Get Adobe Flash player

Skupovi posvećeni izazovima migracija, energetskoj neovisnosti Hrvatske, ulasku u eurozonu…

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 11. travnja svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt predstavio djelovanje Akademije u razdoblju od prethodne skupštine održane 13. prosinca 2018. Među najznačajnijim Akademijinim aktivnostima izdvajaju se skupovi posvećeni izazovima migracija, energetskoj neovisnosti Hrvatske, ulasku Hrvatske u eurozonu, umjetnoj inteligenciji, razvoju turizma, javnom bilježništvu te o multiploj sklerozi. Glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar podnio je izvješće o Akademijinom radu u 2018. koje je opširno prikazano u Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2018.
https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/velimir-neidhardt-zvonko-kusic-fe1856e0978812661ae208a086cc0219_view_article_new.jpg?v=20
Akademija je lani izabrala 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 10 članova suradnika, kao i novu Upravu i Predsjedništvo za mandat od 2019. do 2022. Tijekom prošle godine u HAZU je održano ukupno 403 događanja. Održano je 115 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 55 predstavljanja knjiga, konferencije za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 41 predavanje, 33 izložbe, 19 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta te 11 skupština i 6 komemoracija. U sklopu Danā otvorenih vrata u 35 Akademijinih jedinica u Zagrebu i u još 14 gradova održano je 100 različitih događanja. Održani su brojni skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva pa su u sklopu ciklusa Modernizacija prava obrađene teme europske budućnosti hrvatskog kaznenog i građanskog pravosuđa, pravnog uređenja luka nautičkog turizma, zakladništva u Hrvatskoj, hrvatskog prava društava te reforme znanosti i visokog obrazovanja. Hrvatska akademija je održala brojne znanstveno-stručne skupove i predavanja o liječenju i prevenciji bolesti. S Hrvatskom zakladom za znanost nastavljen je ciklus kolokvija na kojima se predstavljaju istaknuti znanstvenoistraživački projekti.
 
Održani su i znanstveni skupovi i predavanja o temama s područja energetike, gospodarstva, zaštite okoliša i primjene visokih tehnologija. Prigodnim skupovima obilježena je 450. godišnjica rođenja Marina Getaldića, 200. godišnjica rođenja Petra Preradovića, 150. godišnjica sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe i 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata.
S radom je započeo Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici.
 
Hrvatska akademija već tradicionalno bila je domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti. Zaklada HAZU dodijelila je Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“ i Književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića. Iznimno uspješan bio je i Dan otvorenih vrata HAZU u sklopu kojeg je održano 100 manifestacija – predavanja, izložbe, promocije knjiga, stručna vodstva, prezentacije, radionice, projekcije filmova i koncerti. U Knjižnici HAZU bila je otvorena manifestacija Mjesec knjige, a Akademija i njene muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su i u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja i Noć knjige, kada ih je posjetilo više tisuća građana. U muzejima i galerijama HAZU održan je niz značajnih izložbi, a u palači HAZU nekoliko koncerata.
 
Hrvatska akademija je lani objavila 94 sveska raznih publikacija: 25 knjiga, 20 zbornika radova, 34 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 1 partituru. Od navedenih izdanja, 78 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 16 sveska kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 72 publikacija, a među njima je 9 Akademijinih izdanja. Članovi HAZU-a izvan Akademije objavili su još 56 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2018. objavljeno ukupno 213 publikacija.
Skupština HAZU-a prihvatila je financijsko izvješće o poslovanju HAZU-a u 2018.
 

Marijan Lipovac

Umjesto akademske tolerancije sve su češći ispadi nasilja i onemogućavanja nastupa neželjenih gostiju ili govornika

 
 
Apsurd tzv. govora mržnje u svijetlu I. Amandman Američkog Ustava.[1]U zadnje vrijeme na američkim sveučilištima umjesto akademske tolerancije sve su češći ispadi nasilja i onemogućavanja nastupa neželjenih gostiju/govornika, naravno, od strane tzv. “tolerantnih“, „libtarda“, „tolerantista“ i ostalih nadimaka od kojih se demoNkrati kod nas već udomaćio. Tim se povodom reporter uputio u kampus i snimio mišljenja studenata, VIDEO dostupan na internetu. I što možemo vidjeti i čuti!? Što bi sve studenti zabranili i kažnjavali, što sve oni nazivaju govorom mržnje! Na sve argumente voditelja studenti upadaju u sve dublje i dublje besmislice, sve dok se netko ne „dosjeti“ i trijumfalno iznese „neoboriv argument“: Znači nije kažnjivo reći – treba ubiti Joe-a!?
Reporter mirno odgovara: Ne! To je poziv na akciju, a ne govor (Mržnje). Govor mržnje (hate speech) ne može postojati prema Prvom Amandmanu!
https://gigaom.com/wp-content/uploads/sites/1/2012/06/law-american-law.jpg
Sve u svemu, studenti nisu bili uvjereni u nemogućnost postojanja pojma tzv. govora mržnje, koja nemogućnost proizlazi iz amandmana 1 Američkog Ustava! Iako se „argumentacije“ studenata mogu činiti smiješnim, pa čak i glupim, situacija je puno ozbiljnija! S ovakvim mladima najuspješnija država u povijesti čovječanstva mogla bi trajati samo „tren“ u više tisućljetnoj poznatoj povijest. Gledamo li umjesto MAGA („Make America Great Again“) suton Ustavne Republike, od kojeg bi moglo ostati samo sjećanje na snagu i dostignuća  ljudskog uma u slobodi?I[2]
 
Podsjetimo se: Prvi Amandman štiti slobodu vjere (vjeroispovijesti), slobodu govora, slobodu tiska i pravo na mirno okupljanje i peticiju (vlasti). Prvi Amandman uspostavlja 5 Ustavnih prava: Pravo na vjeru, slobodu govora, slobodu tiska, mirnog okupljanja i peticije.
Dakle je prema 1. Amandmanu Američkog Ustava tzv. Govor mržnje (hate speech) ne postojeći, zapravo absurd, pa je Ustavom zabranjeno Kongresu izglasati zakon o bilo kakvoj zabrani slobode vjere (vjeroispovijesti), slobode govora, slobode tiska i prava na mirno okupljanje i peticiju (vlasti). U tome je razlika između tzv. Liberalnih demoNkracija EU-a i SAD-a.
 
Bilješke:
 
[1] Amendment I
Congress shall make no law respecting an establishment of religion, or prohibiting the free exercise thereof; or abridging the freedom of speech, or of the press; or the right of the people peaceably to assemble, and to petition the government for a redress of grievances.
Kongres ne će donositi zakon o uspostavljanju ili zabrani religije; ili ograničavanju slobode govora, ili tiska; ili prava ljudi na mirno okupljanje i peticije državnoj upravi.
[2] Prvi Amandman štiti slobodu vjeroispovijesti, slobodu govora, slobodu tiska i pravo na mirno okupljanje i peticiju.
Prvi Amandman uspostavlja 5 Ustavnih prava: Pravo na vjeru, slobodu govora, slobodu tiska, mirnog okupljanja i peticije
 

Tomislav Nürnberger

Predavanje dr. Marija Šlausa o 80 kostura iz razdoblja od VI. do VIII. stoljeća

 
 
Predavanje dr. Marija Šlausa o 80 kostura iz razdoblja od VI. do VIII. stoljeća iz dubrovačke katedrale bilo je kao detektivski roman i potvrdilo forenziku i antropologiju kao vrhunsku pomoćnu povijesnu znanost, jer uz arheologiju one nam  govore o vremenima u kojima nemamo pouzdanih zapisa ili zapisa uopće, ali nam mogu dati i važne odgovore o svakodnevnom životu ljudi,ciklusima rađanja i umiranja (pomicanje karličnih kostiju kod svakog poroda!), uzrocima smrti, zdravlju populacije, životnom vijeku, bolestima, ozljedama, umorstvima, prehrambenim i drugim navikama, konstituciji, genetici (DNK), higijeni...
http://cdn.dubrovniknet.hr/mdata2014/1554838906_803_velika_analiza_kostiju_naslovna.jpg
Dr. Mario Šlaus rođen je u Zagrebu 1959., upravitelj je Antropološkoga centra HAZU-a. Znanstveni je savjetnik, suradnik je Katedre za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, redoviti je profesor na Arheologiji u Zadru. Radio je na 10 znanstveno istraživačkih projekata, od kojih su tri bili međunarodni. Osnovao je Bioarheološki laboratorij i Osteološku zbirku HAZU-a, sudjelovao u 3.000 identifikacija žrtava Domovinskoga rata. Godine 2011. dobio državnu nagradu za znanost.
 
Dubrovački kosturi pokazuju vjerojatno elitu tadašnjega gradića, jer je pokop obavljen unutar dosta velike crkve možda iz VII. stoljeća, poslije se tu nalazila romanička katedrala, pa je iza potresa 1667. dovršena nova katedrala 1714. godine. Kosti iz razdoblja VI. ili VII. stoljeća, najkasnije početka VIII. Iznenađuju dva leprozna (guba) bolesnika, jer gube unutar Rimskoga Carstva nije bilo, ona je nadošla s najezdom barbara. Radi se o najstarijem nalasku gubavaca u Hrvatskoj, sljedeći je tek u XIX. stoljeću na kostima iz Slavonije potvrđen. Grozna bolest u kojoj periferni organi atrofiraju i koja može lako oštećenjem suznih kanala dovesti do posljedičnog sljepila je vrlo slabe zaraznosti. U kasnijim razdobljima gubavci moraju živjeti izvan gradova, mogu se ubiti ako priđu čovjeku na udaljenost dužine koplja, moraju imati zvonca oko vrata; ipak Crkva im je dopuštala da s vanjske strane zidova prate Svetu misu gledajući kroz otvor u visini očiju. Neuki ljudi srednjega vijeka smatrali su gubu spolnom bolešću.
 
Djetešce umrlo u dobi od 2. do 3. godine starosti imalo je težak oblik skorbuta, što svjedoči s visokom vjerojatnošću o nekoj opsadi ranijoj od arapske u IX. stoljeću koja je trajala 15 mjeseci. Obično ranosrednjovjekovne grobnice imaju sastav žena, djece i muškaraca 1:1:1 zbog visoke stope smrtnosti djece, posebno na porodu, ali i u ranom djetinjstvu. U dubrovačkoj katedrali ima više muških kostura, vjerojatno se radi o kostima bogatijih ljudi, plemića ali i svećenika koji su elita te zajednice koja živi u apokaliptičkim i katastrofalnim vremenima sloma Rimskoga Carstva.
 
Jedan kostur pokazuje snagu ruku i koljena te atipične deformacije kakve imaju olimpijski veslači, kod jedne gospođe se nalazi rana na glavi koja svjedoči da je ubijena kvadratnim čekićem, postoje kosturi s teškim deformacijama ruku i nogu uslijed lomova i atrofije, također su zanimljiva zubala koja svjedoče o vrlo malom broju karijesa kod mladih, ali i kod kroničnih paradentoza i groznih upala zubnih kostiju kod odraslih. Zanimanje čovjeka se ogleda i kod mehanički potrošenih zubi jer su tkači i ribari kidali niti zubima.
 
Neke bolesti su karakteristične za metalce i klobučare, npr. trovanjem kostiju živom i dr. metalima, a posebno je komična i tragična praksa da se bolesne od sifilisa (od XVI. stoljeća nadalje) "liječilo" živom. Odrasli kosturi pokazuju smrt u dobi od 35 do 40 godina za muškarce, 30 do 35 godina za žene; one su zbog poroda vrlo ugrožene. DNK je izvađen, ali zbog skupoće nije analiziran, makar je Rim bio kozmopolitska država ipak me intrigira koliko ilirska, grčka ili romanska komponenta prevladava kod starih Ragusina, tj. Dubrovčana. Za nalaze protoHrvata u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji Šlaus nam potvrđuje da za razliku od starosjeditelja nisu konzumirali ribe i školjke.
 
Vrlo je zanimljivo je da je na počasnom mjestu u prakatedrali, gdje očekujemo biskupa ili gvardijana, pokopana žena od preko 80 godina kojoj karlične kosti pokazuju da nije rađala. Redovnica moguće? Hrvatska antropologija je već i prije Šlausa ima slavne ljude poput dr. Ljudevita Juraka kojega su komunističke jugovlasti smaknule u lipnju 1945. jer je odbio zanijekati svoje stručne dokaze da su masovna umorstva u Katynskoj šumi nad Poljacima izvršili Sovjeti. Tu je Juraku asistirao dr. Eduard Miloslavić iz Dubrovnika; značajan je i rad dr. Igora Borića koji je istraživao dubrovačka stratišta i na osnovi umorstava na otoku Daksi dokazao nepouzdanost kemijskih metoda utvrđivanja starosti leša tamo gdje djeluje more i kisele borove iglice na tlo. Postoje i detalji koji su zanimljivi, npr. da su na Daksi ukopi plitki i zgusnuti, da su njemački mladići mornari na Šipanu vezani žicom tako jako da se žica usjekla u kosti, da likvidatori na Daksi nisu krali prstenove i osobne predmete...
 

Teo Trostmann

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Srijeda, 24/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 791 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević