Amerika se suočava s krizom gladi i ishrane kakvu ova zemlja nije vidjela generacijama
„Samo nekoliko mjeseci nakon pandemije COVID-19 – i gotovo dvije godine prije nego što su globalni zdravstveni dužnosnici upozorili na krizu s nestašicom hrane – ‘Zaklada Rockefeller’ objavila je izvješće u kojem predviđa krizu i nudi rješenja, uključujući prijelaz na ‘online’ upisivanje/popisivanje, ‘online’ kupnju hrane.“ U izvješću objavljenom 28. srpnja 2020. pod naslovom: „Reset the Table: Meeting the Moment to Transform the US Food System“, Zaklada je opisala „krizu gladi i prehrane… koja se razlikuje od bilo koje krize koju je ova zemlja vidjela generacijama.“ Autori su za krizu okrivili COVID-19. (www.rockefellerfoundation.org/wp-content/uploads/2020/07/RF-FoodPolicyPaper_Final2.pdf).
U izvješću je zaključeno da se kriza ne bi trebala rješavati jačanjem sigurnosti hrane za najugroženije, već preuređenjem cjelokupnog prehrambenog sustava i povezanog opskrbnog lanca – drugim riječima, morali bismo „resetirati stol tj. ponovno postaviti stol.“
Zaklada Rockefeller pozvala je na „resetiranje“ ovog prehrambenog sustava manje od dva mjeseca nakon što je Svjetski ekonomski forum (WEF), 3. lipnja 2020., otkrio svoju viziju za „Veliko resetiranje.“ (www.weforum.org/great-reset/). Neki od suradnika izvješća Zaklade Rockefeller članovi su WEF-a; od kojih nekoliko, zajedno s drugim zagovornicima „ponovnog postavljanja stola,“ također imaju veze sa subjektima koji guraju putovnice za cjepiva i sheme digitalnih osobnih iskaznica.
Zaklada Rockefeller: potrebne su ‘promjene politika, praksi i normi’
Svjetski ekonomski forum (WEF) opisuje Zakladu Rockefeller kao „znanstveno vođenu“ filantropsku organizaciju koja „nastoji inspirirati i poticati veliki ljudski utjecaj koji promiče dobrobit čovječanstva diljem svijeta“ i koja „pomiče nove granice znanosti, podataka, politika i inovacija za rješavanje globalnih izazova povezanih sa zdravljem, hranom, snagom i gospodarskom mobilnošću.“ (www.weforum.org/organizations/the-rockefeller-foundation).
U predgovoru svog izvješća “Reset the Table” za 2020., predsjednik zaklade dr. Rajiv J. Shah, koji je bivši upravitelj Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), navodi: „Amerika se suočava s krizom gladi i ishrane kakvu ova zemlja nije vidjela generacijama.“
„Na mnogo načina, Covid-19 ‘zakuhao’ je dugo tinjajuće probleme koji muče američki prehrambeni sustav. Ono što je počelo kao javnozdravstvena kriza potaknulo je ekonomsku krizu, ostavivši 33 posto obitelji nesposobnima da si priušte odgovarajuću količinu ili kvalitetu hrane kakvu žele.“
„Zatvaranje škola dovodi 30 milijuna učenika u opasnost od gubitka obroka koji su im potrebni za učenje i napredovanje.“
U izvješću nije objašnjeno kako je Zaklada Rockefeller mogla znati za ovu prehrambenu krizu samo nekoliko mjeseci nakon što je pandemija COVID-a uzela maha – pogotovo jer se u izvješću navodi da je razvijeno iz „video-konferencijskih rasprava u svibnju i lipnju 2020.“
Izvješće također nije dalo nikakav uvid u ulogu koju su protumjere protiv pandemije Covid-a poput karantene — koju je zaklada zagovarala zajedno s WEF-om — imale u doprinosu krizi s hranom. U svom izvješću Zaklada Rockefeller predlaže niz rješenja proizašlih iz „dijaloga s više od 100 stručnjaka i praktičara.“
Jedna preporuka poziva na odmak od „fokusiranja na maksimiziranje povrata dioničara“ prema „pravednijem sustavu usmjerenom na poštene povrate i koristi za sve dionike – izgradnju pravednijeg prosperiteta u cijelom opskrbnom lancu.“
Ovo može zvučati kao dobra ideja, sve dok se „dionici“ u ovom slučaju ne odnose na „dionički kapitalizam“ — koncept koji uvelike promiču iste velike korporacije koje su imale koristi od dioničarskog kapitalističkog sustava.
Svjetski ekonomski forum (WEF) također snažno promiče „dionički kapitalizam,“ definirajući ga kao „oblik kapitalizma u kojem tvrtke teže stvaranju dugoročne vrijednosti uzimajući u obzir potrebe svih svojih dionika i društva u cjelini.“ (www.weforum.org/agenda/2021/01/klaus-schwab-on-what-is-stakeholder-capitalism-history-relevance/).
U određenom kontekstu, ekonomski fašizam, kao što su ga personificirali režimi nacističke Njemačke i fašističke Italije, obuhvaćao je vladina „partnerstva“ između poduzeća, vlade i sindikata organiziranih sustavom regionalnih „gospodarskih komora,“ i filozofiju u kojoj „zajedničko dobro dolazi ispred privatnog dobra.“
Naravno, nejasno je kako se određuju „potrebe društva u cjelini“ – ili tko ih određuje.
Izvješće Zaklade Rockefeller izjavljuje: „Uspjeh će zahtijevati brojne promjene politika, praksi i normi.“
Što podrazumijeva takav „uspjeh“? Izvješće navodi tri glavna cilja:
- Prikupljanje podataka i digitalizacija: Izvješće poziva na „prelazak na ‘online’ upisivanje/popisivanje, ‘online’ kupnju hrane, izravnu kupnju od farme do potrošača, telemedicinu, telekonzultacije, kao i [širokopojasni pristup koji je ključan za] obrazovanje, financije i zapošljavanje.“
Izvješće opisuje nedostatak univerzalnog širokopojasnog pristupa u ovom kontekstu kao „temeljni jaz u otpornosti i pravednosti.“
- „Dionici“ rade zajedno s ciljem formiranja „pokreta suradničkog zagovaranja.“
- „Promjene politika, praksi i normi,“ za koje se u izvješću kaže da bi bile „brojne.“
Ovi ciljevi, zaodjenuti „uključivim“ jezikom, dalje u izvješću su opisani kao korisni za ljudsko zdravlje, osiguravajući „zdravu i zaštitnu prehranu“ koja će „omogućiti Amerikancima da napreduju i smanjiti ‘zagušljive’ troškove zdravstvene zaštite naše nacije.“
Izvješće ide toliko daleko da to opisuje kao „naslijeđe“ bolesti COVID-19, čak predviđajući da će liječnici „propisivati“ proizvode pacijentima.
Prema izvješću: „Jedno od nasljeđa Covida-19 trebalo bi biti da je to bio trenutak kada su Amerikanci shvatili potrebu za tretiranjem hranjive hrane kao dijela zdravstvene skrbi, kako zbog njezine uloge u prevenciji tako i u liječenju bolesti.“
„Integriranjem zdrave hrane u sustav zdravstvene zaštite, liječnici bi mogli prepisivati proizvode jednako lako kao i lijekove i smanjiti korištenje skupih zdravstvenih usluga koje su često potrebne zbog nesigurnosti prehrane.“
(Svršetak u sljedećem broju)
