko iznenađenje i tada su otkrili prisutnost bakterija u mozgu miševa. Sada su se zapitali je li došlo do kontaminacije laboratorijskih uzoraka mozga tijekom same pripreme, tzv. preparacije moždanog tkiva za pregled pod mikroskopom? Kako bi odgovorili i na ovo pitanje i odagnali sve sumnje, uzgojili su miševe u potpuno sterilnom okruženju, a mikroskopski pregled uzoraka mozga pokazao je ne postojanje tj. odsutnost bakterija - točnije, nikakve bakterije nisu pronađene ni u crijevu niti u mozgu miševa.
 
Ovo otkriće dokazuje da bakterije prisutne u mozgu dolaze iz vanjske okoline ili iz unutrašnjosti našeg tijela. Znanstveni tim prof. Rosalinde Roberts potom je otišao još dalje u istraživanju u želji otkrića porijekla ovih bakterija u mozgu. Primjenom novih znanstveno-istraživačkih genetskih tehnika koristili su tzv. RNA tj. RNK sekvencioniranje ne bi li otkrili tipove bakterija u humanom i mišjem mozgu. I začudo, otkrili su slijedeće: većina otkrivenih bakterija u mozgu pripada prema klasifikaciji koljenu Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes – a ova tri 'koljena' bakterija u pravilu nalazimo u crijevu.
 
Ovo veliko otkriće sada postavlja nova, brojna pitanja na koja tek znanstvenici moraju odgovoriti na temelju provedenih znanstvenih istraživanja. A jedno od najvažnijih pitanja je kako su ove bakterije iz crijeva došle u mozak: jesu li došle krvotokom ili nervnim sustavom ili...? Jesu li ove bakterije komenzalne ili su patogene, tj. imaju sposobnost izazivanja infekcije i bolesti? Dolazi li s vremenom do promjene u sastavu mikrobioma mozga? Itd., itd. No, još jedno relativno novije znanstveno otkriće s kraja 20. stoljeća baca jedno posve novo, drugo svijetlo na mozak i njegovu funkciju – a to je otkriće moždanog imunog sustava kojim je sada 'otvorena' jedna posve nova medicinska disciplina – područje psihoneuroimunologije koja ima interdisciplinarni pristup.
 
„Zaista, poezija cjelokupnog života kao međusobno ovisnog doista se odvija u 'posvećenim' dvoranama znanstvenih istraživanja. Postaje sve netočnije mikroorganizme nazivati lošim i zlim jer nas napadaju i inficiraju. Kroz ovakva otkrića mi smo poticani na novi svjetonazor koji od nas traži život u skladu s prirodnim svijetom, da opažamo svoju međuovisnost te da okončamo ratove u kojima se borimo protiv mikroorganizama u nadi da ćemo jednog dana pobijediti i pokoriti te nevidljive napadače koji su u stvari, neraskidivo povezani s nama.“
 
Izvor:
 
• Dr. Kelly Brogan MD Team: „Tantalizing Evidence of a Brain Microbiome,“ https://kellybroganmd.com ;
• „Do gut bacteria make a second home in our brains,“ 09.11.2018.; www.sciencemag.org
• Aagaard K., Ma J. et al.: „The placenta harbors a unique microbiome;“ Division of Maternal-Fetal Medicine, Departments of Obstetrics and Gynecology – Baylor College of Medicine and Texas Children's Hospital, Houston, Texas, SAD); objavio: Science Translational Medicine 2014 May 21; 6(237);
• „Even the Eye has a Microbiome,“ JAMA 2017; 318(8):689; https://jamanetwork.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Biološki proizvodni sustavi pokazuju karakteristične posebnosti

 
 
Agrotehnički postupci u sustavu proizvodnih postupaka nemaju vlastitog područja. Unutar tog sustava oni ne čine samostalni razred proizvodnih postupaka, jer – kao što je pokazano na nekim primjerima – sva područja životinjske i biljne proizvodnje koja se ostvaruju s pomoću tehničkih sustava mogu se u načelu pridružiti jednom od devet razreda sustava tehničkih postupka (tablica 1).
https://sites.google.com/a/orard.od.ua/singerei/_/rsrc/1409915002135/home/publikaciie/perspektivi-rozvitku-silskogospodarskogo-sektoru/008.jpg

 

Tablica 1 Sustav tehničkih postupaka
 
 
Vrsta mijene
Vrsta radnog objekta
Promjena oblika
Mijena strukture
Promjena položaja
Tvar (masa)
Oblikovanje tvari
Mijena tvari
Prijenos tvari
Energija
Pretvorba energije
Mijena energije
Prijenos energije
Informacija
Preoblikovanje informacije
Mijena informacije
Prijenos informacije
 
Postupak
Proces
Operacija
 
Razlog što je proizvodnim postupcima u agrarnoj proizvodnji, preciznije uzgoju biljaka i životinja u projektu posvećeno posebno poglavlje je u tome što se uzgoj, nasuprot industrijskoj proizvodnji ili preciznije postupcima koji rezultiraju željenim neživim proizvodom, odlikuje nizom proizvodnih posebnosti.
 
BIOLOŠKI SUSTAVI KAO RADNA SREDSTVA KOJA ODREĐUJU BIT AGRARNE PROIZVODNJE
 
Biološke sustave moguće je smatrati radnim sredstvima ili sredstvima djelovanja u proizvodnim postupcima prirodne tehnike, ali sve češće i umjetne tehnike živoga, biotehnike.
 
Karakteristika koja određuje bit agrarne proizvodnje je u planskom korištenju reprodukcijskih procesa organizama za proizvodnju namirnica i industrijskih sirovina (ulaz u proces). Drugačije izraženo: proizvodna sredstva koja određuju bit agrarne proizvodnje su biološki sustavi (biljke i životinje). Karakteristični postupci pomoću kojih se stvara željeni proizvod biološke su prirode (uglavnom procesi izmjene tvari). Agrarna proizvodnja je prema tome biološka proizvodnja.
 
Valja to oprimjeriti. Proizvodnja jaja, temeljni proces poljoprivredne proizvodnje namirnica, može se s opće tehničkog gledišta promatrati kao pretvorba hrane za perad (radnog predmeta) u željeni proizvod (jaja) pomoću biološkog sustava (kokoši). Ova se pretvorba tvari za razliku od kemijsko-proizvodnih procesa ne odvija u nekom tehničkom sustavu (reaktoru) već u biološkom sustavu. Postupci koji karakteriziraju proces nisu ni kemijske ni fizičke već biološke prirode. Takvo promatranje vrijedi onda, ako biološki sustav sam ulazi u proizvod, kao kod proizvodnje životinja za klanje, gdje se biljke razvijene iz sjemena (ili njihovi dijelovi) ubiru kao proizvod.
 
Biološki proizvodni sustavi koje agrarna proizvodnja koristi u obliku biljaka i životinja, pokazuju u usporedbi s tehničkim proizvodnim sustavima (strojevima, aparatima) karakteristične posebnosti (tablica 2).
Tablica 2 Usporedba tehničkih i bioloških proizvodnih sustava (H. Wolffgramm)
 
Tehnički sustav
Sastavnice proizvodnih procesa
Biološki sustav
 
Prolaz materijala
 
 
Tok radne energije
 
 
Tok upravljačkih informacija
 
Tok tvari
¬otvoren * otvoren ®
 
Tok energije
¬otvoren * otvoren ®
 
Tok informacija
¬otvoren * relativno zatvoren ®
 
Izmjena tvari
 
 
Izmjena energije i tvari
 
 
Samoregulacija procesa izmjena tvari (genetski kod)
 
Tehnički sustavisu tvarni, energijski i informacijski otvoreni sustavi. Radni predmeti, energija potrebna za provođenje proizvodnih postupaka i upravljačke informacije dovode se sustavu izvana i ponovno ga napuštaju.
 
Biološki sustavisu suprotno tome samo tvarni i energijski otvoreni sustavi. Biljni proizvodni sustavi uzimaju hranjive tvari i vodu iz tla te ugljični dioksid i kisik iz atmosfere koja ih okružuje. Proizvodi izmjene tvari ponovno se izlučuju ukoliko ne služe izgradnji tvari nastalih u vlastitom tijelu. S pomoći sunčevog zračenja uzimaju nužnu procesnu energiju koja se kod fotosinteze kemijski veže. Daljnji dio svoje izmjene energije i tvari ostvaruju disimilacijskim procesima, pri kojima se energijski bogate tvari koje stvaraju stanice razgrađuju u energijski siromašnije. Životinjski proizvodni sustavi uzimaju iz hrane sve tvari i energije nužne za njihovu izmjenu tvari koja je potrebna za gradnju i obnovu stanica i njihovu izmjenu energije i tvari te ih oslobađaju ponovno prema van, ukoliko ne prelaze u tvari nastale u vlastitom tijelu.
 
S obzirom na upravljačke informacije za procese izmjene tvari koji se odvijaju u organizmu biološki su sustavi relativno zatvoreni sustavi. Upravljačke su informacije određene u genetskom kodu na koji čovjek unutar proizvodnog procesa ne može utjecati. To znači da biološki proizvodni sustav može proizvesti samo određene proizvode, naime takve koji su utvrđeni genetskim informacijama.
 
Informacijska zatvorenost bioloških proizvodnih sustava posjeduje određeni stupanj relativnosti i utoliko se na biološki tijek procesa može utjecati u ograničenoj mjeri upravljajući izvana.
 
Uz genetske informacije koje utječu na procese izmjene tvari i upravljaju njima u ovom zbivanju ulogu igraju i informacije koje utječu na biološke sustave kao podražaji iz okoline. Razvoj organizama odvija se samo u međusobnom djelovanju s određenim vanjskim uvjetima. Oni potiču procese izmjene tvari koji su bitni za stvaranje proizvoda, mogu ih ubrzati ili sprječavati ili ih čak tek pokrenuti. Za čitav niz bioloških procesa u organizmu takvi podražaji iz okoline čine nužne uvjete za razvoj. Tako je npr. poznato da je kod biljaka uvođenje određenih faza njihovog razvojnog procesa vezano uz tipične podražaje iz okoline. Mnoge dvogodišnje biljke cvjetaju samo nakon šoka hladnoće njihove vegetacijske točke. Ozime žitarice podražajem hladnoće na početku razvoja postižu razvojno ubrzanje od 2 do 3 tjedna. Biljke čije sjeme za klijanje uz uobičajene uvjete treba i svjetlost kliju samo onda ako su u nabubrenom stanju određeno vrijeme izložene svijetlu.
 
Taj utjecaj vanjskih podražaja može se primijetiti i kod životinja. Općenito je poznata izmjena između ljetnog i zimskog krzna kod krznaša pod utjecajem temperature. Dnevno trajanje svijetla bitno utječe na ponašanje pri parenju životinja.
 
Podražaji koji iz okoline utječu na biološke sustave ipak nemaju utjecaj na promjenu genetskog koda. Oni imaju stimulirajuću, usporavajući ili pokretačku funkciju. Poznavanje tih veza sve više omogućava da se tehničkim sredstvima utječe na odvijanje ovih uzgojnih procesa u organizmu. To se zbiva između ostaloga korištenjem sredstava za stimulaciju rasta i kod sinkronizacije procesa parenja.
 
Od bitne je važnosti za utjecaj na biološke proizvodne procese činjenica da genetski program ne djeluje kruto i da organizam pokazuje određenu varijabilnost. Ona mu omogućuje aktivno reagiranje na stalne ometajuće utjecaje iz okoline, prilagođavanje promjenjivim uvjetima okoline i time održavanje tekuće ravnoteže koja odlikuje živuće sustave.
 
Ovdje počinju zadaće agrotehnike. Uporaba strojeva i uređaja za provođenje proizvodnih postupaka u agrarnoj proizvodnji je u osnovi uvijek usmjerena na optimiranje uvjeta za odvijanje bioloških procesa u organizmima kako bi se u znatnoj mjeri postiglo približavanje graničnim vrijednostima procesa izmjene tvari koje su determinirane prirodnim zakonima i razvojnim procesima biljnih i životinjskih proizvodnih sustava.
 
Tehničko oblikovanje agrarnih proizvodnih procesa usmjerava se na:
• optimalnu opskrbu hranjivim tvarima s obzirom na količinu, kakvoću i vrijeme davanja
• osiguranje povoljnih uvjeta staništa u skladu s različitim zahtjevima pojedinih organizama (tlo, prostori za držanje).
• optimiranje klimatskih čimbenika okoline
• njega organizama (uklanjanje korova i štetočina, higijena životinja)
• dobivanje, pripravljanje i skladištenje proizvoda po mogućnosti bez gubitaka.
 
Sažeto se može zaključiti:
Agrarna proizvodnja upotrebljava biljne i životinjske organizme kao temeljna radna sredstva. Proizvodi nastaju kao rezultat procesa izmjene tvari u biološkim proizvodnim sustavima. Ovim se procesima izmjene tvari upravlja samoregulacijom (autoregulacijom) organizama na temelju genetskog koda. Podražaji iz okoline u obliku različitih podražaja djeluju stimulirajuće na njih. Svoje materijalno osiguranje nalaze u izmjeni tvari i energije između organizama i okoline.
 
Agrotehnički proizvodni postupci osu prije svega usmjereni na optimiranje uvjeta u okolini i razvojnih uvjeta bioloških sustava i trebaju osiguravati visoku količinu i kakvoću proizvoda.
 
TLO KAO GLAVNO PROIZVODNO SREDSTVO
 
Uz biljke i životinje nužan čimbenik agrarne proizvodnje je tlo. Bez njega ne bi bilo biljne proizvodnje, temelja životinjske prehrane i proizvodnje hrane. Biološki sustavi i tlo zajedno čine temeljni sustav proizvodnih sredstava agrarne proizvodnje. Može se pridodati, sada postoji i hidroponski uzgoj gdje je tlo nepotrebno.
 
Kao tlo označava se gornji sloj zemlje koji se sastoji od mineralnih i organskih tvari, koji je u mogućnosti proizvesti biljno raslinje za poljoprivredno i šumarsko korištenje. To se svojstvo općenito opisuje kao plodnost tla. Plodnost tla je rezultat zajedničkog djelovanja prirodnih čimbenika i društvenog rada. Određuje ju sadržaj hranjivih tvari kojima raspolažu biljke, količina vode i mikroba kao i tehnološka pogodnost tla za obradu.
 
Upravo proizvodna svojstva tla u svezi s rastućim tehniciranjem poljoprivrednih proizvodnih postupaka dobivaju brzo na važnosti jer karakteristike kao što su pokrov tla, prisutnost kamenja, sklonost zgušnjavanju i stvaranju grudica znatno utječu na uporabu modernih sustava strojeva.
 
Tlo je u agrarnoj proizvodnji kao i u drugim proizvodnim granama ponajprije lokacija. Istodobno je međutim i glavno proizvodno sredstvo jer sa svojim specifičnim osobinama omogućava proizvodnju kultiviranih biljaka. Spada u najvažnije prirodne resurse koji su uključeni u kružni tok između čovjeka i prirode. Poljoprivredno korišteno tlo spada u najvažnije izvore uzgojenih proizvoda namijenjenih daljnjoj izravnoj uporabi ili proizvodnji novih proizvoda (ulaz u proizvodni sustav) svakoga nacionalnog gospodarstva.
 
Tlo je na osnovi svog sastava također i izrazito osjetljiv ekološki sustav. Komplicirana i kompleksna tekuća ravnoteža između pojedinih anorganskih i organskih sastavnica tla daje mu doduše visoku stabilnost, ali ako se ta ravnoteža proizvodnim zahvatima nepovratno ometa, dolazi do osjetljivih ekoloških šteta.
 
Kao proizvodno sredstvo, tlo pokazuje posebnosti koje ga djelomično znatno razlikuju od ostalih proizvodnih sredstava. To se odnosi prije svega na ponašanje tla u proizvodnom procesu. Dok tehnička sredstva kao proizvodna sredstva i pri najboljoj njezi i održavanju podliježu stalnom fizičkom i moralnom trošenju, tlo se pri ispravnom korištenju i obradi može stalno poboljšavati a time i njegova plodnost. Ta posebnost tla je temelj za njegovo sve intenzivnije korištenje.
 
U posebnosti tla nadalje spada i to da tlo kao proizvodno sredstvo može biti učinkovito tek istodobnim korištenjem drugih proizvodnih sredstava, i to zajedničkim djelovanjem produktivnih biosustava i tehničkih sustava koji mijenjaju tlo.
 
Od bitne je važnosti činjenica da se tlo što se tiče površine ne može povećati. Ne može se u svom opsegu proširiti. U stvarnosti se događa suprotno, naime porastom područja na kojima se gradi i širenjem prometne mreže površine koje ostaju na raspolaganju za poljoprivredno korištenje se stalno smanjuju. Stupanj iskorištenja tla je stoga važan kriterij za razinu razvoja agrarne proizvodnje.
 
Prostorno širenje tla i njegova nepokretljivost u znatnoj mjeri određuju proizvodni proces agrarne proizvodnje i zahtijevaju uporabu mobilnih sustava za obradu i transport odgovarajućim pogonskim agregatima.
 
DVOSTRUKA FUNKCIJA TEMELJNO RADNOG SREDSTVA
 
Posebnost agrarne proizvodnje je da se temeljna radna sredstva, u koje se uz industrijske biljke i domaće životinje ubraja i tlo, u procesu proizvodnje mogu pojaviti i kao radna sredstva i kao radni predmeti (tablica3.).
 
Tablica 3 Dvostruka funkcija temeljnog radnog sredstva1
 
Sustav
Funkcija
 
Radni predmet                  Radno sredstvo
Tlo
 
obrada tla
gnojenje
lokacija
izvor hranjivih tvari
Biljka
 
mjere njege
žetva
stvaranje proizvoda
Životinja
 
mjere njege
dobivanje proizvoda
stvaranje proizvoda
 
 
Tloje temeljno radno sredstvo agrarne proizvodnje jer je stanište i najvažniji izvor hranjivih tvari za biljke. S druge strane tlo je radni predmet kod svih proizvodnih mjera za obradu tla. Ovi postupci obrade tla imaju za cilj održanje plodnosti tla i njeno daljnje poboljšanje. Biljke su također temeljno radno sredstvo agrarne politike. One su proizvodni sustavi koji proizvode biljne proizvode kroz izmjenu tvari koja se u njima odvija. Radni predmet su međutim kod svih mjera njege, npr. kod pripreme sjemena, mjera za zaštitu biljaka i žetve.
 
Dvostruki karakter tla i organizama da budu i radno sredstvo i radni predmet, ima svoj razlog u tome da su oni s jedne strane aktivni sustavi za ostvarivanje bioloških proizvodnih procesa i s druge strane pasivni sustavi kao predmeti tehničkog utjecaja.
 
(Nastavak slijedi)
 

Profesor emerituss Igor Čatić

Suočavamo li se s globalnom katastrofom u proizvodnji i opskrbi hranom?

 
 
Meteorološki i hidrološki uvjeti, vremenske nepogode, iznenadne i burne promjene vremena ozbiljno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju diljem svijeta. Mi danas hranu shvaćamo „zdravo za gotovo“ – police supermarketa prepune se brojnih i različitih prehrambenih proizvoda gotovo iz cijeloga svijeta. Međutim, neuobičajene i nagle promjene vremena koje nerijetko uzrokuju katastrofe velikih razmjera nanose goleme štete i probleme u nekoliko svjetski ključnih poljoprivrednih regija – od SAD-a preko Australije, Filipina i dalje. Ove nepogode mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju hrane, osobito žitarica te utjecati na opskrbu hranom i na cijene prehrambenih proizvoda u nadolazećem vremenu.
https://ep01.epimg.net/sociedad/imagenes/2019/02/28/actualidad/1551393759_325194_1551436036_noticia_normal.jpg
JUŽNA EUROPA - Andaluzija postaje pustinja!
 
Nacionalni ured za poljoprivrednu statistiku američkog Ministarstva poljoprivrede (NASS/ 'National Agricultural Statistics Service,' USDA) objavio je 20. 5. 2019. zabrinjavajući podatak o sjetvi kukuruza i soje u ovogodišnjem planu poljoprivredne proizvodnje. Naime, u izvješću je navedeno kako je kukuruz zasijan samo na 49 posto od ukupno planiranih poljoprivrednih površina u usporedbi s prošlogodišnjom sjetvom kada je sjetva kukuruza bila obavljena na 78 posto od ukupno planiranih površina. Međutim, na zasijanim površinama ove 2019. godine niknulo je samo 19 posto kukuruza u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (svibanj 2018.) kada je niknulo oko 47 posto kukuruza na zasijanim površinama. Sjetva riže u šest ključnih američkih država također je bitno smanjena. Poljoprivredni proizvođači stoga su se pitali hoće li i mogu li vrremenski uvjeti utjecati na znatno poboljšanje rezultata žetve. No, to nitko ne može predvidjeti.
 
SAD je vodeći u svjetskoj proizvodnji soje (34 posto od ukupne svjetske proizvodnje soje) i kukuruza. Ozbiljno smanjeni rezultati žetve kukuruza i soje mogu vrlo ozbiljno utjecati na globalnu cijenu hrane uz podatak da se većina američkog uzgoja kukuruza i soje odnosi na genetski modificirane kulture (GM kukuruz i GM soja). Izuzetno loši sjetveni rezultati u 2019. posljedica su vrlo loših vremenskih uvjeta u cijelom području američkog Srednjeg zapada koji je u posljednjih 12 mjeseci primio najveće, tj. rekordne količine snježnih i kišnih oborina od kada američka Vlada vrši mjerenja i vodi statističke podatke – od 1895. Svakako se mora istaknuti i jako izražen pacifički El Niño u razdoblju 2015.-2016. kao i novi El Niño potvrđen prošle zime (2018/2019.) a koji je došao ranije nego što je uobičajeno. El Niño je periodično zagrijavanje ekvatorijalnog istočnog i središnjeg Tihog oceana.
 
Povezano sa solarnom aktivnošću, a ne s ljudskim faktorom, ovo može utjecati na globalnu promjenu vremenskih uvjeta tokom određenog vremenskog razdoblja s mogućnošću pojave iznenadne ili još izraženije suše, hladnoće, vlažnog ili suhog vremena u pojedinim djelovima svijeta. Stoga dok je poznati agrarni pojas američkog Srednjeg zapada 'plivao u vodi' druga svjetska područja suočavala su se s katastrofalnom sušom, osobito Australija koja je također jedan od najvažnijih svjetskih proizvođača žita. Australija je prvi puta nakon 2007. bila prisiljena uvoziti pšenicu i to pretežito iz Kanade. Prošlogodišnja suša smanjila je žetvene prinose za 20 posto pa je australska Vlada morala reagirati i odobriti (!) uvoz krušne žitarice tj. pšenice. Australija je do nedavno bila jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika pšenice (peta država na svijetu po količini izvoza pšenice).
 
Vremenske nepogode već uzrokuju nedostatak/manjak važnih žitarica na globalnom tržištu. Osim toga i Filipini su suočeni s velikom sušom koja je uzrokovala smanjene prinose riže. Sljedeća država koja je pogođena katastrofalnom sušom je Sjeverna Koreja: količina oborina u Sjevernoj Koreji najniža je od 1982. pa je ova država suočena sa znatnim nedostatkom hrane. Istovremeno, Kina je suočena s pošasti širenja smrtonosne afričke svinjske kuge koja je zahvatila kinesku populaciju svinja. Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) procijenjuje da će Kina morati prisilno zaklati i uništiti oko 200 milijuna svinja zbog pojave i širenja afričke svinjske kuge. Kina je međutim, svjetski najveći proizvođač svinja - 700 milijuna svinja godišnje, pa će to imati ozbiljne i teške posljedice kako za kineske uzgajivače svinja tako i za državu i globalno tržište. No, kao da pojava ove opasne i smrtnosne zarazne bolesti svinja nije dovoljna, pa je Kina suočena s još jednom pošasti a to je pojava i širenje noćnog leptira jesenske sovice (lat. Spodoptera frugiperda) čije nezasitne gusjenice ostavljaju pustoš na poljoprivrednim površinama: usjevi kukuruza i soje mogli bi biti uništeni zbog najezde gusjenica jesenske sovice.
 
Osim vremenskih nepogoda, pojave i širenja bolesti i štetnika u obzir moramo uzeti i različita ratna područja diljem svijeta – od Jemena do Sirije i Konga gdje je poljoprivredna proizvodnja drastično smanjena zbog ratnih djelovanja i šteta. Rusija je međutim, zahvaljujući sankcijama nametnutim 2014. od strane Europske unije i SAD-a u samo tri godine (!) uspjela postati vodeći svjetski izvoznik pšenice i koja sada daleko nadmašuje i Kanadu i SAD. Procijenjuje se da će Rusija u ovoj žetvenoj godini (2019./2020.) izvesti oko 49,4 milijuna tona pšenice, 10 posto više nego prije godinu dana.
 
Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji 2014. izazvale su vrlo zanimljiv učinak jer je ruska Vlada preuzela odgovornost i poduzela odgovarajuće mjere za postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, osobito žita. Osim toga, ruska Vlada na preporuku ruskih znanstvenika zabranila je 2016. sjetvu / komercijalni uzgoj i uvoz genetski modificiranih organizama, GMO-a; pored toga Rusija raspolaže s golemim područjem najplodnije crne zemlje našeg planeta – „černozem“ ili crnica. SAD vjerojatno ne će nikada 'tražiti' od Rusije žito, a kada i bi, tada bi to bila velika povijesna ironija. Naime, početkom 1970-ih godina prošlog stoljeća tadašnji Sovjetski Savez (SSSR) bio je suočen s lošim žetvama, pa je američki tajnik Henry Kissinger uz potporu kompanije „Cargill“ i drugih velikih kompanija za trgovinu žitom pokrenuo agresivnu diplomaciju hrane koju je znao nazivati „hranom kao oružjem.“ Tadašnja američka prodaja žita Rusiji, odnosno SSSR-u poznata je kao „velika pljačka žita.“  
 
Zbog ljetne suše također je ugrožena i proizvodnja povrća, osobito krumpira. Njemačka kao najveći europski proizvođač krumpira suočena je sa smanjenim prinosima i do 25 posto, a prinosi proizvodnje krumpira smanjeni su između 10 i 15 posto u Velikoj Britaniji zbog čega su se povećale cijene krumpira. Prema podatcima Eurostata, u razdoblju između 2000. i 2018. proizvodnja krumpira u Europskoj uniji smanjena je za 37,3 posto zbog loših vremenskih uvjeta. Poljoprivrednici tvrde da je zbog lošeg vremena smanjena proizvodnja luka, mrkve, kupusa, poriluka, pasternaka itd. 
 
Zapitate li ljude koje su najveće opasnosti zbog  klimatskih promjena i povezanih vremenskih nepogoda, većina će bez razmišljanja reći: snažni vjetrovi i oluje, tornada, orkani, hurikani, opasni i smrtonosni valovi vrućine, poplave i požari. Međutim, malo tko će reći da klimatske promjene i solarna aktivnost snažno utječu na poljoprivrednu proizvodnju ugrožavajući prehrambeni sustav u cijelosti a time i ljudsku civilizaciju. Južna Europa mogla bi postati „produžetak“ Sahare, a velika agrarna područja u SAD-u i Kini također nisu izuzeta od ove opasnosti; NASA upozorava da bi jake i dugotrajne suše mogle pretvoriti američke plodne ravnice i Jugozapad u divovsko područje prašine. No, ironija je u tome što Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) upozorava kako klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju proizvodnju i opskrbu hranom na globalnoj razini, ali istovremeno upravo je suvremena, industrijalizirana poljoprivredna proizvodnja glavni krivac klimatskih promjena jer uzrokuje gotovo četvrtinu od ukupne emisije stakleničkih plinova što je posljedica antropogenog djelovanja.   
 
Američki poljoprivredni sektor prolazi kroz jednu od najgorih kriza od 1980-ih godina. Američki poljoprivrednici već nekoliko godina imaju smanjene prinose a time i zaradu. Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta u agrarnom području Srednjeg zapada sjetva kasni i manje površine budu zasijane poljoprivrednim kulturama. Proizvođači kukuruza izgubili su tržište jer je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) početkom kolovoza 2019. odobrila malim rafinerijama nafte da više ne moraju poštivati zakonsku odredbu miješanja benzina s etanolom koji se proizvodi od kukuruza. Gotovo 40 posto od ukupne proizvodnje kukuruza bilo je namijenjeno za proizvodnju etanola.
 
Drugi, još ozbiljniji problem prouzročio je gospodarski i carinski rat između SAD-a i Kine kojeg je nametnuo američki predsjednik Donald Trump. Kina je do tog trenutka predstavljala golemo tržište za američke proizvođače/izvoznike kukuruza i etanola. Nametnuti gospodarski rat prouzročio je dakako reakciju Kine koja je za 70 posto povisila carinske tarife za etanol iz SAD-a. Kina se tada „okrenula“ Brazilu iz kojeg sada uvozi etanol proizveden od šećerne trske. No, Kina je prije početka nametnutog gospodarskog rata iz SAD-a uvozila 19 milijuna tona soje vrijedne oko 12 milijardi US dolara; Kina je uvozila oko 60 posto od ukupne američke proizvodnje soje (pretežito genetski modificirana soja). Ukupna vrijednost izvoza američkog poljoprivrednog sektora u Kinu procijenjena je na oko 20 milijardi US dolara. A sada je sve to nestalo jer je za američke farmere golemo kinesko tržište izgubljeno. Zbog svih navedenih razloga, a postoje još i drugi ozbiljni problemi, neto zarada američkih farmera drastično je smanjena. Cijena američke pšenice snižena je gotovo za 50 posto od 2012. do danas, a cijena kukuruza smanjena je za više od 50 posto od 2013. do danas. Američki farmeri stoga su suočeni s rekordno visokim dugovima koji su u međuvremenu dodatno povećani. Ova golema kriza američkog poljoprivrednog sektora neminovno će prouzročiti bankrot mnogih farmi.
 
Svi problemi s kojima su suočeni američki farmeri neminovno će pak utjecati na znatno pogoršanje poljoprivredne proizvodnje, smanjene prinose, samodostatnost će biti ozbiljno ugrožena kao i sigurnost hrane i to ne samo u SAD-u nego i na globalnoj razini. Stručnjaci naime upozoravaju: zbog klimatskih promjena na globalnoj razini vrlo je teško planirati poljoprivrednu proizvodnju i ostvariti ciljeve a još je teže nadomjestiti nedostatak hrane.
 
Izvor:

 

• F. William Engdahl: „Do We Face A Global Food Disaster?“ 31. 5. 2019.;       
• F. William Engdahl: „Will the US Farming Crisis Determine the Next President?“, 16. 9. 2019.;
• Jason Hickel: „The Global Food Crisis is Here,“ 21. 8. 2019.; https://foreignpolicy.com
• The Economist: „Europe's great potato crisis – the chips are down“ 4. 10. 2018., www.economist.com
• Eurostat Statistics Explained, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Srijeda, 23/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1473 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević