Get Adobe Flash player

Trebalo bi raskrstiti i zabraniti uporabu riječi prirodno ili organsko

 
 
Serija je započela tekstom: "Definicija Johanna Beckmanna iz 1777." (Hrvatski fokus, 20. 3. 2020.). Poslije uvodnog dijela ukazalo se na mogući antropogeni utjecaj broja stanovnika, zapravo humanih bića na klimatske promjene. Zemlju zauzima veliki broj „sustanara“, živih i onih koje je stvorilo ljudsko biće, neživih. U ovom nastavku težište je na trojedinstvu informacije, energije i materije. To određuje podjelu na energijsko-fizičke i informacijske uzroke. Informacijske uzorke se skupno obrađuje pod suvremenom sintagmom digitalna transformacija. Sve su to uzročnici klimatskih promjena.
https://ae01.alicdn.com/kf/HTB1loe8aDHuK1RkSndVq6xVwpXa2.jpg?width=800&height=800&hash=1600
Postoje dva temeljna pojma. Priroda i kultura. Sve što je stvorila priroda (prirodnine) rezultat je prirodne tehnike (npr. šumske jagode i gljive, materijal je organski polimer – m. o. p.). Sve što je stvorilo ljudsko biće (m. o. p.) rezultat je materijalne i/ili duhovne kulture. Proizvod je artefakt (umjetnina). Primjeri materijalne kulture su: kameni kipovi (umjetnička djela, materijal je anorganski polimer (m. a. p.), uzgojene gljive i jagode u staklenicima, pamuk (fitopolimer), govedina ili svinjetina (animalni o. p.). Tu su i brončani kipovi, metalni kotlovi i aluminijski okviri za prozore (materijal anorganski nepolimer). Sve može biti živo ili neživo.
 
"Sustanari"
 
Daleka su vremena kada se jelo što se ulovilo ili izraslo bez pomoći čovjeka. Stoga je u određenom trenutku započeo uzgoj biljaka koje su fitopolimeri i životinja koje su animalni polimeri. Izraziti je primjer „zelenog ispiranja mozga“ govoriti o organskoj hrani, prirodnoj hrani ili bio-proizvodima. Sve je to umjetno, stvoreno znanjem i voljom ljudskog bića. Trebalo bi raskrstiti i zabraniti uporabu riječi prirodno ili organsko. Jedini je smisleni naziv za uzgojenu hranu, eko-hrana. Ako se definicijski dogovori da je ta hrana uzgojena s upotrebom minimalnih količina kemijskih sredstava i mehanizacije, a s puno ljudskog rada.
 
Milijarda i pol pasa i mačaka
 
Tijekom odmora, jer umirovljenici nemaju godišnji, podosta se i šeta. Tada niste previše „on-line“. No, ukopča vam se vaše „vlastito računalo“. Počinjete zapažati pojave koje nemate priliku uočiti tijekom normalnog boravka u vlastitoj sredini. I počinjete u tom „računalu“ istraživanje i pisati rad. Odmaram se u gradu koji je svjetski priznat kao odmorište ne samo ljudi nego i njihovih ljubimaca. Iz teksta objavljenog u „Hrvatskom fokusu“ 1. 11. 2019. nekoliko najvažnijih misli i podataka.
 
Trenutačno na svijetu ima oko 900 milijuna pasa (Hrvatska oko 400 tisuća) i oko 600 milijuna mačaka. Njih približno 10 do 15 posto, žive u stanovima s obiteljima kao njihovi kućni ljubimci. To je oko 200 milijuna potencijalnih kupaca hrane u svijetu koja dolazi zapakirana u ambalažu. Kakvu? O tome se ne govori ili piše.
 
Taj grad ima i posebno ime. „Zemaljski raj za kućne ljubimce“ jer ih ugošćuju kamp i hotel. Često je u kampu više gostiju s psima, nego onih bez njih. Analizirano je što se zbiva na toj lokaciji. Neki parovi vode jednog psa, jedna gošća njih troje. U središtu Zagreba nedavno je viđen pas mase 75 kg, pasmine Newfoundland. Jede po kilogram hrane dnevno. Povijesna novost, u pravilu psi, ali i ostali ljubimci posljednjih tridesetak godina, kao rezultat promidžbenih akcija (greenwashing) troše kupovnu, tzv. PET-hranu. Ne preporučuje se da jedu ono što su „oduvijek“ jeli. Ostatke ljudske hrane. Kada psi imaju probavne teškoće, daje im se skuhanu hranu, uobičajenu u prehrani obitelji. Valja dodati, maštovitost proizvođača hrane za pse je izvanserijska. Kao i ljudska bića i životinje jedu hranu zbog proizvodnje potrebne energije. Posljedica je izmet. Postoje odredbe kako zbrinuti taj izmet. Potrebna su dva plastična proizvoda. Rukavice i vrećica. Ali i mjesto gdje se to odlaže. Nejasno je tko bi trebao biti organizator sakupljanja tog izmeta i što se s njim radi. Sve opisano vrijedi i za mačke kao i ostale kućne ljubimce.
 
Fitopolimeri (biljke)
 
Nije namjera pretjerivati s podacima ili od kada se nešto uzgaja. Primjerice za proizvodnju 1 kg pamuka, inače obljubljenog tekstilnog materijala, potrebno je najmanje 20 m3 vode i puno ljudskog rada. Nažalost i u suvremenim uvjetima, puno je onog suvremenih robova. Za 1 kg govedine potrebno je 15 m3 vode. Gotovo nema proizvodnje hrane bez potrošnje vode ispod nekoliku kubičnih metara. Pisano s motrišta autora, treba navesti potrošnju vode za proizvodnju plastike. Maksimalno 180 L ili 0,18 m3 što je 111 puta manje od 1 kg pamuka.
 
Hrana
 
Diljem svijeta vlada glad. Zato što nema 0,25 eura za hranu, dnevno umire 20 tisuća djece. Istodobno se baca godišnje oko 400 milijuna tona hrane. Liječnica i znanstvenica S. M. Milanović objavila je da debljina skraćuju Hrvatima život za 3,5 godine (VL, 4. ožujka 2020.). Istovremeno mnogi potaknuti turističkom navalom (trenutno u zastoju) ukidaju tzv. male porcije. Primjer nekome je dosta mala pizza. Nema je više. Uzima normalnu, pola pojede a pola, nosi u ambalaži kući. Stoga prijedlog, na jelovniku moraju biti dostupni mali, srednji i veliki obroci. To ne znači da mala porcija mora biti samo polovica cijene srednje porcije. Dakle trebamo M, S i V porcije
 
Fosilna goriva
 
Od kada je svjestan da je to potrebno, npr. za proizvodnju plastike, sjeća se problema s tim oblikom energije. „Nestat će fosilna goriva“. O čemu je riječ? Fosilna goriva; nafta, prirodni plin, ugljen, itd.) su sirovine, pridobivaju se i nastala su "umiranjem" organskih tvorevina, biljaka i životinja. Dakle to su organski polimeri. Tek relativno nedavno započela je proizvodnja nafte od vrste stijene, škriljevca, dakle anorganskih polimera (Wiki). U svjetlu iskustva s „greenwashingom“, postavlja se pitanje koliko ima stvarno zaliha prirodne nafte. Tu se javljaju neka načelna pitanja. Je li napad na fosilnu plastiku (4 posto svjetske proizvodnje nafte se troši na proizvodnju plastike) još jedan slučaj „pranja pahuljica“. Drugo, što su to obnovljivi izvori energije. Solarna energija, te energije vjetra i mora to sigurno nisu. Oni su prirodni izvori energije promjenljivog kapaciteta. Obnovljivi izbor bi bio energija iz biomase. Hoćemo li uzgajati drvo za izradu peleta? Stručnjak koji je svoju karijeru posvetio maksimalnoj iskoristivosti drva, nedavno je rekao. »Energija iz biomase da, ali ako je to preostatak od ostalih primjena drva u gospodarstvu«. Zahvaljujući nadležnom institutu, hrvatska javnost ne zna da energetska obnova znači obnovu energetskih sustava (opreme). No javnost treba usmjeriti na energijsku obnovu zgrada, cilj je smanjenje potrošnje energije.
 
Prirodni i umjetni materijali
 
Gotovo svi materijali su umjetni. Načinilo ih ljudsko biće. Važniji prirodni materijali su kamen, izvorno drvo i prirodna organska plastika. Prilika je da se kaže da nema betona, gume, keramike već samo proizvoda od tih materijala. Kako se to objašnjava? Pitanjem je li se kruh proizvodi ili izrađuje? Kruh se proizvodi. Najprije se priredi tijesto, kojem se mora dati oblik rukom ili u kalupu a zatim se „ispeče“, očvrsne u upotrebljivi proizvod. Isti je slučaj s gumom, keramikom i betonom.
 
Proizvodnja materijala
 
U doba privrede, mjera napretka bila je proizvodnja čelika. U novim vremenima, gospodarstva ili liberalnog kapitalizma, drugi su prioriteti. Razlikuju se od zemlje do zemlje. Svjetska proizvodnja čelika je sada ispod 2 milijarde tona godišnje. Slijedi usporedba po obujmu. Plastike se proizvodi oko 360 milijuna tona, što je ekvivalent oko tri milijarde tona čelika. Cementa, koji je vezivo u smjesama za betonske konstrukcije, proizvede se 4 milijarde tona, što odgovara oko 3 milijarde tona čelika. Betonskih konstrukcija se proizvede po obujmu u ekvivalentu od 10 do 12 milijardi tona.
Poseban je problem tlo. Pred neko vrijeme u jednom izvoru je pročitano da se godišnje iskopa oko 100 milijardi tona tla. Za betonske konstrukcije, ceste itd. Zemlja se pritom buši.
O jednom uzroku se baš i ne govori. To su pelene. Udio dječjih pelena je 34,6 %, pelene za odrasle (inkontinencija i ostali sadržaji) 29,2 %, a ženski higijenski ulošci čine 24,1 %. Npr. u zagrebačkom komunalnom otpadu 2016. bilo je 4,04 posto pelena. Trenutačna vrijednost svjetske proizvodnje pelena je oko 60 milijardi USD.
 
Digitalna transformacija
 
Krajem prosinca 2019. i u siječnju 2020. bilo je u svijetu mobilnih veza 9,3 milijarde. Na svakog stanovnika kugle zemaljske otpada oko 1,2 veze. Koristilo se pametnih telefona 3,3 milijarde, računala 1,3 milijarde.
Pretvoreno u potrošnju energije, radi se o ogromnim količinama. Često potrebnu za igranje igrica, glasoviti „gaming“. To je danas vrlo prosperitetna industrija za koju se reklamiraju posebno jaki laptopovi, koji troše vrijeme, posebno mladoj generaciji. Koja je i zbog toga sve deblja i sve manje spava. Tipični materijali za područje digitalne transformacije su: plastika, guma, rijetki metali, itd. te materijali i površina tla za potrebnu infrastrukturu. Na ovom mjestu posebno se upozorava na potrebu rijetkih metala s kojima raspolaže vrlo ograničeni broj zemalja.
Naredni nastavak bit će posvećen političkim odlukama kao uzročnicima klimatskih promjena, a posebno stvarnim uzročnicima, nazvanim „rublje“.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

Izumio mehanički koloturnik za brzo i lako izvlačenje mreže iz mora

 
 
Puratić, Mario (Puretić) (Sumartin na Braču, 26. VI. 1904 – Santa Barbara, SAD, 6. I. 1993), izumitelj mehaničkoga koloturnika. Sin je od majke Marije File, rođ. Mateljan i oca Šimuna Marijana, u obitelji težaka i ribara. Iselio se u SAD 1929. Radio je u čeličanama te u luci Brooklynu u New Yorku. Nakon Drugoga svjetskog rata preselio se u San Pedro, staru komišku ribarsku koloniju, te se zaposlio kao ribar. Radeći na tunolovcima, susretao se s tadašnjom problematikom toga posla. Izumio je mehanički koloturnik za brzo i lako izvlačenje mreže iz mora nazvan Power Block. Patentirao ga je 1954., a u hrvatskom se ribarstvu rabi od 1963. Zbog zasluga u ribarstvu Obrazovna fundacija za vlasnike intelektualnog vlasništva proglasila ga je 1975. izumiteljem godine. Od 1969. do 1979. na kanadskoj novčanici od pet dolara nalazila se slika ribarskoga broda s njegovim koloturnikom. Od 1954. do smrti Puratić je Patentnom uredu SAD-a prijavio više od 20 pronalazaka, uglavnom vezanih uz unapređenje ribolovnih alata.
https://genius-croatia.com/wp-content/uploads/2012/11/Mario-Puretic.jpg
Puratićev mehanički koloturnik sastoji se od posebno prilagođene koloture sa žlijebom obloženim gumom, zavješenom na brodsku dizalicu. Prvi koloturnici bili su pogonjeni brodskim vitlom i užetom, dok se danas rabe hidraulični sustavi koji omogućuju daljinsko upravljanje, tj. promjenu smjera i broja okretaja koloturnika. Prevlačenjem jednoga kraja mreže plivarice preko koloturnika te njegovim okretanjem izvlači se mreža na palubu uz minimalan ljudski rad. Poduzeće Marine Construction & Design Company iz Seattlea, u kojem je Puratić radio kao savjetnik, uključilo se od 1958. u proizvodnju i usavršavanje koloturnika te danas proizvodi četiri modela, ovisno o veličini broda, mreže, područja ribarenja te načinu pogonjenja hidrauličnoga sustava: standardni model, model s otvorom odozgo, model s bočnim otvaranjem i model sa specijalnim aplikacijama.
 
Svojim je izumom Puratić pokrenuo revoluciju u svjetskome ribarstvu, osobito u lovu na tune golemim tunolovnim plivaricama, ali i u lovu na srdele, inćune, lokarde, losose i drugu ribu. Primjena koloturnika se za manje od desetljeća proširila sa sjevernoga Pacifika i američke zapadne obale cijelim svijetom, od Norveške do južne Afrike i Japana te je uvedena u sve svjetske ribarske flote. (https://tehnika.lzmk.hr/puratic-mario/)
 
Juraj Ivan Mario Puratić rođen je 1904. godine u Sumartinu na otoku Braču, od majke Marije File, rođ. Mateljan i oca Šimuna Marijana, u obitelji težaka i ribara. Godine 1925. odlazi iz svog rodnog mjesta, Sumartina s Brača, u potrazi za boljim životom, u Sjedinjene Američke Države. Po dolasku radio je u čeličani, a kasnije i u luci u Brooklynu a potom je godinama radio kao ribar, te je bio upoznat s tadašnjom problematikom tog posla. Kako bi olakšao vađenje mreže iz mora, što je u to vrijeme bio najzahtjevniji dio lova, izumio je dio ribolovne opreme nevjerojatne jednostavnosti, koji je promijenio način lova plivaričarskim mrežama diljem svijeta. Taj izum je u ribarstvu ekvivalent izumu struje. Zahvaljujući njemu, Peru je povećao izlov plave ribe za 300 posto. Kroz nekoliko mjeseci tijekom 1953. godine, u San Pedru stvarao je proizvod koji se kasnije 1954. godine razvio u Puratićevo vitlo. Prototip se pokazao izvrsnim. Posao za koji je prije trebalo 8 do 10 ljudi sada se mogao jednako brzo obaviti sa samo 5 ili 6 osoba, ali svejedno nitko nije bio zainteresiran za njega.
 
Godine 1955. je tvrtka Marco iz Seattlea, specijalizirana za morsku građevinu i dizajn prepoznala potencijal njegovog izuma, te su njezini inženjeri iz prototipa proizveli proizvod za praktičnu upotrebu nazvan Power blok. On ima oblik veće koloture s aluminijskim kosturom i središnjim rotirajućim elementom, često obavijenim tvrdom gumom, koji obavlja rad. Kvaliteta proizvoda je vrlo brzo prepoznata te je do 1960. godine većina brodova plivaričarske flote Sjevernog mora već imala ugrađen Puretićev blok. S obzirom da služi pri lovu na plavu ribu, koja čini bolju polovicu svjetskog godišnjeg ribolovnog ulova, možemo reći da je on revolucionizirao ribarstvenu industriju. O popularnosti Puratićeva izuma možda ponajbolje svjedoči podatak da je na kanadskoj novčanici od 5 $, koja je stavljena u opticaj 1972. godine, slika ribarskog broda, koćarice, s uređajem Power Block.
Tijekom života patentirao je više od 20 inovativnih pronalazaka, mahom ribolovnih pomagala.
 
Umro je 1993. godine u Santa Barbari, SAD. Pokopan je u rodnome Sumartinu, nakon što su njegovi posmrtni ostatci bili privremeno pokopani u Santa Barbari uslijed nemogućnosti njihove pravovremene dopreme u jeku Domovinskoga rata, 1994. godine
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mario_Purati%C4%87

Obvezno cijepljenje je povrjeda točnije kršenje našeg fizičkog integriteta, naših sloboda

 
 
U subotu 21. ožujka 2020. u Münchenu je trebao biti održan veliki prosvjed u organizaciji Mreže za pravo izbora na cijepljenje - „Network for Vaccine Choice / Netzwerk Impfentscheid – Germany“ u suradnji s „European Forum for Vaccine Vigilance.“ Nažalost, prosvjed je otkazan zbog epidemije COVID-19 uzrokovane koronavirusom.
https://www.efvv.eu/wp-content/uploads/2020/03/munich-canceled.jpg
Zašto prosvjed? Organizatori prosvjeda objašnjavaju: „Europa 'ustaje' jer nam je dosta svemoguće farmaceutske industrije koja cenzurira naš internet, kontrolira naše medije, naše sudove i naše vlade.“Obvezno cijepljenje je povrjeda točnije kršenje našeg fizičkog integriteta, naših sloboda zajamčenih Poveljom o ljudskim pravima, te ujedno ograničava naš pristup obrazovanju, zapošljavanju i slobodnom kretanju građana. Usvojena „Globalna agenda o obaveznom cijepljenju ili imunizaciji“ brzo se širi: nakon Italije 2017. i  Francuske 2018. mnoge zemlje slijede 'ideju' ove „Agende.“ Posljednja država koja je „pala“ tj. prihvatila 2020. navedenu „Globalnu agendu“ je – Njemačka. Obaveze iz „Globalne agende“ uskoro će biti proširene na sve odrasle, na trudnice i sve osobe starije životne dobi.
 
Upravo iz ovog razloga „Network for Vaccine Choice – Germany“ i „European Forum for Vaccine Vigilance“ su organizirali masovni prosvjed u Minhenu kako bi „svijetu pokazali da smo tu, da postojimo i da smo odlučniji nego ikad.“
„Ovo nije vrijeme za neodlučnost. Ovo je vrijeme za djelovanje.“
„Vrijeme je. Europi je dosta kontrole farmaceutske industrije. ... Globalna agenda za obavezno cijepljenje mora se zaustaviti“ ističu organizatori.
 
Na najavljenom ali otkazanom prosvjedu u Münchenu sudionicima su se trebale obratiti i poznate osobe koje se zalažu za ljudska prava i pravo na izbor i odlučivanje. Jedna od osoba je i ugledna Vera SHARAV iz New Yorka koja je preživjela Holokaust i osnovala je „Alliance of Human Research Protection“ („Savez za zaštitu istraživanja na ljudima“).
Vera Sharav je žestoka kritičarka farmaceutske industrije i ljudima želi prenijeti upozorenje o smjeru u kojem idemo. Njezin neumorni rad i djelovanje doveli su između ostalog, do dvije velike savezne istrage o korištenju udomljene djece kao pokusnih kunića za ispitivanje lijeka protiv HIV-a i za pokusna cijepljenja i dr.
Jedan od najavljenih govornika trebao je biti čuveni američki odvjetnik Robert F. Kennedy, Jr. koji također u SAD-u predvodi žestoku pravnu borbu kojom brani prava iz Prvog amandmana Ustava SAD-a, brani tzv. informirani pristanak kao i naše osobno zdravlje s timom okupljenih stručnjaka u organizaciji koju je osnovao: „Children's Health Defense“ („Obrana zdravlja djece“); njegov pokret zalaže se za zaustavljanje ozbiljne 'kronične zdravstvene epidemije kod djece' – provedeno zdravstveno istraživanje 2011. pokazalo je da 54 posto američke djece pati od jedne ili više kroničnih oboljenja.
 
Mnogim ljudima danas je nažalost nepoznat pojam informiranog pristanka. Definicija informiranog pristanka je složena, a kamen temeljac je tzv. Nirnberški kodeks (Nürnberger Kodex 1947) koji je proizašao iz nirnberškog sudskog procesa nacističkim liječnicima 1947. godine. U njegovoj prvoj točki govori se o „dobrovoljnom pristanku kao apsolutno bitnom.“
Za sve koji možda neznaju treba naglasiti da je Svjetska zdravstvena organizacija usvojila tzv. „Agendu imunizacije 2030. – globalna strategija koja nikog ne će ostaviti“ („Immunization Agenda 2030: A Global Strategy to Leave No One Behind“).
Ovom Agendom želi se postići da SVI i SVUGDJE, bez obzira na dob budu imunizirani odnosno cijepljeni u svrhu zaštite zdravlja.
 
Na Međunarodnom filmskom festivalu koji se trebao održati u Sonomi, Sjeverna Karolina, u subotu 28. ožujka 2020. bilo je najavljeno prikazivanje dokumentarnog filma „VAXXED II: The People's Truth“ ('Sonoma International Film Festival' trebao se održati od 25. do 29. ožujka 2020.). No, zbog epidemije koronavirusa koja se širi i SAD-om Međunarodni filmski festival u Sonomi je otkazan.
 
Izvor:
 
European Forum for Vaccine Vigilance, EFVV; https://efvv.eu
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1284 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević