Get Adobe Flash player

Humanističko i društveno područje

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Citat iz Izjave: Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (tajnik Razreda: akademik August Kovačec)
Velikim brojem sudionika u izradbi prijedloga reforme ne mogu se opravdati njezini strukovni nedostatci. To što su umjesto pomno odabranih skupina stručnjaka u izradbi prijedloga sudjelovali velikim dijelom ljudi koji su se sami prijavili na natječaj, nerijetko je vodilo u voluntarizam i aktivizam u predloženim rješenjima.
https://i.ytimg.com/vi/Tl_jLt9AZ88/maxresdefault.jpg
Matija Grgat
 
Citat iz izjave: Hrvatski institut za povijest, Zagreb (ravnateljica HIP-a: dr. sc. Jasna Turkalj) Znanstveno vijeće Hrvatskoga instituta za povijest
Ovakav prijedlog radikalno mijenja koncepciju srednjoškolskoga učenja i poučavanja Povijesti, a sasvim izgledno bez rezultata koje predlagači očekuju i to iz više razloga. 
1.) Ovim se pristupom ne mogu savladati izneseni koncepti. 
2.) Nastavnici nisu osposobljeni za istraživački pristup sadržajima niti se za njega, zbog zahtjevnosti, mogu osposobiti „preko noći“. 
3.) Nemoguće je napraviti udžbenike i ostale nastavne materijale s obzirom na to da svaki nastavnik može formulirati svoje teme. Postavlja se pitanje tko će birati izvore, a po potrebi i prevoditi ih, tko će ih i kako „prilagođavati“ dobi učenika i, na koncu, kojim će se sredstvima sve to financirati. 
4.) Nemoguće je provesti državnu maturu jer nema obveznih sadržaja. 
5.) Nemoguće je provesti vrednovanje nastavnika i praćenje njihova rada. Poseban je problem u Prijedlogu i podzastupljenost hrvatske povijesti. 
U skladu s rečenim smatramo da prijedlog Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Povijest nije prihvatljiv ni za eksperimentalnu primjenu u hrvatskim školama, nego zahtijeva opsežne i ozbiljne metodičko-didaktičke i sadržajne izmjene i dopune.
 
Citat iz Izjave: Društvo hrvatskih književnika, Zagreb (predsjednik DHK: Božidar Petrač)
Predloženi kurikul krajnje je neprimjeren!
 
Zanemarivanje hrvatskoga identiteta i nekih njegovih nosivih obilježja u kurikulu držimo neprihvatljivim stručnim propustima onih koji su ga pisali i prvorazrednim političkim pitanjem kojim se Ministarstvo mora vrlo ozbiljno pozabaviti.
 
Citat iz stručne recenzije: Sanja Bežen, mag. praesc. educ. Dječji vrtić Savica, Zagreb
Hrvatski jezik u predškolskome odgoju i obrazovanju
 
Zašto se hrvatski standardni jezik nigdje ne spominje u kurikulnim dokumentima? Smatram da je sada prava prilika da se odnos prema hrvatskome jeziku u predškolskome odgoju unaprijedi unošenjem snažnijih formulacija u temeljne dokumente poput kurikula, koji sadrže osnovne zadaće i vrijednosti odgoja i obrazovanja te određuju sve ključne sastavnice organizacije i provođenja odgojno-obrazovnoga rada. U kurikulu predškolskoga odgoja svakako treba istaknuti potrebu njegovanja hrvatskoga standardnoga jezika u radu s djecom i u ostalim aktivnostima odgojitelja. Termin hrvatski jezik svakako bi trebao naći mjesto u dijelovima koji govore o načelima (ljubav prema zavičaju), vrijednostima, kulturi vrtića i slično. To se odnosi i na termin standardni hrvatski jezik, koji nije zastupljen ni u jednome dokumentu koji je spomenut u ovome tekstu zbog važnosti standardnoga jezika u osobnoj kulturi i u komuniciranju pojedinca u zajednici.
                       
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, prof. savjetnik XV. gimnazija, Zagreb
Kao profesorica hrvatskoga jezika, mentorica i savjetnica s dugogodišnjim stažem u gimnaziji, kao metodičar-praktičar studentima kroatistike i suradnica Katedre za metodiku hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao filolog i povjesničar hrvatske književnosti, područja s kojega sam stekla akademski stupanj doktorice znanosti, pozvala bih u to ime voditelja projekta dr. Jokića da se ne ogluši na analize, zaključke i prijedloge svih onih stručnih i kompetentnih znanstvenika, profesora i praktičara koji su ukazali da predloženi dokument treba doraditi te nacionalno važnom dokumentu implementirati nepristrane znanstvene institucije i stručnjake. Nije li cilj javne rasprave upravo to i htio biti? Ne osjećam se „cenzorom“, kako je danas u javnome medijskom obraćanju dr. Jokić titulirao „analitičare“ CKR-a, ako ću ukazati na konceptualne nejasnoće i nedosljednosti ovoga dokumenta.
 
Zamjetno je da se predloženi kurikul Hrvatskoga jezika oslanja isključivo na metodičare „školske prakse". Sigurno bi bilo više nego poželjno u doradu dokumenta pored uvaženih kolega sa škola uključiti sveučilišne profesore, kroatiste s katedri za hrvatski jezik i književnost, znanstvenike i filologe. Većina željenih ishoda slagana je copy-paste, to jest od velike želje da se sve složi u tablice, ponavljanja konstrukcija riječi i cijelih rečenica česta su ili nezamjetno izmijenjena. Npr. str. 121. domena Komunikacija i jezik, u prvom razredu srednje škole za razinu usvojenosti "dobar", predlagatelj piše: "Prema smjernicama razgovara i raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom." Za razinu "zadovoljavajući" stoji: "Razgovara i raspravlja prema modelu radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom."
 
Zaključno: model ishodi učenja, koji se nameće naučenom sadržaju, može biti kontraproduktivan. Mišljenja sam da navedena taksonomija vrednovanja i procjenjivanja nije prirodna predmetu Hrvatski jezik. Očekivano bi bilo da tablice detaljno i vrlo precizno razrade obvezna područja usvojenosti norme hrvatskoga standardnog jezika kada govorimo o domeni Komunikacija i jezik. Metajezik pojmova koji su navedeni u 1. razredu za gimnazije uvode se tek u 4. razredu. Predloženi kurikul uvelike podilazi učeniku i njegovim očekivanjima, učeničkome osobnom doživljavanju, kako teksta, tako i komunikacije. Zamjetno se izostavlja analitičko i sintetičko mišljenje koje bi trebalo njegovati.  Hrvatski jezik kao sintagma ne spominje se. Hrvatska književnost u kanonu nigdje se izrijekom ne spominje. Vjerojatno se podrazumijeva, no govorimo o predmetu koji nosi obilježja nacionalnoga identiteta, hrvatske povijesti i kulture. Posredstvom jezika učimo, mislimo, zaključujemo, izražavamo se. Duhovne vrijednosti jezika i književnosti su zanemarene, a u prvi plan utisnute su raznolike metode, definicije, ponderi i tako dalje.
 
Citat iz stručne recenzije: Stela Čuturić, akademska slikarica, učiteljica Osnovna škola Vidici, Šibenik
Okvir nacionalnoga kurikula CKR-a možemo nazvati "utopijski dokument " nastao preuzimanjem tuđih dokumenata (Kanada, Finska, Češka...) - zemalja koje ni po čemu nemaju sličnosti s našom kulturom, tradicijom, nacionalnim interesom i uvjetima u kojima se djeca i mladi obrazuju.
Nezamislivo je da u sastavljanju CKR-a ne sudjeluju učitelji Likovne kulture s terena niti više savjetnice Likovne kulture. Stavovi i potrebe učitelja Likovne kulture /Likovne umjetnosti bitno se razlikuju od koncepta prijedloga CKR kurikula. Riječ „kurikulum“ mora naći adekvatan izraz u hrvatskome jeziku. Čak i Slovenci imaju prijevod na materinski jezik (učni načrt). Zašto se koristi riječ „domena“ kada za nju imamo hrvatsku riječ područje? Mnogo je toga u ovome dokumentu nedorečeno.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Igor Fisković HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Razumijevanje konteksta likovnoga djela čak uz „kritičko prosuđivanje i vrednovanje“ s previše improvizacije i neodređenosti umjesto da promišljanja programa idu od pročišćavanja osnovnih pojmova. U kurikulu, međutim, s pojmom stila počinje se baratati znatno kasnije negoli se učenicima daje u zadatak da „istražuju (…) te daju idejna i konkretna rješenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini“. Očito se daju preveliki, mahom suvišni, zadaci prije negoli su utvrđene osnovne podloge, što znači da nije utvrđen i razrađen način kako bi se učenici zbližili s umjetnošću i dostojno ju zavoljeli kao rezultat ljudskoga duha i duhovnih težnji ili nastojanja. Svakako moja „recenzija“ kurikula nije niti može biti pozitivna kao ni u odnosu na takozvanu Bolonjsku reformu sveučilišnoga studija, na koju je naša zajednica olako pristala, pa me to ispunilo osjećajem nevoljkosti - ako ne i uzaludnosti ili nemoći u podučavanju mladih.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, doc. dr. sc. Marko Alerić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U spomenutim je kurikulnim dokumentima i mnoštvo velikih propusta te zaslužuju i trebaju ozbiljnu doradu prije eksperimentalnoga uvođenja u škole. Ujedno je prije eksperimentalnoga uvođenja potrebno provesti prilagodbu postojećih nastavnih sredstava i pomagala ili izradu novih, što se odnosi ponajprije na udžbenike. Vjerujemo da će reforma omogućiti školovanje mladih naraštaja u skladu s nacionalnim i općim vrijednostima, suvremenim i međunarodnim tendencijama te da će tako školovani mladi ljudi svojim znanjima, vrijednostima, stavovima i sposobnostima biti odgovorni nositelji prosperiteta društva na svim razinama.
               
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Mario Grčević, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU-a
Bitni dijelovi ocijenjenoga kurikula na žalost nisu pripremljeni na način koji bi bio prihvatljiv kao temelj za reformu nastave Hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama. Prijedlogu Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik stoga ne mogu dati pozitivnu ocjenu.
 
Citat iz stručne recenzije: Matija Grgat, prof. i suradnici XI. gimnazija, Zagreb, Suzana Molčanov, prof., Pero Pažin, prof.
Svi nabrojeni ishodi u svim predmetnim područjima 'vise u zraku' bez konkretnih nastavnih sadržaja. Jer se ovako čini da su sadržaji znanja nebitni, što još jednom potvrđuje smjer odstupanja od znanosti. Stječe se dojam da će svaki profesor imati vlastiti, samovoljno stvoren program i sam pribavljati nastavne materijale. Ishodi u kurikulu izgledaju kao „carevo novo ruho“ - biranim izrazima opisane šarene, sjajne tkanine koje nitko ne vidi.
 
Upravo je književnost kao umjetnost jedan od putova potrage za istinom, čovjeku i svijetu prenosi istine koje se ni na jedan drugi način ne mogu prenijeti. Nemamo pravo učenicima te istine zakloniti pristupom književnosti kakav se nudi ovim kurikulom. Kako je moguće da danas, u sve jačoj javnoj svijesti o zlu pedofilije, svoje mjesto u školskoj lektiri nađu djela u kojima se ona promovira, s incestuoznim odnosima,okrutnim nasiljem luđaka, izopačenim postupcima zlih i demonskih likova, sušenjem mesa s kolinja na dimu krematorija, silovanjem djevojčice od deset godina, zločincem koji se prikazuje u zavodljivom svjetlu da čitav svijet luduje za njim u sveopćemu seksualnom uzbuđenju, stravičnim odrastanjem u izopačenoj sredini, svijetom izloženim kanibalizmu, samoubojstvima i crnilu, brutalnosti petnaestogodišnjaka koji dane provodi u školi, a noću sa svojom bandom pljačka, premlaćuje i siluje bespomoćne izvodeći prave orgije ludog, bezrazložnog i nemilosrdnog nasilja i tako dalje. Antiodgojne, antipedagoške elemente nalazimo na mnogim mjestima u prilično velikome broju knjiga navedenih za samostalno čitanje, ali i one antiumjetničke jer „umjetnost oplemenjuje, a ne poživinčuje“, kako je to zapisao naš Matoš, za kojega se ne može reći da nije razumio što su umjetnost i ljepota. U izboru književnih djela neophodno je strogo definiranje pedagoških, etičkih i estetskih kriterija uz poštivanje recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika. Granice su svugdje potrebne, posebno u odgoju!
 
Preporučujemo onima koji će u budućnosti imati utjecaja na izradu kurikula Hrvatskoga jezika da pročitaju tekst Ivane Brlić-Mažuranić Omladini o idealima. Jako je aktualan i za današnje mlade jer je čovjek bez ideala duhovno mrtav i onda je sav govor o književnosti, znanju i kulturi bez smisla. Ideali su vječni - i onda kada ih se ne poznaje i ne priznaje: istina, dobrota, ljepota – a ni jedan od njih ne navodi se u ovome kurikulu. Držimo da je potrebno iznova napisati kurikul Hrvatskoga jezika.     
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Sanda Ham, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Bez obzira što se pogrješan naziv kurikulum i kurikularni proširio, doista nije dobro da tako važna hrvatska reforma nema pravilno hrvatsko ime - ako već naziv nastavni uputnik nije prihvaćen, valja nastojati na nazivu kurikul i kurikulni prema hrvatskome standardnom jeziku. Za to postoje brojni jezikoslovni razlozi i mišljenja uglednih hrvatskih jezikoslovaca. Popis literature u "cjelovitoj kurikularnoj reformi" nije zadovoljavajući i može se na temelju toga popisa pomisliti da autori kurikula nemaju uvid u suvremenu kroatističku literaturu.
Bloomove se taksonomije ne treba tako neupitno pridržavati jer unosi brojne nejasnoće. Osobito nije jasno koje sadržaje učenici trebaju znati da bi postigli ishode koji su navedeni u kurikulu: pojedini su ishodi posve isti od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda gimnazije – zašto se osam godina upinjati prema istomu ishodu ako je već ostvaren u prvoj godini? Moja je bitna zamjerka u samome načinu pisanja kurikula, dakle, cilja u bit stvari. Treba odustati od opisnih ocjena.       
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nisu posebno razrađeni još neki koncepti, poznati u svjetskoj literaturi i nipošto nevažni, kao što su npr. povijesna važnost i etička dimenzija ili moralna dvojba u tumačenju prošlosti. Kada je riječ o nastavnim temama u osnovnoj školi, tu ima priličnih nerazrađenosti, neujednačenosti, previda i u biti nedovršenoga posla.
 
Citat iz stručne recenzije: Ljiljana Jambor, prof. Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb
Promjene u nastavi Povijesti su potrebne. Osnovni proces koji je pokrenuo HNOS, a to je usmjerenost nastave na učenika i odmak od predavačke nastave uporabom raznolikih oblikovnih metoda i različitih izvora učena i poučavanja, treba nastaviti.
 
Citat iz stručne recenzije: Ivan Janjić, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
Novi prijedlog nastavnoga„kurikuluma“ vrlo jasno govori kako je radna skupina skrbila o hrvatskome jeziku. Dovoljno je navesti kao anegdotu izlaganje članice Radne skupine za Hrvatski jezik u srednjim školama koja se na županijskome stručnom vijeću pohvalila da su, analizirajući kurikule stranih obrazovnih sustava, proučili i kurikul Sejšela i Novoga Zelanda??? Siguran sam, iako spomenute kurikule nisam pročitao, da baš u njima možemo pronaći adekvatan primjer odnosa prema materinskome jeziku sličan našemu.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Mario Jareb, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Držim, prema tome, kako bi u cjelini gledano, Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest u sadašnjemu obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drugačijim temeljima.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Antun Dubravko Jelčić, HAZU, Razred za književnost, Zagreb
Ima li smisla nabrajati sve promašaje kojih je toliko da taj dokument CKR čine nepopravljivim? Ako smo ljudi odgovorni za budućnost svojih potomaka i za sudbinu svoga (malobrojnog) naroda, u ovome spisu možemo pročitati samo uputu kako upropastiti hrvatsko školstvo, kako ga učiniti negacijom samoga sebe. I u obrazovnom i u odgojnom smislu. Po intencijama ove skupine „reformatora" i „pedagoga" škola više i ne bi bila škola, mjesto gdje polaznici, to jest učenici uče, stječu naobrazbu, a to podrazumijeva i odgovarajući trud i napor, nego mjesto zabave. Sve što je imalo teže, sve što traži neki umni napor, valja „olakšati", a to u praksi znači banalizirati. Iz takve „škole" mogu izaći u najboljemu slučaju samo mediokriteti i „fahidioti", intelektualno insuficijentni „stručnjaci".
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Zoran Juranić HAZU i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
U strategiji svake civilizirane zemlje obrazovanje, pogotovo humanističko, trebalo bi biti temelj uspješnoga razvoja svih drugih djelatnosti. Proučavajući ove dokumente nisam mogao pobjeći od jedne terminološke nedoumice: dvojbene uporabe izraza „ishod" i „razrada ishoda". Vjerujem da je ovakva jezična nespretnost nastala kao rezultat nedovoljno preciznoga prijevoda stranih metodologija, a kao da i nisam jedini kojemu ovakva nepreciznost smeta.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Martina Kolar Billege, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Metodički pristup određivanju sadržaja poučavanja podrazumijeva uvažavanje spoznaja matičnih znanosti i odgojno-obrazovnih znanosti, stoga je pri strukturiranju i metodičkome transferiranju sadržaja poučavanja (horizontalna i vertikalna raspoređenost sadržaja) potrebno uvažavati spoznaje tih znanosti. Procese poučavanja i učenja nemoguće je ostvariti izvan sadržaja i bez određene koncepcije sadržaja ili objektivnih znanja. Stjecanje je znanja postupno i ne smiju se izostaviti teorijska znanja.
 
Citat iz stručne recenzije: Majda Leskovar, prof. Škola za primijenjenu umjetnost, Rijeka
Smatramo da nametanje metoda rada nije dobro. Metode oduvijek slobodno koristimo i prilagođavamo ih učenicima kako bismo postigli optimalne rezultate. Očekujemo izmjene kurikula Likovne umjetnosti i uključivanje sveučilišnih nastavnika i znanstvenika u izradu.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Josip Lisac Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku
Tijekom prošlih nekoliko tjedana mnogo sam energije uložio u pregledavanje kurikula Hrvatskoga jezika, ali i nekih drugih kurikula, poglavito onih što su posvećeni jezikoslovnim pitanjima. Razumije se da tu ima mnogo pitanja kojima vrijedi pokloniti pozornost. Dakako, mislim da bi naš školski sustav bilo važno osuvremeniti. To se, razumije se, odnosi i na kurikul materinskoga jezika. Ipak moram zaključiti da je ponuđeni tekst posve neprihvatljiv te ne može biti temelj za ozbiljnu raspravu. Mislim da - zbog sasvim neprihvatljiva odnosa prema nacionalnome identitetu - taj kurikul u cjelini mora biti odbačen i da se mora napraviti novi o kojemu bi se moglo raspravljati. Nešto što je u osnovi krivo ne može se popraviti. Može se dotjerati samo ono što je prihvatljivo. Nije mi drago tako zaključiti, ali tako stoje stvari.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Marijana Marinović Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka
Predložena reforma kurikula za nastavni predmet Povijest nije vizionarski pothvat koji će osuvremeniti nastavu Povijesti, maksimalno motivirati i angažirati učitelje, nastavnike, stručnjake u potpornim ustanovama, znanstvenike na fakultetima i dobiti punu dugoročnu političku podršku. Velika je vjerojatnost da bi većina učitelja i nastavnika nakon provođenja ovakve „reforme" nastavila raditi na tradicionalan način te da će učenici ostati lišeni ključnih znanja i vještina koje su im potrebne za život i rad u budućnosti. Stoga mislim da bi, u cilju smanjenja rizika da reforma loše završi, bilo nužno inzistirati na tome da se proširi stručno-znanstveni tim za izradu predmetnoga kurikula te da se dubinski prouči i promisli tradicionalna paradigma, koja je očito preživjela mnogobrojne reforme u školskome sustavu u posljednjih 25 godina, kao i da se prouče programi i kurikuli koje smo u posljednjih deset godina kreirali. Mislim da kreiranje hibrida poput priloženih svakako treba izbjegavati.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Nenad Moačanin Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU-a
Posve je nejasno kako se zamišlja izbalansirana usporedba radikalno lijevih i radikalno desnih pokreta i režima gdje bi moralo biti jasno da neće biti pomaka od današnjih ideoloških konfrontacija bez isticanja različitih stupnjeva i pojedinih faza totalitarnosti, korijena u različitim kriznim situacijama u posve različitim političko-gospodarskim okolnostima. Razrada ishoda ostavlja dojam kao da se pri kraju školovanja učenik želi usmjeriti prema znanstvenome radu, zamalo arhivskome istraživanju. Kamo sreće za visokoškolsku nastavu povijesti kada bi se to ostvarilo već na srednjoškolskoj razini!
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Ante Nazor, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb
U izradi kurikula sada bi trebalo angažirati sve relevantne znanstvene ustanove kako bi se postigao optimalan rezultat i uklonila svaka sumnja da je njegovo provođenje monopol određene skupine ljudi. Na djeci se ne smije eksperimentirati ni improvizirati. Nevjerojatno je da se 2016. godine u novome programu za hrvatske škole spominje formulacija „ratni sukobi na (post)jugoslavenskom prostoru”!? Važno je očitovati se i donijeti zaključak o primjedbama da je „novi kurikul Povijesti strukturno i metodološki neprihvatljiv”, na što upozorava struka s ogromnim znanjem o metodologiji i iskustvom rada u osnovnoj i srednjoj školi. Takve su ocjene zabrinjavajuće jer ako temelj nije dobar, nema smisla ići dalje prije nego što se to popravi.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Sastavljači kurikula zapravo nastavljaju redukciju hrvatske nacionalne književnosti kao i nacionalne povijesti koja je započela još za vrijeme Šuvarovih reformi školstva u drugoj polovici sedamdesetih godina XX. stoljeća s idejom kako treba odstraniti još više autora, posebno onih starijih, jer navodno djecu odvlače od čitanja. Da se pita samo djecu, oni ne bi učili ni tablicu množenja, vjerojatno ih ne zanima ni botanika ili kemijski procesi i zato je takva argumentacija neozbiljna i nestručna. Uglavnom, radilo se pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci, što je strašno.
Model ishoda učenja, koji se u CKR-u nameće naučenome sadržaju, može biti kontraproduktivan. Mišljenja sam da navedena taksonomija vrednovanja i procjenjivanja nije prirodna predmetu Hrvatski jezik. Popis djela hrvatske književnosti svakako bi morao biti zastupljeniji u odnosu oprema djelima europske i svjetske književnosti.
 
Citat iz stručne recenzije: Ivana Orešić, prof. Osnovna škola Vjenceslava Novaka, Zagreb
U Cjelovitoj kurikularnoj reformi bi nedefiniranje sadržaja, kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnoga učinka od onoga koji kurikul želi postići. Pa ishodi se ostvaruju kroz određene sadržaje! U CKR-u, iz nekoga meni neshvatljivoga razloga, kurikul sadržaje smatra suprotstavljenima ostvarivanju ishoda. Smatram da definiranje sadržaja - ali ne onih koji se trebaju obraditi (kako se to navodi u uvodu predmetnoga kurikula), nego onih koje učenici trebaju usvojiti - ni na koji način ne sprječava da učenik preuzme središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Hoće li ove rasprave i naši komentari, kao u sličnim slučajevima, biti mrtvo slovo na papiru ili ih misle uvažiti kako bi se sami dokumenti poboljšali? Kako je to moguće kvalitetno napraviti u tako kratkome roku? Kako se, u tako kratkome roku, misli pripremiti učitelje za provođenje takve nastave? I naravno - čemu žurba? Ne bi li kvaliteta trebala biti važnija? 
           
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Katedra za hrvatsku književnost
Važno je odmah na početku postaviti pitanje zašto među članovima stručnih i radnih skupina za jezično-komunikacijsko područje i nastavni predmet Hrvatski jezik nema niti jednoga sveučilišnog nastavnika s kroatističkih odsjeka filozofskih fakulteta premda je upravo njihova uloga u obrazovanju nastavnika koji će provoditi reformu ključna. Nedostaju također ugledni znanstvenici iz područja filologije iz vodećih znanstvenih ustanova, kao što su HAZU ili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji bi mogli pomoći u kompetentnom posredovanju znanja iz matičnih znanosti koje su polazište kompetencija.
 
U Popisu djela za cjelovito čitanje hotimično se izbjegava ono što bi vodilo razvijanju svijesti o nacionalnoj pripadnosti i identitetnoj odrednici nacionalne književnosti. Prenaglašeno načelo izbornosti, što bi u razboritu omjeru dobrodošlo u poticaju kreativnosti nastavnika i učenika, poništava svaku učinkovitost odgojno-obrazovnoga procesa. Ono također onemogućava uravnoteženo praćenje vrednovanja. Gledajući u cijelosti, zanemarena je estetska i literarna dimenzija književnoga teksta, kao i etička i spoznajna dimenzija. Među svrhama čitanja književnih tekstova na prvome je mjestu zabava.
 
Kritička analiza predmetnoga kurikula Hrvatski jezik, s posebnim osvrtom na domenu Književnost i stvaralaštvo, pokazala je brojne metodološke, strukturne i sadržajne propuste, posebice u pogledu temeljnih vrijednosti (znanje i identitet), koje je nacionalni kurikul obvezan jamčiti svim dionicima odgojno-obrazovnoga sustava. Iz tih razloga zaključujem da Prijedlog nacionalnog kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik u ovome obliku nije prihvatljiv te da zahtijeva temeljite izmjene i dorade, za što je potrebno uključiti priznate stručnjake iz matičnih disciplina.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Tomislav Raukar HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U konceptima kurikula Povijesti izostavljen je jedan od temeljnih, upravo nezaobilaznih, pojmova - čovjek i društvo ili pojedinac i zajednica, bez kojega je naše poznavanje povijesnoga razvoja osiromašeno i veoma otežano, a svakako nepotpuno. Veoma česta formulacija jest da učenik „proučava“ pojedine koncepte i slično pojavljuje se već u tablicama za peti razred osnovne škole, a zatim se u obliku učenik „istražuje“ nastavlja do kraja osnovnoškolskoga kurikula, pri čemu se zanemaruje pitanje o primjerenosti takvih izričaja za učenike u toj dobi. U kurikulu nema tragova odgojnim ciljevima u nastavi Povijesti.                  
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Tomislav Sabljak HAZU, Odsjek za povijest hrvatske književnosti, Zagreb, član suradnik HAZU-a
Potpuno je besmisleno raspravljati o Cjelovitoj kurikularnoj reformi u ovoj formi i eventualno prepravljati, dopunjavati, tobože usavršavati, jer što dublje ulazimo u nj, to vidimo samo ponor. Tu popravka nema - s bilo kojega stajališta polazili, kojemu god svjetonazoru pripadali. Kada sam se vraćao s okrugloga stola o Utjecaju kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo, koji je održan u auli Sveučilišta u Zagrebu 23. ožujka 2016., parafrazirao bih stihove engleskoga pjesnika W. H. Audena „Zaustavite reformu jer ničem dobrom ona ne vodi“.
 
Citat iz stručne recenzije: Antonia Sikavica Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
Kurikul Hrvatskoga jezika detaljno navodi sve ciljeve, svrhu i ishode učenja, a nigdje nije određen sadržaj (program) kojim bi se isti mogli i ostvariti u nastavi. Kako vrednovati znanje bez zadanoga sadržaja?! K tome su sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik potpuno neprimjerene hrvatskome kao materinskome jeziku i u praksi ih je nemoguće ostvariti: 1. Slušanje i govorenje; 2. Čitanje; 3. Pisanje. One su karakteristične isključivo za strane jezike te se ponovno stječe dojam o „prepisanim" elementima. Također su potpuno besmislene i nejasne razlike u definicijama triju osnovnih pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Popis predloženih djela za cjelovito čitanje već je u svome nazivu kontradiktoran. Ako se sugerira cjelovito čitanje opsežnih djela (i do osamsto stranica), zašto se nudi (nedefiniran) izbor iz poezije ili proze pojedinih autora (npr. A. G. Matoša, Tina Ujevića ili A. B. Šimića), a pritom nerazumno i književno-znanstveno neutemeljeno izostavivši s toga istog popisa klasike poput Homera, Marulića, Zoranića, Lucića ili Biblije. Kako uopće kvantitetom možemo opravdavati kvalitetu?! Gledajući po stilskim razdobljima (iako taj sustav u popisu autora i djela NE postoji), rezultat je za nacionalnu književnost - poražavajući!
 
Citat iz stručne recenzije: Vesna Slaviček, prof. Ugostiteljska škola, Opatija i Osnovna škola Srdoči, Rijeka
Nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja Povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika. Zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava. 
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Dean Slavić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Među autorima ovoga „kurikuluma“ ne samo da nema povjesničara književnosti – nema ni jedne osobe koja bi ispunjavala dva bitna uvjeta: prvo da je po temeljnome studiju kroatist i drugo da se bavila znanošću o književnosti. Nema ni metodičara za više razrede osnovne škole te za srednju školu. Razlog je u pogrješnom sustavu izbora „radne skupine“ koja je pisala „kurikulum“. Konačno, u literaturi nema stručnih djela iz povijesti hrvatske književnosti.
 
Citat iz stručne recenzije: doc. dr. sc. Dubravka Smajić Fakultet odgojno-obrazovnih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Kurikul Hrvatskoga jezika u području komunikacije i jezika nije usmjeren na njegovanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta. U ovome kurikulu ta je sastavnica izostala. U odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nije nigdje naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjemu programu.
 
Citat iz stručne recenzije: Alen Šimičić, prof. Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek
Volio bih vidjeti na nastavi nekoga od članova SRS-a kako će ovo funkcionirati! Količina tablica i suhoparnoga teksta, potpuno neprimjenjivoga u predmetu kao što je Povijest, u prijedlogu kurikula vrlo je velika. Ishodi za društveno–humanističke znanosti jednostavno ne mogu biti ovakvi.
Neka mi netko objasni kako se i na koji način može kritički raspravljati o nekoj osobi ili događaju ako se o toj stvari ne znaju osnovni faktografski podatci. Tada se stvarati kritičko mišljenje ili raspravljati o nečemu jednostavno ne može! Može li mi netko objasniti čime se bavi Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi sa sjedištem u Solunu i kako su njegova izdanja relevantna za kurikul Povijesti, a izdanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata i Hrvatskoga instituta za povijestnisu?!
 
Citat iz stručne recenzije: Drago Štambuk, dr. med., književnik Zagreb
Zlatna formula hrvatskoga jezika „ča-kaj-što“
 
Predlažem da se u nastavni program uvede pojam i obrazloženje zlatne formule hrvatskoga jezika „ča-kaj-što“, koja sažima i predstavlja/predočava na jednostavan i razumljiv način (poput marke, eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (narječja ili idioma) - čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga.
  
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Željko Tomičić Sveučilište u Zadru i Institut za arheologiju, Zadar, član suradnik HAZU-a
Pitam se koja je stvarna pozadina takva uratka? Zacijelo krajnja ishitrenost, površnost, a naglašavamo i uskogrudnost u pristupu srži povijesti, koja je lišena spoznaja  interdisciplinarnih znanstvenih područja.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Jasna Turkalj Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest rezultirao je izbjegavanjem temeljnih povijesnih znanja. Osobito je sporno zahtijevanje razvijenoga  apstraktnog mišljenja, a očekivanja koja se stavljaju pred učenike nisu usklađena s njihovim psiho-fizičkim razvojem i mogućnostima. 
U toj se reformi gotovo u potpunosti zanemaruje odgojna uloga. Intencija je da se od učenika stvaraju znanstvenici, a nastava Povijesti da se pretvori u znanstveni rad, što je prisutno već od 5. razreda osnovne škole i kulminira u 3. razredu gimnazije kada učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima te na zadovoljavajućoj razini oblikuje istraživačko pitanje o historiografskim problemima i prakticira profesionalno-etičke norme. Na sljedećoj razini učenik već samostalno planira i korake u istraživanju, a na vrlo dobroj razini oblikuje, provjerava i prilagođava teze, razvija koherentne istraživačke planove, sintetizira dokaze i samostalno procjenjuje uspješnost vlastitih istraživačkih strategija poštujući relevantne kriterije procjene.
 
Tablice uz ishode znanja su konfuzne, pune fraza, konstrukcija, nejasnoća, nelogičnosti i očiglednih propusta. Ishodi su nejasni i nemjerljivi. Izgledno je da će nastavnici koji nisu osposobljeni za ovaj način poučavanja jednim dijelom odustati od svega, odnosno nastaviti raditi kao i do sada, a učenicima će Povijest postati još omraženiji predmet s time da čak i oni najsposobniji učenici neće moći udovoljiti očekivanjima jer nisu primjereni njihovome psihofizičkom razvoju, što može rezultirati dodatnim frustracijama i gubitkom samopouzdanja. Jasno je da se pred učenike stavljaju zahtjevi kojima oni ne mogu udovoljiti, da će rezultati toga eksperimenta biti poražavajući, ali i da je nacionalna povijest u drugome planu. 
 
Napomenimo da su ključna pitanja koja se postavljaju u Prijedlogu često problematična, nejasna, ideološki opterećena i ne prate suvremene znanstvene spoznaje. Predviđenim se pristupom ne mogu savladati navedeni koncepti, a očekivanjima koja se postavljaju pred učenike uglavnom ne mogu udovoljiti ni studenti povijesti. Predviđeni način učenja i poučavanja ne samo da se ne bi rasteretio, nego bi dodatno i opteretio učenike, ali i nastavnike (uz pripremu za nastavu i gomilu drugih administrativnih obveza).
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Gordana Varošanec Škarić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mišljenja sam da je veći nedostatak u nastanku ovoga uputnika da su u njegovomu kreiranju sudjelovali samo stručnjaci koji su se javili na javni natječaj, a nisu se posebno pozvali poznati sveučilišni nastavnici i znanstvenici, to jest stručnjaci koji imaju i javnu prepoznatljivost. Izostavljeni su najveći nositelji hrvatske književnosti. Kurikul Hrvatskoga jezika - u kojemu na popisu obvezne literature nisu Marko Marulić, Petar Zoranić, Petar Hektorović, Marin Držić, Ivo Vojnović, Petar Šegedin - ne smije se uvesti u osnovne i srednje škole. Na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti poput Biblije, Homerovih epova, Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje. Neka su djela s obveznoga popisa književnih djela neprimjerena dobi maloljetnih osoba.
Kakav je to narod koji nema prošlosti koja se utkala u sadašnjost i koji nema jasan uvid u budućnost? To znači gubitak identiteta naroda koji govori hrvatskim jezikom. Je li to bila namjera ovih autora uputnika? Da, zaboraviti na okomicu hrvatskoga jezika. Ovaj kurikul mogao bi se shvatiti kao hotimičan pokušaj zaborava prošlosti i brisanja identiteta hrvatskoga jezika. Da sažmem: narod koji briše svoju prošlost, izgubit će zor budućnosti.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Slobodarski duh protestantizma jest jedna populistička bajka

 
 
Slobodarski duh protestantizma jest jedna populistička bajka, koju su duga stoljeća širili njemački nacionalni i proturimski krugovi, a s posebnim naglaskom na Katoličku Crkvu, koja je navodno diktatorska. Međutim ozbiljna znanstvena istraživanja ukazuju ustvari na suprotno. Upravo mnogi poznati protestanski povjesničari kulture, filozofi, književnici pa i teolozi dolaze do posve drugih spoznaja. Ovdje ću citirati Thomasa Manna, svjetski poznatog liberalnog književnika, iz jednog njegovog predavanja, kojeg je održao 29. 5. 1945 u Washingtonu: "Nijemstvo u svojoj čistoj kulturi, ono separatističko-antirimsko i antieuropsko, zaprepašćuje me i ulijeva mi strah, iako se ono predstavlja kao protestanska sloboda i duhovna emancipacija. Specifično Lutheransko je ono kolerički-neotesano sa psovanjem, pljuvanjem po drugima i divljanjem, ono strašno robustno pomiješano sa nekom nježnom ćudi i masovnim praznovjerjem u demone, incubi i nakaze (Kielkröpfe). Prema svemu tome ja imam instinktivnu odvratnost.
https://media1.britannica.com/eb-media/05/146205-004-CE861265.jpg
Ja nikada ne bih htio biti za istim stolom sa Lutherom, jer bi se uz njega osjećao kao u kući jedne nemani (Oger, mitska neman iz jedne francuske bajke, op.m.), koja ždere ljude. Uvjeren sam da bi se ja sa papom Leom X., Giovanni de Medici, tim ljubaznim humanistom, kojega je Luther nazvao "krmačom đavla", dobro razumio" (Kraj citata). Leo X. je bio papa, koji je Luthera ekskomunicirao. Da podsjetim, Thomas Mann je i sam bio protestant a za svoje književno djelo dobio je 1929. Nobelovu nagradu.
 
Možda je Thomas Mann to sve malo pjesnički zaoštrio, ali činjenica je ta da se glavna značajka Lutherove teologije sastoji u radikalnom nijekanju slobodne volje kod čovjeka. Tamo gdje nema slobodne volje, tamo se i ne može razvijati pravi slobodni duh. U svom poznatom djelu "De servo arbitrio" (O ropskoj volji) Luther tvrdi u odgovoru Erazmu Roterdamskom, da je "slobodna volja jedna čista laž." Slobodnu volju, po njemu ima samo Bog i nitko drugi, te Luther u tom pismu Erazmu nastavlja: "Ti sigurno jednog slugu, koji stoji u moći svoga gospodara, ne bi nazvao slobodnim, i sa još manjim pravom možemo mi nazvati nekog čovjeka ili anđela slobodnim, kad on stoji pod potpunoj vlasti i moći Boga. Iz toga slijedi da samo Bog ima slobodnu volju te se ona ne može pripisati nikom drugom biću, nego samo Božjem majestetu. Bog može i radi sve, kako kaže psalam, na nebu i na zemlji. Ako se slobodna volja pripiše i čovjeku, onda je to isto kao da mu se pripiše i Božanstvo, a to je bogohuljenje da ne može biti veće."
 
Nadalje Luther naglašava da je čovjek samo jedna "tegleća životinja, te ako na njega zajaše Bog, onda čovjek hoće i ide gdje Bog hoće, a ako na njega zajaše Sotona, onda on hoće i ide, kamo Sotona hoće. Čovjek nema slobodni izbor između ta dva jahača, nego jahači se bore između sebe, da bi čovjeka dobili u posjed." Tako dakle govoraše Luther. On je s time od Boga napravio jednog običnog tiranina, a čovjek je samo njegov poslušni rob. Čovjek-rob ne može razviti slobodni duh.

Do dana današnjega prevladava, čak i u modernim katoličkim krugovima, populistička protestanska bajka, da je Luther počeo reformaciju da bi pokrenuo borbu protiv nemorala u katoličkom kleru, kao što je prodaja oprosta grijeha itd. Luther to sam u tom svom odgovoru Erazmu Roterdamskom opovrgava riječima: "Moj Erazmus hvalim te i slavim, jer ti si jedini, koji je shvatio bitnost te stvari te me ne gnjaviš sa glupostima kao što je papinstvo, čistilište, oprost grijeha... Ti si spoznao kardinalnu točku, da je naime slobodna volja jedna čista laž." Poznato je da je Erasmus Reterdamski zastupao potpuno suprotno mišljenje od Luthera.

Napomenuo bih još samo da većina Lutherovih djela ni dan danas još nisu prevedena sa latinskog čak ni na njemački, a kamoli na druge jezike. Većina onih, koji se pozivaju na Luthera, nisu ga uopće ni čitala, nego iz generacije u generaciju preuzimaju ustaljene stereotipe i bajke te ih i prepisuju jedni od drugih. To se odnosi i na modernu i postmodernu akademsku, gore spmenutu, gospodu.
 

Dr. Anto Križić, https://www.facebook.com/plugins

Saborski zastupnici protiv GMO hrane

 
 
Najžešći protivnici uzgoja GMO hrane u Hrvatskoj bili su sabosrki zastupnici Živog zida i Mosta koji su prozvali Vladu da prihvaća direktive EU bez ozbiljne rasprave - Hrvatska je protiv uzgoja genetski modificiranih proizvoda na svojem području, usuglasili su se u utorak u Saboru vladajući i oporba, nakon žustre rasprave o izmjenama Zakona o genetski modificiranim organizmima u kojoj su zastupnici Mosta, Živog zida i HSS-a izrazili bojazan da se želi na "mala vrata" uvesti GMO u Hrvatsku.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQNCIIKHrKxysUaWE3irX-amIwsJ6_qbECEWOQws3tK00PhU9QLNA
Zakonskim izmjenama usklađuje se hrvatsko zakonodavstvo s propisima EU, na način da se propisuje pravna osnova mogućeg ograničavanja ili zabrane uzgoja GMO-a na dijelu ili na cijelom području Hrvatske, kazao je državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić, predstavljajući zakonski prijedlog. Opovrgnuvši da se tim zakonskim rješenjem želi uvesti GMO u Hrvatsku, Plazonić je istaknuo kako se zakon mora usvojiti samo kako bi Hrvatska kroz pravnu proceduru mogla zaštititi svoj teritorij od GMO uzgoja. "Apsolutno smo protiv uzgoja GMO oblika na našem teritoriju, no da bismo to ostvarili moramo poštivati određene europske pravne procedure", rekao je.
 
Najžešće kritike došle su od strane Živog zida, čiji zastupnik Branimir Bunjac naglasio kako bi Hrvatska osim GMO uzgoja trebala u potpunosti zabraniti i GMO hranu. “Od kuda vam pravo donijeti zakon koji kaže da se u Hrvatskoj može ograničeno ili namjerno uvoditi GMO? Ovaj zakon se ovdje nije smio uopće niti pojaviti, a kamo li da o njemu raspravljamo", poručio je. Upozorio je na posljedice GMO proizvoda na okoliš i ljudsko zdravlje, te ustvrdio kako je predloženi zakon ne samo protivan interesima i volji hrvatskog naroda, već i Ustavu. Mostov Miro Bulj drži pak neprihvatljivim da Hrvatska prihvaća direktive koje joj nameće EU bez ozbiljnije rasprave. "Hrvatska država trebala bi zaštititi svoje sjeme, svoje kulture, međutim očito nam se pod direktivama EU nameće ovisnost o toj nezdravoj GMO hrani", rekao je Bulj.
 
Davor Vlaović (HSS) zatražio je pak preciznije definiranje dijela zakona koji dopušta ograničenu uporabu GMO-a i njegovo uvođenje u okoliš u svrhu ispitivanja, izrazivši bojazan da se pod krinkom ispitivanja želi na "mala vrata" uvesti GMO u Hrvatsku. "Zakon bi trebao biti alat koji će osnažiti naš stav da smo protiv GMO-a. Ne treba na mala vrata ostaviti mogućnost da se pod krinkom ispitivanja uvede GMO", kazao je Vlaović i najavio da HSS-ovci neće podržati zakon u prvom čitanju.
 
Josip Križanić (HDZ) suglasan je da Hrvatska treba ostati slobodna od GMO uzgoja, ali i upozorio je uvoz GMO proizvoda iz inozemstva. Istaknuo je kako je Hrvatska članica europskog jedinstvenog tržišta i nemoguće je da zabrani primjerice uvoz mesa od životinja koje su hranjene GMO stočnom hranom, pa stoga važnim drži jasno propisati označavanje takvih proizvoda, kako i izbor bio na potrošaču, te jače kontrole. "Možemo biti idealisti, no život nije takav", dodao je. Željko Jovanović podržao je u ime Kluba SDP-a zakonske izmjene jer je Hrvatska, napomenuo je, već odlučila biti slobodna od GMO-a te joj nitko ne može nametnuti drugi stav. "Zakonskim izmjenama ništa se ne mijenja i Hrvatska će ostati zemlja slobodna od GMO uzgoja", zaključio je. Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.
 

mo/h, http://direktno.hr/domovina/saborski-zastupnici-protiv-gmo-uzgoja-hrvatskoj-90957/

Anketa

Jesu li požari po hrvatskome jugu slučajni ili podmetnuti?

Nedjelja, 23/07/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 837 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević