U Puli živi 75,88 posto Hrvata, 3,56 posto Talijana i 3,01 posto Srba
Prema posljednjim službenim podacima Državnoga zavoda za statistiku, Istarska županija ima 197.327 stanovnika, dok čitava Republika Hrvatska broji 3.871.833, od čega je 1.865.129 muškaraca odnosno 48,17 posto te 2.006.704 žena to jest njih 51,83 posto. Istra ima 6,16 posto stanovnika manje nego na popisu iz 2011. godine, dok građana Hrvatske ima 9,64 posto manje. Smanjio se i broj vjernika u ukupnom pučanstvu – katolika je 78,97 posto, pravoslavaca 3,32, muslimana 1,32 posto, osoba koji nisu vjernici i ateista 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
U Istarskoj županiji od 197.327 stanovnika njih se 76,4 posto izjasnilo Hrvatima po nacionalnoj pripadnosti, dok je popis zabilježio i 2.055 Albanaca (1,05 posto), 41 Austrijanca (0,02 posto), 4.838 Bošnjaka (2.48 posto), 20 Bugara (0,01 posto), 523 Crnogorca (0,27 posto), 112 Čeha (0,06 posto), 360 Mađara (0,18 posto), 488 Makedonaca (0,25 posto), 305 Nijemaca (0,16 posto), 59 Poljaka (0,03 posto), 531 Roma (0,27 posto), 32 Rumunja (0,02 posto), 186 Rusa (0,1 posto), 45 Rusina (0,02 posto), 143 Slovaka (0,07 posto), 1.515 Slovenaca (0,78 posto), 5,778 Srba (2.96 posto), 9.784 Talijana (5.01 posto), 50 Turaka (0,03 posto), 138 Ukrajinaca (0,07 posto), 4 Vlaha (0 posto), 11 Židova (0,01 posto) te 1.241 stanovnika koji su se izjasnili kao – ostali – 0,64 posto. Istrijana koji su se izjasnili regionalnom pripadnošću je 5.13 posto.
Od četiri Vlaha po nacionalnosti jedan živi na području Novigrada, dok ih je troje u Puli.
Prema vjerskoj pripadnosti, na području Istarske županije živi 127.559 katolika (65,32 posto od ukupnog broja stanovnika), 5.848 posto pravoslavaca (3 posto), 331 protestant (0,17 posto), ostalih kršćana je 9.387 (4.81 posto), 8.475 je Muslimana (4,34 posto), Židova 12 (0,01 posto), pripadnika istočnih religija 229 (0,12 posto) te 1.598 pripadnika drugih vjera i svjetonazora (0,69 posto). Agnostika i skeptika u Istri je 4.640 (2.38 posto) dok je ateista i nevjernika 19.389 (9.93 posto). Nije ih se izjasnilo ili je religioznost nepoznata za 9.12 posto stanovnika županije.
U županiji se govore 23 različita jezika – čemu treba pridodati kategoriju “ostali jezici” i “nepoznato”. Najviše se govori hrvatski jezik (87,08 posto), hrvatsko-srpski govori 0,13 posto te srpsko-hrvatski 0,48 posto stanovništva. A albanski govori 0,97 posto, bosanski 1,67 posto, bugarski 0,01 posto, crnogorski 0,07 posto, češki 0,04 posto, mađarski 0,13 posto, makedonski 0,27 posto, njemački 0,2 posto, poljski 0,03 posto, romski 0,25 posto, rumunjski 0,02 posto, ruski 0,11 posto, rusinski 0,01 posto, slovački 0,07 posto, slovenski 0,35 posto, srpski 1,02 posto, talijanski 5,4 posto, turski 0,03 posto, ukrajinski 0,04 posto te ostale jezike 0,34 posto. Nepoznato je ostalo s koliko jezika govori 1,20 posto stanovništva. Postoji jedan govornik vlaškog jezika.
Najbrojniji istarski grad je Pula broji 52.200 stanovnika. Po nacionalnom sastavu tamo je najviše Hrvata – 75,88 posto, Srba je 3,01 posto dok je Talijana 3,56 posto. Regionalno opredijeljenih je 3,10 posto. Katolika ima 54,61 posto, ateista 14,44 posto te muslimana 4,85 posto. U Puli 87,21 posto stanovništva govori hrvatski jezik, 3,26 posto talijanski te 1,95 bosanski.
Statistički podaci za druge istarske gradove također su zanimljivi. U Bujama živi 4.441 stanovnik, a Hrvata je 55,19 posto, Slovenaca 5,7 posto, Talijana 5,01 posto, dok su ostali drugih nacionalnosti ili su neopredijeljeni. Kad se pogleda religijska statistika, katolika je 68,84 posto, ateista 8,78 posto te muslimana 4,36 posto. Jezično gledajući, 59,63 posto govori hrvatski, 28,57 posto talijanski te 6,33 posto slovenski jezik.
Buzet broji 5.999 stanovnika, od čega je 85,56 posto Hrvata, 4,17 posto izjasnilo se prema regionalnoj pripadnosti, dok su ostali raspršeni u dvadesetak drugih nacionalnosti. Katolika ima 73,61 posto, ateista 6,27 posto a muslimana 5,15. Najveći broj stanovnika služi se hrvatskim jezikom – 92,23 posto, te značajnije bosanskim jezikom, 2,95 posto.
Grad Labin ima 10.424 stanovnika, od čega je 71,19 posto Hrvata, 7,44 posto Bošnjaka, te 9,65 Istrijana, odnosno građana koji su se izjasnili prema regionalnoj pripadnosti. Prema religijskoj pripadnosti, u Labinu je 73,61 posto katolika, 11,36 posto ateista i 9,95 posto muslimana. U Labinu je najviše korisnika govornika hrvatskog (89,82 posto) i bosanskog (3,9 posto) jezika.
Najmalobrojniji istarski grad je Novigrad s 3.889 stanovnika, od kojih je 78,44 posto hrvatske nacionalnosti. Talijana je 8,67 posto, dok se 3,39 posto regionalno izjasnilo. Katolika je 68,96 posto, a ateista 8,54 posto. Hrvatski jezik je kao materinski upisalo 81,72 posto građana, talijanski 9,95 posto te albanski 2,24 posto.
Pazin broji 8.279 žitelja od čega je 87,26 posto Hrvata, te 5,51 posto regionalno opredijeljenih građana. Što se tiče vjernika, katolika je 75,19 posto dok je ateista 6,57 posto. Kao jezik, Pazinjani su u velikoj većini upisali hrvatski – 96,67 posto te u znatno manjoj mjeri talijanski (0,75) i bosanski (0,63 posto) jezik.
Poreč nastanjuje 16.607 stanovnika, od čega je 79.97 posto Hrvata, 7,76 posto regionalaca i 3,01 Srba. U vjerskom opredjeljenju je 67,75 posto katolika i 8,53 posto ateista. Najviše se govori hrvatskim jezikom – 89,09 posto govornika, potom talijanskim 2,4 posto. Hrvatski jezik govori 82,75 posto Rovinježa, talijanski 8,14 posto te albanski 2,38 posto.
Grad Rovinj je na brojnom stanju od 12.968 stanovnika, među kojima je 72,73 posto Hrvata, 9,31 posto Talijana i, među najmnogoljudnijima, 5,1 posto Srba. Katolika je 62,75 posto te ateista 13,21 posto.
U Umagu obitava 12.699 stanovnika. Prema popisu, njih 69,97 posto su Hrvati, 9,31 posto Talijani te 3,59 posto Srbi. Katolicima se izjašnjava 65,12 posto vjernika, dok je ateista 10,50 posto. Hrvatskim jezikom služi se 77,55 posto stanovnika, talijanskim 13,61 posto te albanskim 1,39 posto.
Grad Vodnjan broji 5.838 žitelja, među kojima je 59,7 posto Hrvata, 9,31 posto Talijana i 3,97 posto Srba. Prema vjeri, njih 63,43 posto su katolici, 12,6 posto muslimani te 6,63 posto ateisti. Pravoslavaca je 6,03 posto. Što se jezika tiče, 73,47 posto stanovnika koristi hrvatski jezik te 13,53 posto talijanski i 3,39 bosanski.
U pogledu vjerske opredijeljenosti – zbog podataka o agnosticima, ateistima, neizjašnjenima i izjašnjenima u maloj količini, za neke istarske gradove teško je reći koja je još religija među raširenijama. Najpopularnija određenja su, očito, katolik ili ateist, kojih je značajan broj u svim gradovima. U vezi jezika, treba naglasiti kako u nekim gradovima, poput Poreča i Labina, na treće mjesto dolazi “nepoznato”, što pokazuje da se građani nisu izjasnili.
Zanimljivo je da više stanovnika od najmalobrojnijeg Novigrada, koji ima status grada (3.889 stanovnika), imaju općine Ližnjan (4.087), Marčana (4.250) i Medulin (6.552). Medulin je brojniji i od Buja, Buzeta i Vodnjana.
Istarska županija, koja je izgubila oko pet posto stanovništva, nije u dramatičnom opadanju broja stanovnika kao neke druge županije. Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Vukovarsko-srijemskoj (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj (19,04 posto), Požeško-slavonskoj (17,88 posto), Brodsko-posavskoj (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).
Popis u 2021. godini pokazuje da na razini cijele zemlje udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba je 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto. Udjel ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno je manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti 0,58 posto.
Očito, 5,13 posto regionalno izjašnjenih u Istri – za razliku od 0,33 na razini Hrvatske – pokazuju velike razlike između Istre i ostatka države.
Velike reakcije doživljavaju podaci o vjerskoj pripadnosti jer je na razni Hrvatske katolika 78,97 posto, što je značajan pad u odnosu na prošli popis (kada je bilo 86,28 posto). Pravoslavaca je 3,32 posto a muslimana 1,32 posto. Osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Profesor Todo Jurić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta objasnio je, prenosi HINA, kako se prema prethodnim istraživanjima jasno pokazalo da je dobna skupina između 20 i 35 godina, koja čini glavninu iseljenih Hrvata, znatno manje religiozna od svojih roditelja, te da glavnina (56,8 posto) naginje liberalnom svjetonazoru.
Što se Istarske županije tiče, zaključak je jasan – od 197 tisuća stanovnika pet je posto Istrana ili Istrijana po “nacionalnom osjećaju”, i oko deset posto ateista.
