Hrvatski Fokus
Intervjui

Rad neuronske mreže je proizašao iz psihologije i neuroznanosti

Osnovno pitanje je kako ljudi pohranjuju informacije. Kako ljudi predstavljaju iskustva u formatu koji se ne sjeća samo onoga što se dogodilo, već ga se sjeća na način koji je koristan i fleksibilan

 

Profesor sam kognitivnih znanosti i znanosti o odlukama u eksperimentalnoj psihologiji na UCL-u i suradnik na Institutu Alan Turing za znanost o podacima i umjetnoj inteligenciji, kao i Europskom laboratoriju za učenje i inteligentne sustave (ELLIS). Istraživanje mog laboratorija usredotočeno je na ljudsko učenje i donošenje odluka, integrirajući bihevioralne, računalne i neuroznanosti perspektive.

Intervju s dr. sc. Bradleyjem Loveom, profesorom na UCL-u

  • Jeste li oduvijek bili zainteresirani za proučavanje uma?

– To je dobro pitanje. Kad sam prvi put počeo studirati kao preddiplomski studij, imao sam nekoliko interesa i mnogi od njih vrtjeli su se oko pitanja kako mali elementi međusobno djeluju kako bi doveli do zanimljivije cjeline. Postoji mnogo takvih sustava u biologiji i društvenim znanostima, poput ekonomije. Ali najzanimljiviji je bio u kognitivnoj znanosti. U mozgu, kako doći do svih tih malih elemenata i regija i iskustava, i kako se svi oni spajaju u nešto veće? Znao sam iz prvog semestra da je od svih opcija, to je bila ta.

  • Koja su vam pitanja trenutno zaista uzbudljiva?

– Dogodila se eksplozija u strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji. Mislim da puno uspjeha i nedostataka na tim poljima postavlja puno zanimljivih pitanja o tome kako su ljudi tako pametni. Jedno vrlo osnovno pitanje je kako ljudi pohranjuju informacije. Kako ljudi predstavljaju iskustva u formatu koji se ne sjeća samo onoga što se dogodilo, već ga se sjeća na način koji je koristan i fleksibilan? [Na primjer], ljudi uče igrati jednu igru ili učiniti jednu stvar; to znanje mogu prenijeti u različite okolnosti, dok je većina strojeva nekako krhka. [Traženje] odgovora na ova pitanja nije samo pomaganje strojevima da se oporave, već i da shvate kako ljudi izvode ovaj trik relativnih generalista i fleksibilnosti. Mislim da se to svodi na to kako predstavljamo svoja iskustva, kako razumijemo svijet – to je veliko pitanje za mene. 

  • Kakav će utjecaj imati vaše istraživanje?

– Ono što radim je prilično osnovno. Postoji mnogo kutova koje treba poduzeti, [kao što je] od ponašanja do dalekometnijih aplikacija poput medicinskih odluka. Ali mislim da za sve ove stvari moramo imati neko osnovno razumijevanje o tome kako ljudi uče iz primjera i kako uče posvetiti se onome što je relevantno. Izgradnja te slike o tome kako stvari funkcioniraju trebala bi biti korisna za razumijevanje. [Pogotovo to vrijedi za] kada stvari ne idu tako dobro i netko doživljava neke poteškoće i možda će trebati malo liječenja. Puno sam radio gledajući ljudsko ponašanje u stvarnom svijetu. Jedna aplikacija o kojoj govorim [ima veze s donošenjem odluka u trgovini]. [Na primjer], koji su načini na koje možemo pomoći ljudima da donesu bolje odluke i jedu zdravije. U idealnom slučaju, učinili bismo to bez prisiljavanja ljudi da učine ovo ili ono; prirodno bismo izazvali ponašanja koja bi ljudi sami željeli prikazati. Smatram da je naprijed-natrag između laboratorija i naturalističkih postavki koristan način za unapređenje teorije i procjenu potencijala za primjenu.

  • Kakav je utjecaj imalo vaše istraživanje?

– Mislim da postoji mnogo primjera u kognitivnoj znanosti o stvarima koje možda nisu izgledale potpuno korisno ili vjerojatno da će imati utjecaja u to vrijeme, a onda stvarno jesu. Psiholozi su, na primjer, na čelu stvari poput razvoja teorije detekcije signala, što je zaista važno u inženjerstvu. Rad neuronske mreže [koji] je proizašao iz psihologije i neuroznanosti doista je revolucionirao rad u strojnom učenju. Mislim da svi ti dragulji čekaju da budu otkriveni zbog prirode problema u kognitivnoj znanosti. Toliko su izazovni i široki da ako prihvatimo te izazove, mislim da će to imati brojne utjecaje u svijetu. To nije samo pusta želja s moje strane jer je bilo puno unakrsne oplodnje na druga područja koja se više primjenjuju, koja su imala utjecaja. Nadam se da bih mogao biti dio toga.

Laura Zaneski, https://mindcore.sas.upenn.edu/2022/06/15/bradley-love-phd/

Povezane objave

Korisnici nisu svjesni da nad tim uljem nema nikakve kontrole

HF

Imamo Vladu koja sramoti cijelu Hrvatsku

HF

Svaki nacionalizam koketira sa smrću

HF

Junak našega djetinjstva

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više