Hrvatski Fokus
Znanost

Nejasna je (nestručna) uporaba riječi množina (4)

Navedeni primjeri izdvojeni su nasumce iz niza jezičnih i pojmovnih nelogičnosti

 
 
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika
– prijedlog nakon javne rasprave
– MZO, prosinac 2017.
 
Zaključak
 
Na osnoviHNOS-auveden je Nastavni plan i program(NPiP) u osnovne škole 2006. Na osmišljavanju HNOS-a sudjelovalo je 440 učitelja, nastavnika, profesora i akademika. HNOS sadrži cjelovite predmetne kurikule koje je trebalo uskladiti prema iskustvu u njihovoj desetogodišnjoj primjeni. Stoga nije bilo potrebno opet stvarati predmetne kurikule, kao da HNOS, najvažniji i najbolji projekt ostvaren u obrazovanju u RH, uopće ne postoji. Nažalost, HNOS i odgovarajući NPiP za srednju školu nije ostvaren zbog promjene politike slijedom još nerazjašnjenih razloga. Fizika 2017se ne može uvesti u školski sustav jer obiluje pogreškama, krivim koncepcijama, nejasnim navodima i nerazumijevanjem nastavnih sadržaja te ne predstavlja koherentnu i stručno utemeljenu cjelinu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/matematika-kemija-fizika-i2-12725.jpg
Metodologija izrade kurikula u obliku tablica s ishodima (učenja) i razinama usvojenosti (koje se poistovjećuju s ocjenama) neprovjerena je u praksi i neprikladna za nastavu temeljnih znanja. Ta metodologija bila je argumentirano kritizirana u širokoj javnoj raspravi te je treba napustiti. Kao orijentir treba koristiti metodologiju prihvaćenu u srednjoeuropskim državama (koje imaju vrlo uspješne obrazovne sustave, među najboljima u Europi) te ih prilagoditi uvjetima u Hrvatskoj. Ne postoji jamstvo da će podvrgavanje sustava školstva shemi ishoda (učenja) i razina usvojenosti dati bitno bolje rezultate nego postojeći sustav. Usredotočenje na ishode(učenja) i razine usvojenostipotiskuje u drugi plan bitni sadržaj: znanje koje treba biti osnova u kurikulu.
 
Mnogi dijelovi teksta su teško razumljivi i nejasni (i za nastavnike i za učenike), pa ih treba bitno revidirati. Na osnovi primjera navedenih u ovom osvrtu očito je da postoje i mnoga nepotrebna i suvišna ponavljanja što uvodi dodatnu nejasnoću. Ukupni opseg kurikula Fizike treba svesti na znatno manji opseg, po uzoru na HNOS i srednjoeuropske kurikule. U opis pojedinih tema valja uključiti pomno odabrane i promišljene sadržaje, tj. one najvažnije bez kojih uspješni nastavni rad s učenicima nije moguć.
 
S obzirom na izloženo, smatram da nije moguće ostvariti temeljitu, kvalitetnu i sadržajnu doradupredloženoga dokumenata, Fizika 2017, a i ostalih predmetnih dokumenata Cjelovite kurikularne reforme, u realnom vremenu; pitam se koliki bi se trud u takvoj doradi morao uložiti.
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Kemija
–                    prijedlog nakon javne rasprave
–                    MZO, prosinac 2017., rujan 2018.
 
Imam moralnu obvezu osvrnuti se na dokumente Nacionalnih kurikuluma nastavnih predmeta Fizika i Kemija – prijedlozi nakon javne rasprave – Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (MZO), studeni 2018.,i to kao dugogodišnji profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu (a i na gimnaziji), kao član / voditelj povjerenstava za izradu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standardai Nastavnoga plana i programa(HNOS) koji je uveden u osnovne škole 2006. (još uvijek važeći program u osnovnoj školi), te kao osoba koja je sudjelovala u svim aktivnostima HAZU glede obrazovanja posljednjih dvadeset godina.
 
        MZO je na svojim mrežnim stranicama objavio, nakon javne rasprave, u rujnu 2018. prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Kemija (Kemija 2018). Uvidom u taj dokument može se zaključiti da se on malo razlikuje od verzije objavljene u proljeće 2016./prosincu 2017.(Kemija 2017), kao da javna rasprava nije ni postojala. U Kemiji 2018 opaža se mali pomak/napredak, u odnosu na Kemiju 2017, i to u nazivlju i ključnim pojmovima, ali nedosljedno i nepotpuno, tako da i ta bitna sastavnica dokumenta ostaje neuređena. U cijelom dokumentu načinjene su manje (kozmetičke) izmjene, ali je suština ostala jednaka.
 
Primjedbe općega značaja (odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, razine usvojenosti, domene/koncepti…) koje sam naveo u recenziji Fizike 2017 (MZO, prosinac 2017.) vrijede i za Kemiju 2018, pa ih ne ću ponavljati. Također ne ću ponavljati zaključak recenzije za Fiziku 2017, koji se može primijeniti i za Kemiju 2018.
 
U kurikulumu Kemija 2018 treba dosljedno zamijeniti pridjev fizikalni (pojavljuje se 133 puta, npr. fizikalna promjena, fizikalna svojstva, fizikalna mjerenja, fizikalna veličina…) s pridjevom fizički (pojavljuje se samo 4 puta, npr. fizički model, fizički princip). Sukladno stavu jezikoslovaca (npr. Hrvatski pravopis, Školski rječnik hrvatskoga jezika (IHJJ), ostali rječnici hrvatskoga jezika, vlastiti radovi…) treba sustavno uvesti pridjev fizički, koji slijedi iz imenicefizika. Na PMF-u postoji Fizički odsjek i Geofizički odsjek, u HAZU postoji Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Analogno: elektronički od elektronika, tehnički od tehnika, mehanički od mehanika… Kako bi zvučalo: fizikalni instrument (ili: muzikalni instrument), tehnikalna mjerenja, mehanikalna svojstva? Pridjev fizički slijedi iz imenice fizika, a fizikalni iz engleskoga pridjeva physical. Takvih nespretnih kovanica s dva pridjevna nastavka ima mnogo, npr:  molekularan (iz engleskoga pridjeva molecular); treba molekulski (iz hrvatske imenice molekula); dimenzionalan (iz engleskoga pridjeva dimensional); treba dimenzijski (iz hrvatske imenice dimenzija)…
 
Zašto se pojavljuje naziv elementarna tvar uz naziv kemijski element ? Npr: navodi se: element (str 47); kemijski element (str. 8, 9, 60, 93);kemijski element, elementarna tvar,(str. 23, 93); kemijski element, kemijski spoj (str. 93); elementarna tvar (str. 34, 35, 47, 92);elementarna tvar, kemijski spoj (str. 8, 15, 24, 60, 61, 65);  kemijski element, elementarna tvar, kemijski spoj (str. 93).Npr: objašnjava sljedeće pojmove: atom, izotop, kemijski element, elementarna tvar (str. 23); povezuje fizikalna i kemijska svojstva elementarnih tvari s položajem elemenata u periodnome sustavu (str. 47); reakcije anorganskih tvari: reaktivnost odabranih metala (Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, Al) i nemetala (H, Cl, O, S, C, N, P), nastajanje i svojstva oksida metala i nemetala navedenih elementarnih tvari, njihovih klorida i hidrida (str. 35). Slijedi da je elementarna tvar sinonim za kemijski element. Treba sustavno rabiti samo naziv kemijski element. Riječ element koristi se i u potpuno drugom smislu, npr. element ocjenjivanja (str. 90, 91). Umjesto legura predlažem slitina.
 
Nejasna je (nestručna) uporaba riječi množina. Npr: doseg reakcije jest množina reakcijskih pretvorbi (broj reakcija izraženih u molovima), uključuje i račun za određivanje mjerodavnog reaktanta (str. 92); na temelju računa određuje doseg reakcije;povezuje doseg reakcije s množinom reakcijskih pretvorbi (str. 38). Zar se broj reakcija izražavau molovima ? Fizička veličina množina i jedinica mol nisu definirane! U kemijskim i fizičkim priručnicima za množinu tvari se navodi: osnovna fizička veličina, mjera broja jedinki (atoma,iona, molekula…) u tvari, jednaka je količnikumase tvari i molne mase; jedinica SI: mol. Navodi se i da je količina tvari sinonim za množinu tvari.
 
Predlažem uporabu pridjeva molni umjesto molarni: molni volumen (obujam), molna masa, molna energija (pridjev od imenice mol, a ne od engleskoga pridjeva molar).
   Predlažem: unutarnja energija, a ne količina unutarnje energije (kako bi zvučalo: količina brzine, količina sile…?). Npr. Svaki uzorak tvari sadrži određenu količinu unutarnje energije (str. 5). Sudionik je riječ za osobu, a ne za kemijsku tvar, npr. analizira ovisnosti promjene koncentracije sudionika reakcije o vremenu iz kojih određuje stehiometrijske koeficijente jednadžbe kemijske reakcije i doseg reakcije (str. 35). Umjesto ponder, ponderiranje predlažem: težinski udio (udjel), pripisivanje težinskog udjela. Umjesto:pretvorba energije podrazumijeva prijelaz jednoga oblika energije u drugi unutar sustava, primjerice, toplinske u kinetičku, potencijalne energije u kinetičku (str. 36), predlažem: dovođenjem topline sustavu povećava se unutarnja energija sustava, kinetička i /ili potencijalna energija sustava. Nije potrebno navoditi toplinska energija nego samo toplina (slično: eng. heat, a ne heat energy).
 
Nazivi općega značenja:
Ne: interakcija, nego međudjelovanje.
Ne: molekularan (npr. molekularna razina, str.3) nego molekulski.
Ne: interdisciplinaran (str. 3, 82, 83) nego međudisciplinski (pridjev disciplinski od imenice disciplina).
Ne: dvo- tro-dimenzionalni nego dvo- tro- dimenzijski
 
Navedeni primjeri izdvojeni su nasumce iz niza jezičnih i pojmovnih nelogičnosti.
 
(Svršetak)
 

Akademik Stanko Popović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus – Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu – Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; e-pošta: spopovic@phy.hr; 26. 3. 2018.; 1. 12. 2018.

Povezani članci

“Riblja” kamelina – GMO uljana repica

HF

Zdravstvena biometrija

HF

Osijek može biti onakav kakav jest u duši!

HF

Deset knjiga o pravnoj zaštiti okoliša

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...