Get Adobe Flash player

Ozbiljni zdravstveni rizici povezani s energetskim pićima

 
 
U petak 26. siječnja (2018.) ministar zdravstva, prof. dr. sc. Milan Kujundžić pozdravio je najavu Biljane Borzan (SDP), zastupnice u Europskom parlamentu, i Kluba zastupnika SDP-a da će tražiti zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima jer su „visokoenergetska pića zdravstveni problem s kojim se treba nositi.“ Mnogi ljudi, osobito roditelji i maloljetnici ne znaju ništa o mogućim ozbiljnim zdravstvenim rizicma ali i posljedicama uzrokovanih konzumiranjem energetskih napitaka.
http://linnch.com/wp-content/uploads/2018/01/guarana-energy-drink-linnch-cover-1296x671.jpg
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 14. listopada 2014. objavila upozorenje o zabrinjavajućim negativnim učincima energetskih napitaka na zdravlje djece i adolescenata, osobito nakon otkrića da 68 posto adolescenata konzumira energetske napitke koji se zbog reklamnih poruka smatraju bezopasnim i sigurnim. Nažalost, trebalo je proći više od tri godine kako bi netko upozorio na ozbiljan javnozdravstveni problem uzrokovan konzumiranjem energetskih napitaka.
 
Ugledni časopis „Frontiers in Public Health“ objavio je 31. 8. 2017. rezultate znanstvene studije koji su zabrinjavajući jer otkrivaju ozbiljne štetne zdravstvene posljedice koje uzrokuju energetski napitci – od poremećaja mentalnog zdravlja i rizičnog ponašanja do povišenog krvnog tlaka, oštećenja bubrega, pretilosti i dr.
 
Nadalje, studija posebo ističe zabrinjavajući trend miješanja energetskih pića s alkoholom. Stoga autori studije preporučuju ograničenu prodaju energetskih pića djeci i adolescentima, a u svrhu zaustavljanja ovog rastućeg problema javnog zdravstva, kreatori politike trebali bi regulirati prodaju i marketing prema djeci i adolescentima i postaviti gornje granice konzumiranja kofeina. Energetska pića vrlo su popularna na tržištu, osobito među mladima – ukupna vrijednost globalnog tržišta dosegla je 2013. vrijednost od 39 milijardi US dolara, a s daljnjim rastom predviđa se da bi do 2021. mogla doseći i 61 milijardu američkih dolara.
 
Svjetska zdravstvena organizacija uporno upozorava javnozdravstvene stručnjake na rizike, a „American Academy of Pediatrics“ izdalo je upozorenje kako djeca ove napitke ne bi smjela piti, što je objavio i CNN u travnju 2017. S druge pak strane, kako to uvijek biva, proizvođači i udruženje proizvođača napitaka „American Beverage Association“ tvrde kako su njihovi proizvodi, tj. energetska pića sigurna za zdravlje te ističu kako se isti sastojci mogu naći i u brojnim drugim prehrambenim proizvodima, što zapravo može dodatno zakomplicirati negativne i štetne učinke energetskih napitaka na zdravlje čovjeka, osobito djece i mladih. Upravo iz tih razloga provedena je zdravstvena studija o nutritivnim sastojcima energetskih pića i njihovim negativnim učincima na zdravlje. „Mi smo ukratko rezimirali/prikazali posljedice konzumiranja energetskih pića, a u to se ubrajaju zdravstveni problemi sa srcem, bubrezima i zubima kao i rizično ponašanje i loše mentalno zdravlje,“ izjavila je dr. Josiemer Mattei, profesorica nutricionistike na Harvad T.H. Chan School of Public Health u Bostonu, SAD, koja je sa suradnicima provela studiju i objavila rezultate u časopisu „Frontiers in Public Health.“ Dr. Mattei je izjavila: „Dokazi upućuju na štetnost energetskih pića na zdravlje i stoga bi njihova prodaja i reklamiranje morali biti puno strože regulirani uz ograničenje prodaje djeci i adolescentima uz odredbu znanstveno utemeljene gornje granice unosa kofeina u organizam.“
 
Na tržištu se nalaze različita energetska pića čiji sastojci su uglavnom slični: voda, šećer, kofein, određeni vitamini (osobito B-vitamin) i minerali te ne-prehrambeni stimulansi poput guarane, taurina i ginsenga te L-karnitina. Pojedini energetski napitci sadrže i do 100 mg kofeina po tekućinskoj unci, osam puta više od obične kave (12 mg). Obično se gornjom sigurnom dozom unosa kofeina u organizam smatra 400 mg kofeina/dan, no to se odnosi na zdrave odrasle osobe, dok su provedene tek malobrojne studije o toleranciji djece i adolescenata na unos kofeina u organizam, a ograničenja nisu poznata. Isto tako dr. Mattei upozorava na problem javnog oglašavanja, tj. marketinga putem reklama gdje se energetska pića predstavljaju kao zdravi napitci za podizanje energije, izdržljivosti, koncentracije – uključujući i kod sportaša. A nasuprot tome „naša studija pokazuje postojanje značajnih zdravstvenih posljedica, a i malo znamo o mnogim njihovim ne-nutritivnim stimulansima kao što su guarana i taurin,“ upozorila je dr. Mattei.
 
Zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem energetskih napitaka najčešći su zbog visoke razine šećera i kofeina, pa uključuju rizično ponašanje, agresivnost, anksioznost, stres, povišenje krvnog tlaka, pretilost, umor i malaksalost, bol u želucu i nadražaj, oštećenje bubrega itd. Zabrinjavajući trend je miješanje energetskih pića s alkoholom – u tom slučaju osoba zapravo konzumira više alkohola nego da pije samo čisto alkoholno piće. Energetska pića mogu 'zamaskirati' znakove alkoholiziranog stanja (pijanstva) radi čega osoba osjeća da može konzumirati još više energetskog pića pomiješanog s alkoholom što dovodi u konačnici do opasnog razvoja dehidracije i trovanja alkoholom.
 
Dr. Mattei i suradnici nadaju se da će rezultati njihovog istraživanja pomoći regulatornim tijelima i političarima da zakonskom intervencijom smanje negativne javnozdravstvene učinke energetskih napitaka. A sama ova studija trebala bi pokrenuti daljnja istraživanja sa ciljem ispunjavanja praznina u našem znanju o stvarnim štetnim učincima sastojaka kao i o njihovoj interakciji – kako međusobnoj tako i s lijekovima i drugim tvarima.  
 
Dr. John Higgins, sportski kardiolog (McGovern Medical School, University of Texas Health Science Center u Houstonu, SAD) izjavio je za CNN (travanj 2017.) kako tek moramo istražiti interakciju kofeina, šećera i stimulansa ne bi li otkrili način razvoja negativnih zdravstvenih učinaka jer mi o tome ne znamo ništa: „To je kao neka crna kutija.“ Ljudi to trebaju znati, prvenstveno zato jer za određene skupine ljudi energetska pića mogu biti potencijalno opasna, a tu se ubrajaju osobe mlađe od 18 godina, trudnice, osobe (pre)osjetljive na kofein, osobe koje ne konzumiraju kofein na redovitoj dnevnoj osnovi, te naročito osobe koje uzimaju lijekove kao što je na primjer „Adderall“ u terapiji deficita pažnje (ADHD).
 
Dr. Higgins posebno upozorava da energetski napitci uzrokuju značajno ubrzani rad srca što nije bezopasno te podižu razinu stresa, povisuju krvni tlak, a poznato je da zbog njihovog učinka krv postaje gušća. Isto tako nije nam poznata interakcija kofeina i taurina zbog čega ne znamo njihov stvarni učinak na kardiovaskularni sustav. Nadalje, aminokiselina taurin može utjecati na razinu vode i minerala u krvi, dok dodatak guarane koja prirodno sadrži visoku razinu kofeina, dodatno povećava ukupni sadržaj kofeina u energetskom napitku. „Postoje slučajevi gdje su osobe 'pale' u srčani arest pošto su konzumirale više od jednog energetskog pića, a kliničke pretrage nisu otkrile ništa abnormalno, osim toksikološkog nalaza koji je otkrio naročito visoke razine i kofeina i taurina u organizmu,“ izjavio je dr. Higgins. Naime, moguća interakcija kofeina s drugim sastojcima u energetskom piću može utjecati na funkciju arterija na način da inhibira (onemogućava) njihovu normalnu dilataciju, osobito prilikom fizičkog napora, uključujući i sportske aktivnosti.
 
Doza kofeina koja je jednaka ili veća od 200 mg može biti povezana s kofeinskom intoksikacijom, upozorava dokument objavljen 2015. u časopisu „International Journal of Health Sciences“ a simptomi su: insomnia/nesanica, anksioznost, gastrointestinalni poremećaj i nadražaj, nekontrolirano trzanje mišića, nemir i dr. A na temelju rezultata jedne studije iz 2010. Američka vojska izdala je upozorenje i jedinicama i vojnicima da ne smiju konzumirati previše energetskih napitaka jer oni uzrokuju poremećaj sna što vodi k razdoblju osjećaja umora i iscrpljenosti.
 
„Odrasle zdrave osobe ne bi dnevno smjele piti više od jedne limenke energetskog pića,“ upozorava Katherine Zeratsky iz klinike Mayo, a Sheri Zidenberg-Cherr, specijalistica nutricionistike i potpredsjednica Odjela za nutricionizam Kalifornijskog sveučilišta 'Davis' također upozorava: „Dnevni unos kofeina koji je veći od 100 miligrama dokazano je povezan s povišenjem krvnog tlaka kod adolescenata.“ Prema podatcima koje objavljuje američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, mladi Amerikanci, njih 1145 u dobi između 12 i 17 godina primljeni su 2007. na odjel hitne medicine zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja uzrokovanog konzumiranjem energetskih napitaka, dok se 2011. taj broj povećao na 1499. „National Federation of State High School Associations“ također sportašima, naročito atletičarima, ne preporučuje konzumiranje energetskih napitaka u svrhu hidracije organizma - i to prije, za vrijeme i nakon fizičke aktivnosti.
 
A za kraj napomenimo da se guarana, uobičajeni sastojak većine energetskih pića, našla na listi zabranjenih supstanci / lijekova za atletičare (National Collegiate Athletic Association, NCAA list 2016.-2017. i 2017.-2018.). Usprkos upozorenju Svjetske zdravstvene organizacije objavljene u listopadu 2014., Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2015. ponovno je zaključila kako nije vjerojatno da sastojci energetskih pića kao što je taurin imaju interakciju s drugim sastojcima što, ili uzrokuje štetne učinke kofeina ili ih pojačava. (Izvor: ScienceDaily: „Serious health risks associated with energy drinks,“ 15. 11. 2017.; CNN: „What your energy drink can do to your body,“ 26. 4. 2017.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Partija s oko jedan posto potpore vodi najvažniju i najdalekosežniju reformu!

 
 
Svaka ljudska djelatnost je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Koje određuje politika. Politika je kreirala sustav dubinskog klijentalizma. Ekologisti su najčešće u funkciji nečijih ciljeva. Sve to utječe na društvenu klimu. Jedan agronom, i kao kameralist pruskog cara, napisao je 1777. (nije grješka). “Tehnologija je sveobuhvatna znanost o povezanosti društva, gospodarstva i tehnike.”
https://www.spikeartmagazine.com/sites/default/files/styles/full_width/public/users/shared/articles/images/still.jpg?itok=D_0B38Rg
Suvremenim čitanjem te genijalne definicije tehnologije, pred koju godinu, proizašla je uvodna rečenica. Svaka ljudska djelatnost, poput medicine, tehnike, u koju se ubraja i sveprisutna digitalizacija ili obrazovanje (akcija), mora se preispitati s motrišta društveno (npr. gospodarstvenost) humanističkih (utjecaj na digitalnu demenciju svih korisnika ili zaštita okoliša) ciljeva (reakcija). U ljudskom djelovanju nema bijeloga i crnog. Oni koji obavljaju i promiču neku djelatnost smiju navoditi njezine prednosti. Poželjno i ukazati na nedostatke. Temeljni zadatak onih koji proučavaju pojedino rješenje je ustanoviti koje neželjene posljedice na društvo, čovjeka i okoliš ima to rješenje. Prednosti i nedostatci moraju se formulirati i ponuditi na donošenje optimalne odluke politici. Pritom treba biti svjestan, ni jedno rješenje ne može biti provedeno u praksi bez političke odluke. Istodobno, predlagatelji pojedinih rješenja, stručnjaci, ne moraju biti ujedno i dobri političari. Posebno je opasan stav nekih obnašatelja političkih funkcija: “Nisam politički angažiran” ili “Politika nije u mojoj butigi.”
 
Važan element procjene društveno-humanističkih ciljeva svake djelatnosti je utjecaj predloženog rješenja na zdravlje živih bića i okoliš. Osamdesetih godina razvijen je koncept vrednovanja tehnike (e. Assessment of Technology, nj. Bewertung der Technik), u kojem se navode kriteriji procjene tehničkih rješenja. Gotovo četiri desetljeća kasnije, koncept je još uvijek slabo poznat u hrvatskoj javnosti iz jednostavnog razloga. Oni koji procjenjuju društveno-humanističke ciljeve, preslabo poznaju tehniku. Koja se nedovoljno uči u školi, a još manje tijekom visokoškolskog obrazovanja. A tehničari su slabo upoznati s društveno-humanističkim posljedicama svog djelovanja...
 
Inače, jedan od razloga zaostajanja razvoja Hrvatske je i djelovanje “zapjenjenih ekopopulista”, izdašno financiranih u zemlji i iz svijeta. O tome postoji i knjiga, zbirka tekstova “Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja” (2008.). Napad na plastične vrećice, koji je u funkciji kapitala, nije najveći problem, jer ih ima u otpadu manje od 0,5 %. Ali se u zagrebačkom otpadu pojavljuje 5,5 % plastičnih pelena. Zbog sve starije populacije i prisutnih lijekova, vrlo opasan otpad. O njemu ni riječi. Česta je tema pitanje golf-igrališta. Prema podatcima jednog istraživanja, referiranih na Lošinjskim bioetičkim danima 2017., gotova sva golf-igrališta su u velikom gubitcima. Dakle ne zadovoljavaju društvene kriterije. LNG terminal je ponovno vruća tema. Prema saznanjima, koja su mi dostupna od provjerenih stručnjaka, vjerojatno je bolje rješenje stacionarni terminal.
Ono što obeshrabruje nove generacije je tzv. dubinski klijentelizam. Nekada se znalo u koju partiju. Danas, ne znaš koja je novopartija ili stranka rješenje tvog zapošljavanja. Jedna stranka s oko 1 % potpore vodi najvažniju i najdalekosežniju reformu.
 
Svaka djelatnost je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva koje određuje politika. Prihvati li hrvatska politiku mišljenja uglednih kvotara (izraz Slavena Letice) o opravdanosti prihvaćanja obrazovne reforme u ponuđenom obliku, za razvoj Hrvatske bit će to najpogubnija reforma ikada. Izdvojit će sposobne za odlazak u svijet, kako znanstvenike, tako i kvalificirane radnike. Hrvatskoj, sve siromašnijoj stanovništvom, što preostane.
 

Dr. sc. Igor Čatić, profesor emeritus, umirovljeni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Instrument nametanja birokratizma, otuđenja i odnarođenja hrvatskoga odgojno-obrazovanoga sustava

 
 
Osvrt na Prijedlog akcijskoga plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije
Prijedlog akcijskoga plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije bio je predmet internetskoga savjetovanja od 15. siječnja do 14. veljače 2018. na e-savjetovanja.
http://loguegroup.com/wp-content/uploads/2013/08/strategy.jpg
1. Iako je nositelj izrade toga akta Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategijâ i djelovanjâ na području obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija, nije jasno zašto nositelj javnoga savjetovanja nije Ured predsjednika Vlade, nego jedno ministarstvo.
2. Akcijski plan, ako se kanio i kani provesti, ne može biti tako opsežan.
3. Prijedlog akcijskoga plananije konkretan smjerokaz svim tijelima vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pregaocima kako provoditi potrebne reforme u dionicama, mjerljivim koracima i vremenskim razdobljima. Zbog toga Prijedlog akcijskoga plana ne ostvaruje svoju temeljnu svrhu, da bude alat za provedbu reforme i povratak nade i optimizma u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Naprotiv, on je instrument nametanja birokratizma, otuđenja i odnarođenja hrvatskoga odgojno-obrazovanoga sustava.
 
4. Predložene aktivnosti nisu plod ocjene postojećega stanja i aktivnoga praćenja potreba, nego projekcije želja koje nisu lišene sumnje privatnih interesa u ime bavljenja zajedničkim dobrom.
5. Akcijski plan slagan je prema zastarjeloj Strategiji, o kojoj nikad nije postignuto opće nacionalno suglasje, i namjesto da se prvo raspravlja o njezinoj provedbi, da se Strategija osuvremeni i revidira, ona se petrificira zakašnjelim donošenjem akcijskoga plana za njezinu provedbu.
6. Akcijski plansmokvin je list, koji se nije kanio i ne kani provoditi. Očiti dokaz tomu jest činjenica da se u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. i Prijedlogu akcijskoga plana iz 2018. ne spominje riječ informatika, a osobito ne kao obvezatni predmet. A ipak se uvođenje toga predmeta sustavno predočava kao najveće postignuće školske reforme i provedbe Strategije – u kojoj uopće nema informatike.
 
7. Na koji se način Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Informatike u dvanaestogodišnjem školovanju (klasa 602-01/17-01/00760, ur. broj 533-28-18-0001, od 12. veljače 2018.) odnosi prema Strategiji i Akcijskom planu, kad njima nije predviđena, kad se s njezinim donošenjem ne čeka donošenje Akcijskoga plana, kad njezino donošenje nije oblik provedbe Strategije ni Akcijskoga plana, i kad je donesena prije nego je dovršena javna rasprava o njezinu prijedlogu (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6720)?
8. Informatikom kao obvezatnim predmetom povećava se broj obvezatnih, a smanjuje broj izbornih predmeta, što je u suprotnosti sa zamišlju CKR-a o smanjenju obvezatnih, a povećanju izbornih predmeta. A uvođenje novih predmeta Strategijom nije planirano prije nego se osnovnoškolski odgoj i obrazovanje ne produlji s osam na devet godina.
9. Šuma mjera i aktivnosti loša je varijanta pisanja akcijskih planova, jer se na kraju ne vidi i ne može razaznati jasan, konkretan, doseziv i mjerljiv cilj. Zapravo ga ni nema.
10. Reformske pripreme nigdje se ne rade prema tromjesečjima, nego prema godinama.
11. Koja je svrha ponavljati i doslovce prepisivati akte više razine u niže? Je li cilj akcijskoga plana prepisivanje Strategije ili njezina stvarna provedba? Ako provedba, zašto je Strategija prepisana u Prijedlog akcijskoga plana?
 
12. Iako je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije donio Hrvatski sabor, ona nema snagu zakona, ona nije propis (pravno ne obvezuje), nego je planski dokument, smjerokaz koji potiče ili usmjerava političku volju u zakonodavnom smjeru; prema tome, metodologija izrade akcijskoga plana prepisivanjem mjera Strategije te inzistiranju na doslovnom prepisivanju Strategije je promašena.
13. Koja je pravna narav Strategije? Je li Akcijski plan provedbeni propis Strategije ili je on dvogodišnji akcijski plan onoga što se u tom razdoblju može i treba postići, a što je zacrtano Strategijom kao dugoročnom planskom ispravom?
14. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologijenema predviđeno vremensko razdoblje primjene i nadahnjivanja zakonodavnoga, proračunskoga, upravnoga i drugoga djelovanja, a javnosti je predstavljena kao dugoročna. Prijedlog akcijskoga plana za njezinu provedbu podnaslovom je vremenski ograničen na dvije godine, a zapravo obuhvaća najmanje 12 godina.
15. Strategija ni Prijedlog akcijskoga plana za njezinu provedbu nemaju ujednačenu metodologiju i strukturu (svi ciljevi nemaju mjere za njihovu provedbu; sve mjere nemaju dosljedno nazivlje, ni dosljedne nositelje; pokazatelji provedbe utvrđeni su neujednačeno i nesusljedno), nema prioritete i dionice; nema simulaciju potrebnih ulaganja za njezinu provedbu, nema proračun ni financijski plan provedbe; brisanjem rokova je obezglavljena.
 
16. Prijedlog akcijskoga plana proturječan je jer u njegovu podnaslovu stoji da se odnosi na točno određeno razdoblje: „prvi kvartal 2018. – prvi kvartal 2020.“. To je sukladno odredbi iz Smjernica za provedbu Strategije (Narodne novine, br. 124/14) koja glasi: Posebno stručno povjerenstvo „će… izrađivati dvogodišnji akcijski plan za provedbu Strategije“. No, u samom tekstu nekoliko desetaka aktivnosti planira se provoditi do 2021. godine. Tako se ukupno 11 puta u tekstu Prijedloga akcijskoga plana navodi 2021. godina kao rok, devet puta 2022., četiri puta 2023., devet puta 2024., jednom godina 2030. Čak 153 aktivnosti kani se provoditi „kontinuirano“. Za takva određenja ne treba akcijski plan ni rokovi, jer „kontinuirano“ nema dionice, ni rok ispunjenja, nego jednostavno traje. Perpetuum mobile.
17. Koja je stvarna svrha stavljanja na javnu raspravu isprave od 206 gusto tipkanih stranica bez ijedne alternative? Bez usklađenosti sa zakonom i bez jasne vizije kako valjano, obrazloženo i razložno stvoriti pravni okvir za provedbu ili reviziju odredaba Strategije koja je već godinama mrtvo slovo na papiru? Nije li pri utvrđivanju mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja potrebno izraditi više prijedloga i nenormativnih i normativnih rješenja? Zašto se ne dopušta alternativa Strategiji iz 2014.?
 
18. Nije li cilj sudjelovanja javnosti u savjetovanju dobiti od javnosti povratnu informaciju o predloženom nacrtu i ponuditi alternativna rješenja? Ako jest, zašto se javna rasprava o Prijedlogu akcijskoga plana odvija u sjeni niza drugih medijski razglašenih pothvata neodgojno-obrazovne politike (jer u njoj nema odgoja), ispod radara javnosti, bez javnih izlaganja, sučeljavanja i tribina? Je li nositelju izrade ovoga prijedloga cilj sudjelovanje javnosti u partnerstvu, partnerstvo s javnošću, uključujući razvoj alternativnih rješenja i utvrđivanje poželjnih opcija? Ili samo partnerstvo s uskom skupinom ljudi koji pod kritičkim mišljenjem, za koje se tvrde da se zalažu, zapravo podrazumijevaju samo način opiranja autoritetima, počevši od autoriteta istine?
 
19. Prijedlog akcijskoga plana nevjerodostojan je, jer suptilno, a sadržajno bitno preinačuje Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, br. 124/14) i neprihvatljivo je instrumentalizira u dnevno-političke svrhe. Primjerice, cilj 7.5. u Strategiji iz 2014. nosi naslov „E-ŠKOLA: CJELOVITA INFORMATIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I PROCESA POSLOVANJA ŠKOLA“. No, u prijedlogu Akcijskoga plana iz siječnja 2018. taj cilj je preimenovan u „e-Škole“. Razlika nipošto nije slučajna. E-škola je opća imenica, gdje „e-“ označava funkcionalne, suvremene zajednice učitelja i učenika, a e-Škole je ime pilot-projekta „uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“. Dvije su razlike: veliko, odnosno malo slovo š, i jednina, odnosno množina (škola/škole). U aktivnostima mjere 7.5.1. u Prijedlogu akcijskoga plana nudi se: „Dovršiti pilot projekt e-Škole“, „Osigurati predfinanciranje velikog projekta e-Škole“ i „Započeti veliki projekt e-Škole“. Time točka 7.5. prestaje imati cilj cjelovito opremanje i djelovanje školskih ustanova u doba informacijsko-komunikacijske tehnike, nego postaje oblik privatizacije javnih ovlasti i javnih sredstava od strane provoditelja toga projekta. Ako se 80 % toga pothvata odnosi na informatizaciju sustavu, to je onda prodaja i održavanje informatičke opreme, a ne reforma odgoja i obrazovanja. Pa ne idu u školu ni računala ni roboti, nego djeca, učenici.
 
20. Drugi nasumce pronađen primjer krivotvorenja Strategije iz 2014. jest mjera 2.4.11. Prema Strategiji iz 2014. ta se mjera zove: „Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za devetogodišnji opći odgoj i obrazovanje“. No, prema Prijedlogu akcijskoga plana iz 2018., mjera 2.4.11. glasi: „Izrada modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju i utjecaja na uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika“. Namjesto devetogodišnje osnovne škole – izbornost u gimnazijama!?!
 
21. Struktura i način javnih rasprava o kurikulnim ispravama nije u skladu s izvornim ciljevima Strategije. Naime, CKR je zamišljen kao organska cjelina hijerarhijski ustrojenih dokumenata, a to znači da bi se svaka sljedeća ili niža razina trebala i mogla raspravljati te zatim i sastavljati tek nakon što je prethodna, viša, koja je „osnova za njezinu izradu“ (Prijedlog Okvira nacionalnoga kurikuluma, str. 10), dovedena do stupnja cjelovitosti, usuglašenosti i konačnosti. Prijedlog akcijskoga plana ne slijedi predviđenu strukturu.
 
22. Struktura dokumenata navodne cjelovite uputnične reforme nije usklađena s vrijedećim propisima koji reguliraju područje odgoja i obrazovanja. Stoga je nužno ponoviti javnu raspravu o svim uputničnim ispravama jer je prethodna javna rasprava o tim dokumentima provedena bez pravne osnove za njihovu primjenu. Novo javno savjetovanje o uputničnim ispravama predloženim akcijskim planom – nije predviđeno. Stoga je nužno Prijedlogom akcijskoga plana predvidjeti još jednu javnu raspravu o prijedlozima uputnika. Ne bude li internetsko savjetovanje stavljeno u realne i optimalne okvire, mala je vjerojatnost da će se stručnjaci, osim pokojega entuzijasta i uskoga kruga nositelja i partnera, javljati u javne rasprave.
 
23. Zašto je kao pokazatelj provedbe mjere 2.3.2. u Prijedlogu akcijskoga plana ispuštena „satnica“, kad je ona Strategijom predviđena kao pokazatelj provedbe te mjere? Reforma sustava odgoja i obrazovanja ne može se provoditi bez donošenja jasnoga nastavnoga plana (strukture satnice), kako za osnovnu, tako i za srednju školu, a ta aktivnost nije nigdje navedena.
24. Hibridno vrjednovanje nije plod općega nacionalnoga suglasja.
 
25. Akcijski plan je metodologijski nedosljedan. Predložena djelovanja u pravilu nisu znanstvena, pa čak ni stručna, a međusobno ne konvergiraju, niti su koherentna da bi ispunjenjem pojedinih ili svih aktivnosti došlo do provedbe mjere u kojoj su one navedene. Stoga predloženi akcijski plan ni na zdravorazumskoj razini prosječnih legitimnih očekivanja ne znači ispunjenje mjera, podciljeva ni ciljeva samom provedbom pojedinih aktivnosti.
26. Prijedlogu akcijskoga plana, kao iStrategiji, nedostaje dosljedna struktura. Zašto svaki cilj nema mjere za svoju provedbu? Zašto mjere nemaju ustaljeno nazivlje i koordinatore među više nositelja? Zašto se pokazatelji provedbe ne navode konsekutivno i konsekvetno?
 
27. Koje su mjere, od njih 340 u Strategiji, prioritet prema Prijedlogu akcijskoga plana? Koja će biti korist od provedbe poglavitih mjera?
28. Koji su troškovi provedbe pojedinih mjera i podciljeva? Koji Državni proračun prati ili će pratiti sve ono što je zacrtano Prijedlogom akcijskoga plana? Ili ne postoji ozbiljnost ni politička volja da se akcijski plan provede?
29. Tekst Prijedloga akcijskoga plana nije napisan uzimajući u desetke odredaba Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15).
30. U tekstu se 111 puta rabi nehrvatska riječ kurikulum, namjesto riječi uputnik ili kurikul. Usp. http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/.
31. Prijedlog akcijskoga plana nije ispravio bitan manjak odgoja, koji je dokazan u prethodnim reformskim ispravama kao što su Strategija iz 2014. i prijedlozi uputnika iz 2015. Usp.http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/i http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/.
32. Zbog svega navedenoga Prijedlog akcijskoga plana ne zaslužuje biti donesen.
 

Mr. Petar Marija Radelj, teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga; http://www.vjeraidjela.com/osvrt-na-prijedlog-akcijskoga-plana-provedbe-strategije-obrazovanja-znanosti-i-tehnologije/

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 687 gostiju i jedan član online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević