Hrvatski Fokus

Ovogodišnja tema je održivi planinski turizam

 

Svake godine 11. prosinca diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan planina. Sve je započelo 1992. godine prihvaćanjem Poglavlja 13. Agende 21: „Upravljanje osjetljivim ekosustavima: Održivi razvoj planina“ UN-ove Konferencije za okoliš i razvoj koja je postavila temelje razvoja planinskih područja. Zbog sve veće potrebe za osvješćivanjem o golemoj važnosti planina i održivog razvoja planinskog okoliša za unapređenje kvalitete života planinskog stanovništva kao i zbog sve veće potrebe za zaštitom planina, Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 2002. Međunarodnom godinom planina. Tim povodom usvojen je i datum za obilježavanje Međunarodnog dana planina, 11. prosinca, počevši od 2003. godine.

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ima vodeću ulogu u pripremi i animiranju obilježavanja Međunarodnog dana planina. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina je održivi planinski turizam.

Održivi turizam u planinama može doprinijeti stvaranju dodatnih i alternativnih mogućnosti za život kao i promicanje ublažavanja siromaštva, socijalne uključenosti, te očuvanja krajolika i biološke raznolikosti. To je način da se očuva prirodna, kulturna i duhovna baština, promoviraju lokalni obrti i proizvodi visoke vrijednosti, te proslavljaju mnoge tradicijske prakse poput lokalnih festivala.

Planinski turizam privlači oko 15 do 20 posto svjetskog turizma. Turizam je, međutim, jedan od sektora koji je najviše pogođen pandemijom Covid-19, koji utječe na gospodarstva, sredstva za život, javne usluge i mogućnosti na svim kontinentima. Ograničenja zbog pandemije Covid-a u planinama su dodatno povećala ranjivost planinskih zajednica.

Ova kriza može se smatrati prigodom za ponovno promišljanje planinskog turizma i njegovog učinka na prirodne resurse i sredstva za život, za bolje upravljanje turizmom i bolje iskorištavanje za otporniju, zeleniju i više/bolje uključivu budućnost.

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) za obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana planina pripremila je komunikacijske materijale na svih šest UN-ovih jezika, koji su dostupni na njihovoj mrežnoj (web) stranici. 

Dok je održivi planinski turizam predložena tema za 2021., zemlje, zajednice i organizacije su dobrodošle u obilježavanju i proslavi Međunarodnog dana planina kroz temu koja im je relevantnija.

Proslavite ovaj Međunarodni dan planina sa svojom zajednicom i prijateljima koji pripremaju događaj ili se pridružuju razgovoru na društvenim mrežama koristeći hashtag #MountainsMatter. Prenesite neke od ključnih poruka ili podijelite o biološkoj raznolikosti u planinama u vašoj blizini ili fotografiju svoje omiljene planine.

Prirodni dragulji koje trebamo čuvati

Planine su dom za 15 posto svjetske populacije i domaćini su oko polovice svjetskih žarišta biološke raznolikosti. Osiguravaju pitku vodu za svakodnevni život polovici čovječanstva. Stoga je njihovo očuvanje ključni čimbenik za održivi razvoj i dio je cilja održivog razvoja (Goal 15 of the Sustainable development goals, SDGs).

Nažalost, planine su ugrožene jer su pod prijetnjom klimatskih promjena i prekomjerne eksploatacije. Kako se globalna klima nastavlja zagrijavati, planinski ljudi – neki od najsiromašnijih na svijetu – suočavaju se s još većim borbama za preživljavanje. Rastuće temperature također znače da se planinski glečeri tope neviđenom brzinom, što utječe na zalihe i opskrbu slatkovodne pitke vode – nizvodno za milijune ljudi. Ovaj problem pogađa sve nas. Moramo smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i ugljikova ‘otisak’ i skrbiti se o tim prirodnim bogatstvima.

Održivi turizam u planinskim područjima

Planinska odredišta privlače oko 15-20 posto svjetskog turizma.  

Planinski turizam, osobito kada je povezan s prirodom i ruralnim turizmom, može promicati održive prehrambene sustave i cijeniti domaće, lokalne proizvode. Turizam može igrati ključnu ulogu u vrednovanju i zaštiti prirodne i duhovne baštine planina, te kulturne raznolikosti i tradicionalnih običaja naroda koji žive u planinskim područjima. 

Turizam niskog utjecaja može pomoći u ograničavanju prijetnji planinskim ekosustavima i njihovoj biološkoj raznolikosti. 

U vrijeme pandemije COVID-19 povećali su se posjeti otvorenim, domaćim destinacijama i s manjim gužvama, otvarajući tako nove mogućnosti planinskim destinacijama da preispitaju svoje proizvode i usluge.

Planinska bioraznolikost

Velike planine nalaze se u nekim od najspektakularnijih krajolika na svijetu. Njihova jedinstvena topografija, komprimirane klimatske zone i izoliranost stvorili su uvjete za širok spektar životnih oblika.

Gotovo polovica svjetskih žarišta biološke raznolikosti nalazi se u planinama, i 30 posto svih ključnih područja biološke raznolikosti. Planine su stanište / dom mnogih ugroženih vrsta. Iz planinskih područja potječu i mnoge od najvažnijih svjetskih usjeva i vrsta stoke.

PLANINE

Pokrivajući oko 27 posto zemljine površine, planine igraju ključnu ulogu u pokretanju svijeta prema održivom gospodarskom rastu.

Planine ne samo da pružaju opstanak i dobrobit za 1,1 milijardu ljudi koji žive u planinama diljem svijeta, već neizravno daje koristi za više milijardi onih koji žive nizvodno.

Planine osiguravaju pitku vodu, energiju i hranu – resurse koji će u nadolazećim desetljećima biti sve oskudniji.

Planine osiguravaju između 60 i 80 posto svjetske pitke vode – bez čega održivi razvoj koji ima za cilj eliminirati siromaštvo i glad ne bi bio moguć.

Svježa pitka voda iz planina ključna je za postizanje globalne sigurnosti hrane, jer je koriste poljoprivrednici za navodnjavanje usjeva u mnogim nizinskim poljoprivrednim regijama.

Neki od najvećih svjetskih gradova, uključujući New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokyo i Melbourne, ovise o pitkoj vodi iz planina.

Planine i energija

Planine imaju ključnu ulogu u osiguravanju obnovljive energije, posebno kroz hidroenergiju, solarnu energiju, energiju vjetra i bioplin.

Hidroenergija trenutno osigurava oko petinu sve električne energije u svijetu, a neke se zemlje gotovo isključivo oslanjaju na planinske regije za proizvodnju hidroenergije. Planine u regijama sa suhom ili tropskom klimom imaju poseban potencijal za proizvodnju sunčeve energije.

Planine i hrana

Planine doprinose sigurnosti hrane i prehrane dajući zemljište za usjeve, ispašu za stoku, vodotokove za slatkovodno ribarstvo i ne-drvne šumske proizvode kao što su bobičasto voće, gljive i med.

Planinska poljoprivreda stoljećima je model održivog razvoja i sama po sebi je „zelena“ zahvaljujući svojem karakteru malih razmjera i niskom ugljičnom otisku.

Od 20 biljnih vrsta koje opskrbljuju 80 posto svjetske hrane, šest je nastalo i rasprostranjeno je u planinama: kukuruz, krumpir, ječam, sirak, rajčice i jabuke.

Planinsko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Planinska poljoprivreda uglavnom je obiteljska poljoprivreda jer se planinskim područjima, sa svojim raštrkanim dijelovima korisnog zemljišta na različitim nadmorskim visinama i nagibima, učinkovitije upravlja poljoprivredom malih razmjera.

Većina proizvodnje iz planinskog uzgoja namijenjena je obiteljskoj potrošnji, što ima ključnu ulogu u osiguravanju prehrambene sigurnosti domaćinstava.

Proizvodnja i marketing visokovrijednih planinskih proizvoda može potaknuti lokalna planinska gospodarstva.

Sredstva za život u planinama obično su vrlo raznolika i to se pokazalo kao ključ za otpornost. Neki članovi obitelji mogu se baviti poljoprivredom (poljoprivredom, šumarstvom, akvakulturom ili stočarstvom) i mogu biti zaposleni na redovnoj ili sezonskoj osnovi ili čak u inozemstvu.

Planinski narodi

Planine su dom za 15 posto svjetske populacije.

Devedeset posto svjetskih stanovnika planina živi u zemljama u razvoju, gdje velika većina živi ispod granice siromaštva, a 1 od 2 se suočava s prijetnjom nesigurnosti hrane.

Planine su mjesta turizma i kulturnih staza. Planinski turizam čini oko 15-20 posto globalne turističke industrije.

Autohtono i lokalno stanovništvo u planinama ima jedinstveno i vrijedno lokalno znanje, tradiciju i kulturnu praksu koja može doprinijeti učinkovitim strategijama upravljanja zemljištem.

Izvor:

  1. United Nations: International Mountain Day 11 December, un.org/en/observances/
  2. Food and Agriculture Organization of the United Nations: „International Mountain Day 2021“, fao.org

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Stop podjelama!

HF

Protukršćanski militant trga križ u Londonu

HF

Glas za HDZ – glas za Milorada Pupovca

HF

Nakon Mesića i Zakošek sramoti Hrvatsku

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...