Get Adobe Flash player

Zašto Hrvatska nije pristupila UNESCO-voj Konvenciji za tehničko i strukovno obrazovanje iz 1989. godine?

 
 
Doktor Vilim Ribić i ostali čelnici školskih sindikata pokrenuli su štrajk protiv vlade Zorana Milanovića pri kraju njenog mandata. Višednevni štrajk je završio krahom i blamažom sindikalnih čelnika te javnom osudom njihova ponašanja, a naročito vječitog čelnika Sindikata visokog školstva i znanosti doktora Vilima Ribića.
https://images-eds-ssl.xboxlive.com/image?url=8Oaj9Ryq1G1_p3lLnXlsaZgGzAie6Mnu24_PawYuDYIoH77pJ.X5Z.MqQPibUVTc0FCED4ph6ouevcPKpUexEae42sK1L4abdr36cYbFg4G4ofQlf6Ap41qwSQE4bCej.ENDwdWBb6xDzigKhhH0qYvtoqHqiprHkhGpbyYtNJE3oju9YrHyPXal_7gB.XZvNrsFG5dcIRXfUV33KDFrPeFl379b5KBjp2MNGhf.7LU-&h=1080&w=1920&format=jpg
Ovim člankom želim upoznati hrvatsku javnost o ponašanju sindikalnih čelnika prema nama gubitnicima radnih mjesta u realnom sektoru. Za vrijeme ministrice prosvjete i športa prof. Ljilje Vokić fond sati za nastavu predmeta tehničke kulture u osnovnim je školama prepolovljen, a u srednjim su školama zbog radnog staža ostvarena izvan odgoja i obrazovanja od rujna 1995. do lipnja 2001. godine  nastavnici stručnih predmeta i praktične nastave morali, prema tadašnjem Zakonu o srednjem školstvu, raditi 2, 4 ili 6 sati odnosno 10 do 30 % više u nastavi od profesora koji su sav radni staž od 25, 30 ili 35 godina ostvarili u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima za jednaku plaću. Zbog toga sam 1995. godine istupio iz HDZ-a. Od 1. siječnja 2001., potpisom dr. sc Gorana Granića na Kolektivni ugovor o selektivnom pristupu plaćama u školstvu, do rujna 2005. godine za vrijeme ministara: Vladimira Strugara i Dragana Primorca, prema Kolektivnom ugovoru o selektivnom pristupu plaćama profesora, za radni staž u struci ostvaren izvan odgoja i obrazovanja kažnjavali su nas za 4; 8 ili 10 posto manjom plaćom od ostalih nastavnika, odnosno u iznosu od 0,48; 0,96 ili 1,2 mjesečne plaće na godinu, iako smo imali jednaki ukupni staž u struci od 20 do 29; 30 do 34 odnosno 35 ili više godina kao nastavnici općeobrazovnih predmeta. Zbog takva je stanja strukovno obrazovanje i danas „crna ovca“ hrvatskog zapostavljenog školstva, a „predmet tehnički odgoj u osnovnoj školi često je antipropaganda za tehničko obrazovanje“.
 
Da se to stanje promijeni, morali smo se boriti sami protiv sindikalnih čelnika i prosvjetnih birokrata. Ovakva zakonska rješenja i kolektivne ugovore kreirali su stručnjaci iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa. Napominjem da je bivši ravnatelj Agencije za obrazovanje prof. geografije Vinko Filipović bio čelnik  školskog sindikata „ Preporod“, a njegov pomoćnik Željko Stipić, kad se provodila sustavna diskriminacija profesora stručnih predmeta i učitelja praktične nastave. Iz gore navedene problematike može se dovesti u pitanje intelektualne sposobnosti mozgova onih pojedinaca koji su kreirali tako štetne odredbe u Zakonu o srednjem školstvu iz svibnja 1995. godine i Kolektivnog ugovora o selektivnom pristupu plaćama u osnovnom i srednjem školstvu iz prosinca 2001. godine.
 
Vječiti je sindikalni čelnik, doktor demagogijskih znanosti Vilim Ribić podržavao sustavnu diskriminaciju profesora stručnih predmeta u srednjim strukovnim i tehničkim školama. Organizirao je štrajk u visokoškolskim ustanovama do ispunjenja zahtjeva da se selektivni pristup proširi na profesore, predavače i asistente zaposlene u visokom školstvu. Kakvi bi bili profesori na medicinskom fakultetu bez prakse u zdravstvenim ustanovama?
 
Prema UNESCO-vim revidiranim preporukama za tehničko i strukovno obrazovanje, nastavnici strukovnih predmeta i nastavnici praktične nastave moraju se jednako tretirati kao nastavnici općeobrazovnih predmeta, a pri određivanju plaće, stimulacija i mirovine mora im se uzeti u obzir i radno iskustvo stečeno izvan obrazovnog sektora. Preporuke se ne moraju primijeniti, ali želili smo znati argumente stručnjaka Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, doktora Vilima Ribića i ostalih čelnika školskih sindikata koji su ih vodili za donošenje takvih štetnih i diskriminirajućih zakonskih rješenja i odredbi u kolektivnim ugovorima.
 
Zašto prosvjetni birokrati nisu primjenjivali članak 5. UNESCO-ove konvencije za tehničko i strukovno obrazovanje iz 1989. godine za koju su odgovorni stručnjaci, zaduženi za strukovno školstvo u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa morali znati? Zašto Hrvatska nije potpisnica te konvencije: gospodo bivši otpušteni ministre znanosti, prosvjete i športa Željko Jovanović i ostali ministri prije njega? U stavku 3. članka 5. spomenute UNESCO-ve konvencije piše da bi se nastavnicima stručnih predmeta i drugom specijaliziranom osoblju morali nuditi jednaki izgledi za zapošljavanje, bez diskriminacije, i da bi njihovi uvjeti zapošljavanja morali biti takvi da ih privuku, angažiraju i zadrže kao stručnjake u školstvu.
 
Kako se diskriminacijom može zadržati stručnjake u školstvu pitam sve koji se zalažu za kurikulnu reformu? U manjim stručnim školama neki nastavnici predavali su i dalje predaju desetak i više stručnih predmeta, a za velik broj stručnih predmeta nema udžbenika. Kako može biti  kvalitetna nastava nastavnika koji predaju toliko stručnih predmeta bez udžbenika i neophodnih nastavnih pomagala? S velikim teškoćama se sreću nastavnici stručnih predmeta nakon prijelaza iz drugih sektora u tehničko i strukovno školstvo. Prema Zakonu o srednjoškolskom obrazovanju uz predavanje velikog broja različitih stručnih predmeta s tjednom normom od 22 sata u nastavi dužni su položiti 4 predmeta pedagoškog i psihološkog obrazovanja i stručni ispit u roku od 2 godine. Sad je vrijeme da kao članica Europske unije uskladimo postojeća rješenja za tehničko i strukovno obrazovanje s Europskom unijom, Konvencijom i preporukama za tehničko i strukovno obrazovanje UNESCO-a. Ako to ne provedemo, doći će u pitanje funkcioniranje tehničkog i strukovnog obrazovanja i ponovna industrijalizacija Lijepe Naše.
 
Sadašnja Vlada trebala bi posvetiti više pažnje kvaliteti odgoja i obrazovanja, a napose tehničkog i strukovnog obrazovanja. Jesu li nositelji reforme obrazovanja svjesni važnosti tehničkog i strukovnog obrazovanja, a naročito praktične nastave? Dosta je nametanja Jokićeve reforme obrazovanje bez demokratske rasprave i kritičke ocjene predloženih promjene. Dosta je SDP-ovog stvaranja nereda i HNS-ovih uhljeba koji su nam nametnuli ratifikaciju Istanbulske reforme, a sada nam nameću eksperimentalno uvođenje kurikulne reforme! Zašto Republika Hrvatska nije pristupila UNESCO-voj Konvenciji za tehničko i strukovno obrazovanje iz 1989. godine?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Puno nerazrađenosti, neujednačenosti, previda...

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://www.glasgacke.hr/edit/objekti/novosti/1934_1475498244.jpg
Željko Holjevac
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Prof. dr. sc. Željko Holjevac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nisu posebno razrađeni još neki koncepti, poznati u svjetskoj literaturi i nipošto nevažni, kao što su npr. povijesna važnost i etička dimenzija ili moralna dvojba u tumačenju prošlosti. Kada je riječ o nastavnim temama u osnovnoj školi, tu ima priličnih nerazrađenosti, neujednačenosti, previda i u biti nedovršenoga posla.
 
Prof. dr. sc. Nenad Moačanin Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU-a
Posve je nejasno kako CKR zamišlja izbalansiranu usporedbu radikalno lijevih i radikalno desnih pokreta i režima gdje bi moralo biti jasno da neće biti pomaka od današnjih ideoloških konfrontacija bez isticanja različitih stupnjeva i pojedinih faza totalitarnosti, korijena u različitim kriznim situacijama u posve različitim političko-gospodarskim okolnostima. Razrada ishoda ostavlja dojam kao da se pri kraju školovanja učenik želi usmjeriti prema znanstvenom radu, zamalo arhivskome istraživanju.
 
Vesna Slaviček, prof. Ugostiteljska škola, Opatija i Osnovna škola Srdoči, Rijeka
Nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja Povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika. Zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava.
 
Ljiljana Jambor, prof. Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb
Promjene u nastavi povijesti su potrebne. Osnovni proces koji je pokrenuo HNOS (2005), a to je usmjerenost nastave na učenika i odmak od predavačke nastave uporabom raznolikih oblikovnih metoda i različitih izvora učenja i poučavanja, treba nastaviti.
 
Dalibor Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
U Hrvatskoj kao zemlji s tradicionalno čvrstim vezama s njemačkim govornim područjem znanje njemačkog jezika bilo je i ostalo prijeko potrebno. S obzirom na njegovu važnost Hrvatska bi trebala još jače poticati, promicati i unapređivati učenje njemačkoga jezika, a to se nikako ne postiže njegovim ukidanjem u višim razredima gimnazije, odnosno prebacivanjem u status izbornosti.
 
Prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Smatram kako je već od samoga početka učinjena velika pogreška tvrdeći uopćavanjem kako je prijašnji plan i program bio zastario i neefikasan. Gospodin Jokić s ponosom tvrdi kako ovaj novi kurikul izrađuju kompetentne osobe – logično zaključujemo iz toga kako su se u ranijim godinama ovim ozbiljnim pitanjima bavile nekompetentne osobe. Smatram ovu tvrdnju da se javno i u medijima diskreditiraju kompetencije autora prijašnjih kurikula uvredljivom.
 
Akademik Zoran Juranić HAZU i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
U strategiji svake civilizirane zemlje obrazovanje, pogotovo humanističko, trebalo bi biti temelj uspješnog razvoja svih drugih djelatnosti.
 
Dr. sc. Martina Kolar Billege Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Metodički pristup određivanja sadržaja poučavanja podrazumijeva uvažavanje spoznaja matičnih znanosti, stoga je pri strukturiranju i metodičkomu transferiranju sadržaja poučavanja potrebno uvažavati spoznaje tih znanosti. Stjecanje je znanja postupno i ne smiju se izostaviti teorijska znanja.
 
Mr. sc. Petar Marija Radelj arhivist, teolog i prevoditelj, Zagreb
U svim prijedlozima CKR-a ističu se ishodi učenja. Osnovna zamjerka protiv termina naobrazba temeljena na ishodima (engl. Outcome-Based Education) jest da ona reducira odgoj i naobrazbu (engl. education), nastavu (engl. teaching) i učenje (engl. learning) na obrasce i „nadriznanstveno" planiranje postupaka, koji naobrazbu smatraju sredstvom namijenjenome određenim ciljevima. Znanje i razumijevanje ne mogu se svesti na ponašanje, popis umijeća i uočljivih manifestacija.
 
Prof. dr. sc. Tomislav Sabljak HAZU, Odsjek za povijest hrvatske književnosti, član suradnik HAZU-a
Potpuno je besmisleno raspravljati o Cjelovitoj kurikularnoj reformi u ovoj formi i eventualno prepravljati, dopunjavati, tobože usavršavati. Tu popravka nema - s bilo kojega stajališta polazili, kojemu god svjetonazoru pripadali.
 
Prof. dr. sc. Josip Lisac Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, član suradnik HAZU
Dakako, mislim da bi naš školski sustav bilo važno osuvremeniti. To se, razumije se, odnosi i na kurikul materinskoga jezika. Ipak moram zaključiti da je ponuđeni tekst posve neprihvatljiv, te ne može biti temelj za ozbiljnu raspravu. Mislim da – zbog neprihvatljiva odnosa prema nacionalnome identitetu – taj kurikul u cjelini mora biti odbačen i da se mora napraviti novi o kojemu bi se moglo raspravljati.
 
Matija Grgat, prof., Suzana Molčanov, prof., Pero Pažin, prof. i suradnici XI. gimnazija, Zagreb
Antiodgojne, antipedagoške elemente nalazimo na mnogim mjestima u prilično velikome broju knjiga navedenih u CKR-u za samostalno čitanje, ali i one antiumjetničke jer „umjetnost oplemenjuje, a ne poživinčuje“, kako je to zapisao naš Matoš. U izboru književnih djela neophodno je strogo definiranje pedagoških, etičkih i estetskih kriterija uz poštivanje recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika.
 
Prof. dr. sc. Sanda Ham Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Bez obzira što se pogrješan naziv kurikulum i kurikularni proširio, doista nije dobro da tako važna hrvatska reforma nema pravilno hrvatsko ime - ako već naziv nastavni uputnik nije prihvaćen, valja nastojati na nazivu kurikul i kurikulni prema hrvatskome standardnom jeziku. Za to postoje brojni jezikoslovni razlozi i mišljenja uglednih hrvatskih jezikoslovaca.
 
Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Važno je odmah na početku postaviti pitanje zašto među članovima stručnih i radnih skupina za jezično-komunikacijsko područje i nastavni predmet Hrvatski jezik nema niti jednoga sveučilišnog nastavnika s kroatističkih odsjeka filozofskih fakulteta premda je upravo njihova uloga u obrazovanju nastavnika koji će provoditi reformu ključna. Nedostaju također ugledni znanstvenici iz područja filologije iz vodećih znanstvenih ustanova, koji bi mogli pomoći u kompetentnom posredovanju znanja iz matičnih znanosti koje su polazište kompetencija. Užitak čitanja autori CKR kurikula vezuju samo uz čitanje iz zabave, čime su olako – bez posredovanja struke – odustali od primarne zadaće poučavanja književnosti, koja se može ostvariti samo kroz cjelovito čitanje odabranih reprezentativnih (kanonskih) književnih djela.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Alen Žunić: Neidhardt je jedan od ključnih protagonista hrvatske kasne moderne

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 7. lipnja predstavljena je knjiga Misao u arhitekturi: Velimir Neidhardt urednika i autora koncepta izdanja dr. sc. Alena Žunića te akademika Velimira Neidhardta, potpredsjednika HAZU-a, autora tekstova nastalih tijekom pola stoljeća stvaralaštva od 1968. do 2018. Knjigu su objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i nakladnička kuća UPI-2m-Plus.
http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/naslovnica%20neidhardt.jpg
Uz 90 autorskih tekstova akademika Neidhardta, knjiga donosi i deset intervjua koji njegove ideje i misli prezentiraju na živ i zanimljiv način, blizak širem krugu čitatelja. U knjizi je objavljeno i 20 odabranih tekstova uglednih kritičara i teoretičara koji su pisali o Neidhardtovim djelima i njegovom pozicioniranju u hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu.
 
O djelu akademika Neidhardta govorio je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić navevši najpoznatije arhitektonske projekte kojima je bio autor ili suautor, od Nacionalne i sveučilišne knjižnice, zgrada INA-Trgovine i Croatia osiguranja do novog terminala Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu. „Ta zdanja su simboli iza kojih mora stajati ideja i teorija. Ona su plod razmišljanja i znanja. Svako njegovo djelo je u arhitektonskoj službi identiteta grada“, rekao je akademik Kusić koji je kao važan dio Neidhardtove biografije istaknuo školovanje na Harvardu, kao stipendista Akademijinog fonda „Zlatko i Joyce Baloković“, kada je stekao znanja koja nisu bila dostupna u tadašnjoj Jugoslaviji. Spomenuo je i zasluge akademika Neidhardta kao dugogodišnjeg profesora na Arhitektonskom fakultetu, kao i njegov aktivan javni i društveni rad tijekom kojeg je dvaput bio predsjednik Udruženja arhitekata grada Zagreba i jedan od osnivača Hrvatske komore arhitekata. Akademik Kusić naveo je i Neidhardtove zasluge za Hrvatsku akademiju u kojoj je od 1991. redoviti član, dok je član suradnik postao 1980., sa samo 37 godina. Od 1998. do danas akademik Neidhardt predsjednik je Upravnog odbora Zaklade HAZU, a nalazi se i na čelu Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa. Akademik Kusić posebno je istaknuo doprinos koji je akademik Neidhardt „svojim inženjerskim i umjetničkim pogledom“ dao ugledu i prepoznatljivosti Akademije u proteklih sedam godina otkako je njen potpredsjednik.
 
Recenzent knjige akademik Andrija Mutnjaković kazao je da je ona svjedok autora i njegova djelovanja kroz 50 godina. „U tih 50 godina provlači se jedna zajednička misao koja traži progres i vizionarstvo arhitekata. Riječ Velimira Neidhardta postala je djelo“, rekao je akademik Mutnjaković, dok je recenzent akademik Mladen Obad Šćitaroci istaknuo da su Neidhardtovi tekstovi danas aktualniji nego u vrijeme kada su bili pisani, naročito oni u kojima upozorava na probleme u urbanističkom planiranju i izgradnji grada ili u provedni arhitektonskih natječaja. Recenzent prof. dr. sc. Zlatko Karač kazao je da je akademik Neidhardt arhitekt koji ujedno zna i pisati zbog čega bi trebao biti uzor mladim generacijama.
 
Alen Žunić je akademika Neidhardta ocijenio jednim od ključnih protagonista hrvatske kasne moderne čija su djela obilježena i decentnim refleksijama na postmodernu, metabolistički i high-tech izričaj. „Neidhardt je na tragu svog ranog urbanističkog iskustva pokazao nenadmašno umijeće kreiranja arhitekture velikog mjerila. Istovremeno s projektantskim djelovanjem postupno je gradio i vlastiti teorijski opus – arhitektonsku misao koja se razvijala kroz brojne objavljene diskusije, znanstvene članke, kritike i osvrte, strukovne manifeste i knjige. Od prvog objavljenog teksta napisanog 1968. do danas, tijekom 50 godina djelovanja, teorijski je diskurs postao neizostavan dio Neidhardtova stvaralačkog prosedea, a ideja ova knjige jest pružiti cjelovit kritički uvid u tu opsežnu i plodnu sferu njegove pisane riječi. Brojni danas već nedostupni, stariji ili zagubljeni tekstovi rasuti u periodičkim, zborničkim i monografijskim publikacijama, dijelom i u inozemstvu, u ovoj su knjizi objedinjeni i ponuđeni za novo čitanje u novom sadržajnom kontekstu primjerenim za današnji trenutak“, poručio je Žunić čiji koncept knjige i trud koji je uložio u njeno oblikovanje je pohvalio i akademik Neidhardt.
 
Alen Žunić (1989.) znanstveni je suradnik Arhitektonskog fakulteta na kojem je diplomirao s prosjekom ocjena 5,0 i ukupnom ocjenom summa cum laude, što mu je jedinom pošlo za rukom u povijesti. Poslijediplomski studij završio je na Harvardu, poput Neidhardta, kao stipendist fonda „Zlatko i Joyce Baloković“. Trenutno je na postdoktorskom usavršavanju u Zürichu na Saveznoj visokoj tehničkoj školi (ETH).
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Srijeda, 20/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 967 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević