Krivac su krive mjere, a ne virus
Upozoravamo već godinu dana, ne samo da će cijene hrane skočiti u nebo, nego hrane neće biti. Industrijski stručnjaci upozoravaju da je nestašica hrane u Velikoj Britaniji “neizbježna”. Štoviše – glavni mediji priznaju nestašicu hrane koja predstoji, što znači da uistinu ulazimo u fazu “Problem / reakcija / rješenje”, rješenje u obliku sintetičke laboratorijske hrane tehnokrata. Ujedinjeno Kraljevstvo možda prednjači, ali ovo je globalni plan – pogledajte ovaj video kako biste saznali zašto. Pa kakvo je onda stanje u hrvatskoj poljoprivredi pitaju se sada zasigurno mnogi ? Da li smo samodostatni? S kojim smo to proizvodima samodostatni, a s kojima nismo?
Hrvatska ne proizvodi dovoljno većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ni za potrebe vlastitog stanovništva. Nedostatna nam je proizvodnja kod svih kategorija mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, biljnih ulja, jaja, meda, vina. U promatranom razdoblju smanjena je samodostatnost gotovo u svim kategorijama proizvoda.
Najmanju pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom bilježimo kod povrća (63 %) i voća (59 %). U promatranom razdoblju samodostatni smo s pšenicom, ječmom, kukuruzom, zrnom uljane repice, suncokreta i soje, šećerom, mandarinama, piše gospodarski.hr
No, pitanje koje se nameće jest, što je sa sjemenskom robom? Da li ćemo za vrijeme iduće sjetve zbog “korona mjera” imati uopće što staviti u zemlju? Sakupljajte sjeme. Stvarajte zalihe hrane.
Pa ponavljamo opet. Vlasti i korporativni mediji uvjeravati će vas kako je za poskupljenje i nestašicu hrane krivac koronavirus, dok su glavni krivac jedino i isključivo mjere koje su jedni propagirali, a drugi provodili. Dakle, oni! Poremećaji tijekom pandemije prouzročili su u svijetu poskupljenje hrane kakvo se ne pamti već deset godina. Ujedinjeni narodi ozbiljno su se zabrinuli nakon što su cijene ključnih životnih namirnica na svjetskom tržištu u svibnju porasle 4,8 posto u odnosu na travanj, a čak 39,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Radi se o FAO-voj košarici prehrambenih proizvoda kojima se trguje na međunarodnim burzama, među kojima su žitarice, biljna ulja, meso, mljekarski proizvodi i šećer. Poskupljenje tih osnovnih sirovina za 40 posto u prošlih 12 mjeseci samo djelomice se prenijelo u cijene prehrambenih proizvoda u prodavaonicama. Međutim, s vremenom bi taj cjenovni poremećaj, ako se ne smiri, mogao pogoditi sve građane, osobito siromašne, piše Novi list. Primjerice, kukuruzu je na burzama udvostručena cijena. Kukuruz je jedna od glavnih komponenta pri proizvodnji smjesa, odnosno stočne hrane, a kada poskupi stočna hrana neminovno će poskupjeti meso i mliječni proizvodi, jaja…
Zašto za poskupljenje nije krivac koronavirus? Danas znamo da su države poput Njemačke i Britanije od znanstvenih savjeta naručivale izradu katastrofičnih korona scenarija kako bi ljudi prihvatili lockdown te mjere koje nemaju nikakvo uporište u znanosti, a koje su propagirane kroz korporativne medije dovele svijet na rub krize koja bi mogla imati katastrofalne posljedice po živote i egzistenciju ljudi, te čovječanstvo u potpunosti. Brojne studije su dokazale kako lockdown nema gotove nikakav utjecaj na zaustavljanje širenja virusa, poput Njemačke i studije sa Stanforda. Do sada se jasno pokazalo da je koronavirus sezonalni virus i da mjere nemaju gotovo nikakav učinak. Pitanje je, zašto, zašto se sa mjerama uporno ustraje?
Zašto, zašto ako je potpuno jasno da niti jedna ekonomija, kao svjetska tako i država, ne može ovo podnijeti. Zašto ako znamo da danas u svijetu gladuje gotovo milijarda ljudi, a od gladi svake godine umre više od 12 milijuna ljudi. Za koliko gladnih i nepotrebno umrlih će se taj broj povećati nakon što cijene hrane dosegnu svoj vrhunac, kao i nezaposlenost? Što ako zbog zaključavanja i enormnog štampanja novca središnjih banaka dođe do hiperinflacije i kraha ekonomije i gospodarstva kojeg se mnogi ne samo pribojavaju, već najavljuju? Niti u jednom trenutku u ovih više od godinu dana broj zaraženo aktivnih nije prelazio 0,3 % populacije, bilo države bilo svjetske populacije. Da li ste svjesni o kojem se postotku radi? Znači da je 99,7 % populacije u svakom trenutku bilo sposobno raditi i proizvoditi, ali su im vlasti zabranile. Gotovo milijarda ljudi iliti 13% svjetske populacije gladuje, život im je direktno ugrožen, dok je u najcrnijim danima koronavirusom bilo zaraženo, te samim time ugroženo svega 0,3% populacije. Trinaest prema 0,3 posto. Jasno je da su krivac porasta cijena hrane kao i drugih neprehrambenih proizvoda, u nekim slučajevima i 100 % u odnosu na prošlu godinu, mjere, a ne koronavirus. Mjere koje su korporativni mediji propagirali, a vlasti sprovodile iako nemaju nikakvo uporište niti u znanosti niti u brojkama, i za to trebaju odgovarati.
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
