Hrvatski Fokus
Povijest

Veličanje četnika Nikole Bojovića

Amfilohije: Bojović je vitez duha, obraza i vjere!

 
 
U Beogradu je 2004. godine umro Nikola Bojović, četnik koji je vodio kolone koje u Sandžaku ubijenih 8000 žena, staraca i djece, a jedan mitropolit mu je na sprovodu rekao da je Bojović vitez duha, vjeran majčinom mlijeku, kralju i otadžbini. E, to je četništvo u pravom obliku i oni nama dijele povijesne lekcije!" zaključio je u Saboru general HV-a Željko Glasnović.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/05/bojovic.jpg
Nikola Bojovićje bio četnički kapetan, zapovjednik Durmitorske brigade tijekom Drugoga svjetskog rata. Zajedno sa Pavlom Đurišićem sudjelovao je u pokolju muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče početkom 1943. godine. Umro je u 2004. godine u Londonu, u 97. godini života.
 
Bojović je bio zadužen za kontakt s talijanskim okupatorom, radi uzimanje strjeljiva, reguliranja hrane i dozvole prelaska četničkih jedinica preko Lima. Nakon odašiljanja Bojovića u Berane, po odobrenju komandanta talijanske divizije »Pusteria« 9. svibnja1942. izvršen je prijelaz sandžačkih četničkih odreda radi napada na partizanske jedinice u rajonu Mojkovca. Bojović je sredinom 1942. u kotaru durmitorskom organizirao tajne ophodnje četnika, opskrbljene petokrakama, koje su imale zadatak da se kao partizani pojavljuju kod svih onih za koje se vjeruje da održavaju vezu s partizanima. Trećega siječnja 1943. primio je zapovijed od Draže Mihailovića za "čišćenje Čajničkog sreza od ustaško-mislimanskih organizacija", a 22. siječnja 1943., uoči Četvrte neprijateljske ofenzive, od Pavla Đurišića je dobio naređenje da se sprema za polazak u zapadnu Bosnu da se bori protiv partizana.
 
Pokolj nejači
 
U veljači 1943. zapovijedao je napadom Durmitorske brigade na Bukovicu, planinsko selo sjeverno od Pljevalja. Đurišićeva zapovijed od 29. siječnja je glasila: "Bukovicu spaliti." U Bukovici su tom prilikom ubijene 574 osobe. Od toga najviše žena i male djece:
ženskog spola: 50,71 posto, djece do 7 godina: 32,04 posto, djece do 14 godina: 50,37 posto i starih preko 50 godina: 12,90 posto. Najviše su stradala godišta 1937., 1938., 1939., i 1940., što znači dvogodišnjaci/ dvogodišnjakinje i četvorogodišnjaci/ četvorogodišnjakinje.
 
Bitka na Neretvi
 
Kapetan Nikola Bojović je, zajedno sa mnogim drugim četničkim komandantima, sudjelovao u Četvrtoj neprijateljskoj ofenzivi udruženih snaga Osovine protiv jugoslovenskih partizana. Početkom ožujka 1943. godine, opkoljeni partizani su izvršili proboj neprijateljskog obruča, prešli Neretvu i razbili Bojovićeve snage: „7. ov. mes. u 8 časova izvešten sam da je Bojović razbijen da su partizani prešli Neretvu i zauzeli s. Krstac. Odmah sam naredio letećoj pokret a ja automobilom krenuo napred. Prvi mi je bio cilj da spasem Ivana (Ružića, komandanta 2. durmitorske brigade) koji je padom Krstača i nastupanjem partizana prema Kuku bio opkoljen. Uz put već oko 8 časova sreo sam celu Bojovićevu brigadu kod samog Konjica u paničnom bekstvu. Jedva sam ih zadržao, možeš misliti šta sam im sve radio. Pokrenuti ih napred nisam mogao.“ (Izvještaj Lukačevića Ostojiću od 9. ožujka 1943. godine)
 
Govor nad lijesom Nikole Bojovića crnogorsko-primorski mitropolit SPC Amfilohije započeo je riječima iz Evanđelja: „Tko bude vjeran do smrti dat ću mu život vječni“, a zatim nastavio: „Kapetan Nikola Bojović bio je do smrti vjeran: majčinom mlijeku, Bogu, Otadžbini i Kralju.“ Za Amfilohija je Bojović „vitez duha, obraza i vjere“, komu je „prah ovdje, a slava svugdje.“
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Historiografska vrijednost

HF

Armenska Sebasta

HF

Litvanaca više u Sibiru nego u Litvi (2)

HF

Agresija na Hrvatsku očima pukovnika JNA

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više