Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Energetska strategija - bez računa se ne računa

 
 
Energetska strategija donosi se bez financijskih podloga i projekcija koštanja cijene energije pa ne možemo znati koliko će nas velika ulaganja u infrastrukturu i elektrane na koncu koštati. Osim toga, čini se da opet ne tražimo svoj put i najbolji način da dođemo do cilja kombinacijom tehnologija i financijskih modela u cilju gospodarskog rasta i razvoja već opet štreberski prepisujemo od naprednijih i bogatijih.
https://www.pwc.com/us/en/sustainability-services/publications/assets/energy-strategy-c-suite.png
Prije koji tjedan javnosti su predstavljene podloge (tzv. Zelena knjiga) iz kojih bi trebala biti napravljena nova nacionalna energetska strategija do 2030. s pogledom na 2050. Dojmovi su se slegnuli, javna rasprava je završena, trebalo je vremena probiti se kroz gotovo 500 stranica stručnog materijala koji bi trebao trasirati sudbinu HEP-a, INA-e i drugih manjih i većih energetskih igrača. Opći dojam je da energetska strategija koja se može izroditi iz ovih dokumenata ne bi smjela imati predznak nacionalne, jer za nju se možda i ne će moći reći da u potpunosti anticipira gospodarsku i energetsku realnost niti u obzir uzima sve prednosti i ograničenja postojeće energetske infrastrukture, energetskih izvora koje imamo i socijalnog okruženja te siromaštvo i gospodarsku stagnaciju koju živimo. Kao što resorno ministarstvo prečesto prepisuje EU-ovo zakonodavstvo umjesto da ga prilagodi nacionalnim posebnostima, tako i ove podloge slijepo slijede klimatske ciljeve, ne uzimajući posve u obzir realne okolnosti u kojima bi se oni trebali ostvariti. Hrvatska je u ovoj strategiji nekakav neobični usamljeni otok, koji čak nema ambicije da cilja ne sveti gral energetske samodostatnosti, već eto, pipajući po mraku traži svoj put u onome što mora, umjesto da koristi ono što ima i na tome pametno promišljajući gradi. 
 
Dva scenarija Zelene knjige varijanta su jednog te istog puta pa proizlazi da nam 'ne gine' niskougljična energetika, samo će tempo dolaska do nje biti nešto sporiji ili brži. Postavlja se pitanje zbog čega samo dva scenarija i zašto autori nisu napravili veći broj scenarija, poigrali se više tehnologijama, tržišnim mehanizmima i opcijama, stavljajući veći i/ili manji naglasak na različite sektore – energetski i prometni, koji su najveći nosioci niskougljične politike, kombinirajući rješenja za dolazak do istog cilja, ako već za njim moramo ići. Dokumenti ovog tipa ne bi trebali imati manje od tri scenarija, poželjno i više. Energetska strategija koja iz prikazanog može proizaći dominantno je elektroenergetska strategija koja se oslanja na od EU-a poticanu energetsku učinkovitost u zgradarstvu i snažno se proteže na elektrificirani prometni sektor. Zanimljivo je da se ujedno zapostavlja prirodni plin koji je tranzicijski energent i koji i u elektroenergetici i u prometu može napraviti veliku razliku. Za zemlju koja se priprema za LNG-projekt začuđujuće je da se najavljuje stagnirajuća potrošnja plina pa se s razlogom valja zapitati kome je namijenjena skupa infrastruktura koja će dodatno opteretiti transportnu tarifu i krajnju cijenu plina? Bez veće upotrebe plina proizlazi da je glomazna magistralna plinska mreža sama sebi svrha, jer njezina gradnja očigledno nije bila plod šire strategije rastućeg korištenja plina kao energenta kojeg se sada tako lako odričemo. 
 
Prema autorima budućnost je isključivo u obnovljivcima, ali čak se i njihov razvoj do 2030. (a zaboravlja se da je to pravi doseg strategije) limitira, te u masovnijoj primjeni električnih automobila u daljoj budućnosti. Vjetroelektrane se ograničavaju na razine koje može podnijeti elektroenergetska mreža bez potrebe za velikim investicijama (1.360 MW u blažem scenariju). Sunce, kojeg imamo u obilju i čije iskorištavanje bi stabiliziralo elektroenergetsku mrežu, ograničava se na samo 770 MW do 2030., što je otprilike razina koju jedna razvijena europska zemlja bez poticaja instalira u godinu dana! Već sada postoji iskazani interes za priključenje 600-tinjak MW velikih FN elektrana i 1800 MW vjetra, ne računajući na intrigantne potencijale tzv. građanske energetike i različite oblike financiranja i upravljanja takvim projektima, što tek treba dobiti zamah. U roku godinu-dvije na mreži će biti više od 1.000 MW iz vjetra (574 MW u sustavu poticaja + 447 MW koje već imaju ugovor o priključenju). Projekti idu dalje – VE Senj snage 156 MW koja se upravo počela graditi neće imati povlašteni status. Znači li to po autorima strategije da za koju godinu prestaje gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj? Tko će zadovoljiti kriterije imat će pravo priključenja i zato je stopiranje malo vjerojatno. A ako su obnovljivci toliko podcijenjeni, onda je lako moguće da su i troškovi jačanja mreže, uravnoteženja, pohrane itd. također podcijenjeni. Dakle, već sada se vidi da ćemo još nenapisanu strategiju revidirati vrlo brzo jer će je tržište i realnost pregaziti. 
 
Apsolutno najveći propust podloga je u tome što nisu napravljene ekonomske i financijske računice, analiza jakih i slabih točaka za scenarije niti se vidi buduća sinergija s gospodarskim razvojem u segmentu elektromobilnosti, energetske učinkovitosti i obnovljivaca. Hoćemo li kao do sada nastaviti uvoziti tehnologiju ili ćemo pokušati razviti vlastite proizvode za što imamo kapaciteta ali nedostaje 'business friendly' podrške? Svaka strategija pa tako i energetska mora imati razvojnu komponentu – malo je vjerojatno da bi Nijemci forsirali elektromobilnost da nemaju jaku automobilsku industriju. Mi i tu konje za utrku imamo, no treniramo li ih?! Također, ne manje bitno, nedostaje analiza utjecaja planiranih ogromnih investicija na krajnju cijenu energije. Ako se iz reguliranih djelatnosti investiraju milijarde kuna u infrastrukturu koliko će nam energija poskupiti, to nismo saznali iz Zelene knjige. Kuriozitet - BiH je u svojoj novoj energetskoj strategiji izračunala poskupljenje pa zašto mi to ne učinimo. Veliki je to propust koji bi trebalo ispraviti a ne još jednom navrat-nanos napisati i kroz Sabor progurati još jednu strategiju koja će kao i prošle strategije biti mrtvo slovo na papiru. Kada smo je tako dugo čekali, bilo bi dobro da ima težinu. 
 

Nina Domazet, www.energetika-net.hr

HAMAG-BICRO dodijelio 54 ugovora u vrijednosti 15,2 milijuna kuna

 
 
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) danas je u Čakovcu, u prostorijama Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, predstavila rezultate natječaja Programa provjere inovativnog koncepta (PoC7). Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat dodijelili su ugovore za 54 korisnika u vrijednosti 15,2 milijuna kuna.
https://hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2018/12/Dobitnici-PoC7-3..jpg
„PoC je svakako jedini program koji ima kontinuitet u poticanju inovativnih projekata. U prilog tome ide i činjenica da je HAMAG-BICRO od 2010. do 2016. godine proveo ukupno šest poziva programa PoC u sklopu kojih je dodijeljeno 55 milijuna kuna potpore za 222 projekta ukupne vrijednosti 83 milijuna kuna. Ono što me posebno veseli je i to da su od 54 nova korisnika čak 29 novoosnovana poduzeća što još jednom potvrđuje kako program PoC doprinosi i stvaranju novih poduzeća utemeljenih na istraživanju i razvoju,“ rekao je Vjeran Vrbanec.
 
Inovacijski program PoC namijenjen je subjektima malog gospodarstva (mikro, malim i srednjim poduzećima) s ciljem pružanja podrške inovacijama u najranijoj fazi istraživanja kako bi se osigurao pred-komercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta. Provjera inovativnog koncepta potrebna je kako bi se potvrdili dokazi kako su novi procesi ili tehnologija ostvarivi i kako potencijalno mogu imati komercijalnu primjenu. „U ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta posebnu pažnju dajemo projektima koji uključuju istraživanje, razvoj i inovacije. Tome je prilagođen i zakonodavni okvir kroz Zakon o državnim potporama razvojno-istraživačkim projektima koji poticajima ili olakšicama daje različite mogućnosti za poduzetnike. U suradnji s HAMAG-BICRO, koji nudi različite financijske instrumente, podupiremo i projekte poput ovih s ciljem da u konačnici dobijemo još uspješnih projekata kao što je, primjerice, Photomath Damira Sabola“, izjavio je ministar Horvat
 
Do kraja godine, Agencija će u provedbi imati 230 istraživačko-razvojnih i inovacijskih projekata ukupne vrijednosti 1,7 milijardi kuna, od čega se 800 milijuna kuna odnosi na dodijeljena bespovratna sredstva. U idućih pola godine očekuje se otvaranje tri nova poziva iz Strukturnih fondova u vrijednosti preko milijardu kuna.
U završnom dijelu programa predstavljen je Program podrške uredima za transfer tehnologije (UTT program) te programi podrške inovacijskom procesu.
 

Anđelka Felja

"Svi zajedno moramo više 'uprijeti' da se u svakodnevno poslovanje uvedu znanstveno-tehnološka rješenja"

 
 
„Kroz inovativnost, proizvodi i usluge postaju konkurentni ne samo na nacionalnoj i europskoj razini, već i globalno. Zato nas treba zabrinjavati podatak da Hrvatska trenutno ostvaruje manja ulaganja u istraživanje i razvoj od prosjeka EU-a“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na poslovnom forumu HGK Inovacijama do konkurentnosti. Forum je organiziran u sklopu Summita Srednjoeuropske inicijative, koji se održava 3. i 4. prosinca u Zagrebu i predstavlja završetak hrvatskoga jednogodišnjeg predsjedanja inicijativom.
https://www.hgk.hr/images/full/luka-burilovic-0035a69d22326fc5.jpg
Luka Burilović
 
Burilović je naglasio da u strukturi naših ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj prevladava poslovni sektor na koji otpada 0,44 posto BDP-a. Tu još više zaostajemo za prosjekom Unije. „Zato svi zajedno moramo više 'uprijeti' da se u svakodnevno poslovanje implementiraju znanstveno-tehnološka rješenja te da u što većoj mjeri izvozimo proizvode visoke tehnologije“, poručio je Burilović. Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da se teme konkurentnosti i inovacija provlače kroz sve političke i gospodarske skupove. „Konkurentnost prije svega znači sposobnost nekoga društva da proizvede robe i usluge koje prolaze test na međunarodnome tržištu, a inovacije su pothvati koji smanjuju troškove proizvodnje i administracije. Kombinacija inovacija i konkurentnosti rezultira time da one države koje se bolje prilagođavaju promjenama na tržištu ostvaruju bolje rezultate kada je riječ o trgovinskoj razmjeni, izvozu i gospodarskom rastu. Stoga je odgovornost na državama da osiguraju poduzetnicima pravni okvir koji će im omogućiti da budu bolji od konkurenata u međunarodnoj utakmici“, izjavio je Plenković, dodavši kako Hrvatska širi broj e-usluga, čime država olakšava život gospodarstvenicima, ali i građanima.
 
Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, naglasila je da samo financiranje u slučaju inovacija nije dovoljno jer postoji mnogo komercijalnih banaka koje to rade. „Ono po čemu se mi razlikujemo je razvoj novih proizvoda i suradnja s vladama kako bismo skupa kreirali okruženje u kojem se tvrtke mogu razvijati i investirati,“ rekla je Zinchuk, istaknuvši proizvod namijenjen „zelenoj ekonomiji“ i potporu za žene poduzetnice koja uključuje i olakšavanje pristupa kapitalu i savjetničku potporu. Poručila je hrvatskim poduzetnicima da se inovacija i uspjeh neće dogoditi bez rizika i izlaska iz zone komfora.
 
„Shvaćamo da na nekim ljestvicama konkurentnosti stojimo loše i namjera Vlade je da u kategorijama u kojima zaostajemo napravimo radikalni iskorak u 2019. Siguran sam da ćemo već u prvoj polovici godine vidjeti veliki napredak. Trenutno se ne možemo mjeriti s najjačima, ali nije nam mjesto ni na 80. ili 90. mjestu. Turizam nam nosi skoro 20 posto BDP-a, ali u turizmu nema inovacija, a industrije u kojima bi se mogle razvijati stagniraju“, upozorio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, dodavši kako su se formiranjem nacionalnoga inovacijskog vijeća umrežili realni sektor, akademska zajednica i državna uprava. 
 
Jernej Salecl, podtajnik u Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije, predstavio je slovenski inovacijski sustav. „Oko 40 posto slovenskih tvrtki može se nazvati inovativnima, a upravo pripremamo novu strategiju na državnoj razini kojom ćemo dodatno ojačati sustav inovacija. Cilj nam je da tradicionalnu industriju pretvorimo u industriju znanja koja je u potpunosti uključena u međunarodna tržišna kretanja. Naravno, to je proces koji traje i zahtijeva suradnju i koordiniranost svih institucija i državnih tijela jer bez toga nema uspjeha“, pojasnio je Salecl. Na panelu „Inovacijama do konkurentnosti“ u sklopu foruma sudjelovali su Tomislav Bronzin, direktor Citusa, Izet Ždralović, član Uprave MicroBlinka, Darko Crha, direktor Data Linka, Carlo Poloni, predsjednik Esteco SpA i Ildikó Török, direktorica poslovnog razvoja tvrtke Mozaik Education Ltd.
 
Ždralović je istaknuo da njihova tvrtka ne doživljava inovaciju kao jedan pojedinačni proizvod, već kao proces koji kontinuirano traje. „Naš fokus je personalizirana komunikacija, da osobe koje koriste računalo ne doživljavaju to računalo kao stroj. Razvijamo softver koji omogućava digitalnu transformaciju u nekoliko različitih sektora“, kazao je Bronzin, čija je tvrtka dobila preko 60 nagrada za inovacije u cijelom svijetu. Török je objasnila kako su se u Mozaik Educationu odlučili izgraditi most između tradicionalnoga i digitalnoga obrazovanja. Pri tome koriste interaktivne 3-D animacije, aplikacije i video materijale. „Riječ je o dugotrajnom procesu koji se ne može dogoditi preko noći“, naglasila je. Crha se prisjetio početaka Dana Linka. „Krenuli smo od IT-a pa se okrenuli prema specijalnoj industrijskoj automatizaciji i radili za brojne poznate kompanije. Zadnjih osam godina smo krenuli u komercijalnije vode i proizvodimo niskoenergetsku rasvjetu u brodogradnji, a radimo i za vojnu industriju“, rekao je Crha. Coloni je pojasnio da je njegova tvrtka nastala kao plod sveučilišnoga istraživanja, a bave se softverom za B2B segment, prvenstveno za automobilsku industriju. „Pomažemo dizajnerima da povežu različite zadatke prilikom procesa dizajniranja, a u tome nam pomaže analitika, strojno učenje, i automatizacija“, naglasio je.
 

Anđelka Felja

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Ponedjeljak, 18/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1127 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević