Get Adobe Flash player
SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

Srbija ponavlja jogurt i balvan revolucije iz osamdesetih i devedesetih...

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Nakon svake pobjede slave svi Hrvati koji Hrvatsku osjećaju...

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvati bi morali voljeti Hrvatsku onoliko koliko Slovenci i Srbi žude za...

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Sve što je predsjednik HDZ-a izrekao u Velikoj Ludini velika je...

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Tragedija je posljedak nefunkcioniranja...

  • SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:12
  • Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:09
  • Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:52
  • Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:45
  • Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:39

Lokalno i pouzdano rješenje za proizvodnju energije

 
 
Od 2001. godine belgijska tvrtka Xylowatt projektira, isporučuje i upravlja postrojenjima koja proizvode energiju iz biomase. Time se prirodna i reciklirana drvna sječka različite kvalitete pretvara u vrijednu energiju iz obnovljivog izvora.
https://www.xylowatt.com/wp-content/uploads/2017/06/logo.png
Rasplinjač NOTAR® proizvod je belgijske tvrtke Xylowatt i jedini je industrijski reaktor koji iz biomase proizvodi čisti, ‘bezkatranski’ sintetski plin. U kombinaciji s kogeneracijskim motorima jedinice rasplinjača NOTAR® proizvode električnu, ali i toplinsku i rashladnu energiju iz obnovljivog izvora, 24 h/d, sedam dana u tjednu. Tako proizvedena električna energija može pokrivati lokalne potrebe ili se može prodavati javnoj elektroenergetskoj mreži. Proizvedena toplinska energija dostupna je pak za široki spektar primjene, dok je rashladna energija, proizvedena od neiskorištene topline, dragocjena za klimatizaciju i primjenu u rashladnim komorama. Xylowatt nastupa kao partner svojih klijenata i isporučuje svoje jedinice prema načelu ‘ključ u ruke’, s električnim snagama u rasponu 750 kW - 3 MW.
 
Rješenje rasplinjača NOTAR® predstavlja značajan napredak u području rasplinjavanja zbog malog udjela katrana i pouzdanosti i odigrat će važnu ulogu na rastućem tržištu plina iz obnovljivih izvora. Rješavanje problema katrana omogućilo je Xylowattu s lakoćom ispuniti zahtjeve kogeneracijskih motora i sniziti troškove ulaganja i održavanja (jer nije potreban sustav za čišćenje plina).
 
Najnovija primjena
 
Xylowatt je započeo primjenjivati NOTAR® na industrijskoj razini još 2009. godine i to u jednom postrojenju u pokrajini Champagne u Francuskoj i u tri postrojenja u Belgiji. Jedan od posljednjih reaktora NOTAR® 2000 montiran je u bolnici u Mont-Godinneu u Belgiji sredinom 2018. godine. To je prva trigeneracijska jedinica u Belgiji koja bolnički pogon opskrbljuje energijom iz obnovljivog izvora, rasplinjavanjem iz prirodnog drveta. S rasponom električne snage od 750 kW, toplinskim učinom 1200 kW i rashladnim učinom 400 kW jedinica NOTAR® zadovoljava energetske potrebe bolnice. Budući da takvo energetsko rješenje ne ovisi o Suncu i vjetru, postrojenje radi 24 h/d sedam dana u tjednu.
 
Biomasa na tržištu zemalja Jugoistočne Europe
 
Alternativni izvori energije poput vjetra i Sunca i energija dobivena iz biomase iz temelja mijenjaju tržište električne energije. Rasplinjavanje je jedno od omiljenih tehničkih rješenja za pretvaranje biomase u iskoristivu energiju i za zamjenu fosilnih goriva i to u malim i srednjim postrojenjima.
Mnogobrojne zemlje ulažu u programe poticajnih mjera kako bi promicale korištenje biomase za proizvodnju električne energije.Ti programi snižavaju troškove ulaganja odgovarajućim subvencijama i/ili daju tzv. premium feed-in tarifu (FIT) za proizvedenu energiju.
Na tom brzorastućem tržištu proizvodnje održive električne energije i decentralizirane proizvodnje energije Xylowatt je danas među liderima u tehnici rasplinjavanja biomase. Ranije spomenuto puštanje u pogon jedinice NOTAR® u Mont-Godinneu ojačalo je njegovo mjesto na tržištu.
Tehnička rješenja koja nudi Xylowatt idealna su za valorizaciju viška drvnog otpada u zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Kako upravo zemlje Jugoistočne Europe obiluju sirovinom za biomasu, prirodno i reciklirano drvo ulagačima je dostupno u znatnoj mjeri po povoljnim cijenama. Osim toga, politike i inicijative za podržavanje obnovljivih izvora koje su uspostavila državna tijela za te svrhe podupiru proizvodnju biomase za energetske projekte.
Xylowatt traže vlasnici projekata koji su već u pogonu, ali koriste drugu tehniku rasplinjavanja, za koju dano obećanje o uspješnosti nije održano. To omogućava da se postojeća oprema, koja u projektima ne funkcionira, zamijeni rješenjem NOTAR®.

Ključni elementi jedinica NOTAR®
 
Reaktor NOTAR® pretvara lokalno dostupnu, prirodnu i recikliranu drvnu sječku (G50/G30) u energiju iz obnovljivog izvora. Pri tome se koristi 30 - 40 % manje biomase nego kod izgaranja (parni ciklus) ili organskog Rankineovog ciklusa (ORC) i predstavlja ekološki sustav s nultom stopom otpada koji valorizira drvni otpad i nusproizvode iz procesa.
Proizvedeni sintetski plin je provjeren i zadovoljava uvjete proizvođača kogeneracijskih motora (za kombiniranu proizvodnje električne i toplinske energije). Kombinirane s kogeneracijskim motorima, trigeneracijske jedinice NOTAR® proizvode tako električnu, toplinsku i rashladnu energiju.
Više informacija o prikazanom rješenju može se pronaći na stranici: www.xylowatt.com.
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Gdje su "nestali" novi korisnici doplatka za djecu?

 
 
• Broj djece koja primaju doplatak za djecu smanjio se s oko 500.000 krajem 2002. na tek oko 300.000 potkraj 2018.
• Broj djece koja primaju doplatak za djecu u tom je razdoblju padao mnogo brže nego ukupni broj djece: ukupan broj djece smanjio se za 18%, a broj djece koja primaju doplatak za više od 40%
• Nakon uvođenja promjena Zakona o doplatku za djecu u srpnju 2018. broj djece u sustavu mogao se (ili trebao) povećati za gotovo 50 posto, no to se nije ostvarilo
• Zbog toga se za iduću godinu najavljuje novo povećanje gornje cenzusne granice doplatka za djecu
https://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/130/590x/Radford-Family-967006.jpg?r=1546552669774
Broj korisnika doplatka za djecu i broj djece koja ga primaju stalno se smanjuje - ukupan broj djece u RH se od 2002. do 2018. zbog prirodnog pada broja stanovnika i migracija  smanjio za 18 posto, dok je broj djece koja primaju doplatak padao mnogo brže i smanjio se za više od 40 posto. Broj djece koja primaju doplatak smanjio se s oko 500.000 krajem 2002. na približno 300.000 potkraj 2018.
„To je golem broj kućanstva s djecom koja su ostala zakinuta za pomoć države u podmirivanju troškova za brigu o djeci“, ističu Ivica Urban i Martina Pezer iz Instituta za javne financije koji su u najnovijem broju Newslettera IJF-aanalizirali sustav doplatka za djecu u RH.
Urban i Pezer analizirali su doplatak za djecu ususret novoj promjeni koja bi na snagu mogla stupiti u siječnju 2020. – osim što su pojasnili što je doplatak za djecu, kako se izračunava i koji su mogući razlozi „neuspjeha“ mjere iz 2018., autori su donijeli preporuke roditeljima i nadležnim institucijama.
„Kada bi se proračunska osnovica kontinuirano usklađivala, primjerice s rastom troškova života, granice cenzusnih razreda i iznosi doplatka za djecu automatski bi se mijenjali, čime bi se spriječio pad broja korisnika i gubitak realne vrijednosti naknade. Međutim, o proračunskoj osnovici ovisi i veliki broj drugih naknada (primjerice, razne naknade prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama i Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji).
Ne postoji analiza koja pokazuje kako bi povećanje proračunske osnovice, primjerice za 1 %, utjecalo na broj korisnika i proračunske rashode. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto je iznos proračunske osnovice zamrznut već sedamnaest godina“, navode Urban i Pezer u radu o dječjem doplatku.
 
Autori podsjećaju da je sredinom srpnja 2018. na snagu stupila promjena Zakona o doplatku na djecu kojom je gornja granica dohodovnog cenzusa povećana s 1.663 na 2.328,20 kuna, uz najavljena očekivanja Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da se broj djece koja primaju doplatak poveća za 150.000.
„Međutim, pokazalo se kako očekivanja nisu ni približno ostvarena: broj korisnika i djece samo se blago povećao, što je izazvalo razočarenje javnosti te propitivanje zašto je ta mjera podbacila“, ističu Urban i Pezer koji su primjenom mikrosimulacijskog modela EUROMOD procijenili da se nakon uvođenja promjena Zakona o doplatku za djecu broj djece u sustavu mogao (ili trebao) povećati za gotovo 50 posto, no to se nije ostvarilo.
„Gdje su „nestala“ sva ta djeca i zašto ne primaju doplatak?“, pitaju Urban i Pezer primjećujući da je između prosinca 2017. i prosinca 2018. broj djece koja primaju doplatak povećan tek za 15.000.
Osim što primjećuju da dio potencijalnih korisnika nije svjestan mogućnosti ostvarenja doplatka za djecu, a dio potencijalnih korisnika ne želi ostvariti to pravo, autori analize ističu da su mjerom iz 2018., iako nije došlo do očekivanog rasta broja korisnika, ipak zaustavljeni negativni trendovi.
Stoga se mogu očekivati nove promjene u istom smjeru, odnosno povećanje gornje cenzusne granice.
Urban i Pezer savjetuju roditeljima da se informiraju o svojim pravima, a nadležnim institucijama preporučuju da:
1.) pružaju jednostavne upute i informacije, primjerice otvaranjem „web foruma“ na kojemu bi se mogla postavljati konkretna pitanja o ostvarenju prava na doplatak za djecu;
2.) trajno prate i analiziraju broj korisnika i djece koja primaju doplatak za djecu i ostale potpore za djecu;
3.) povežu sve službene podatke o građanima, obiteljima i kućanstvima u zajedničku bazu podataka na temelju koje bi se moglo kvalitetnije analizirati sustav poreza i socijalnih naknada te planirati njegove reforme te
4.) teže pojednostavljenju Zakona o doplatku za djecu, ali i cijelog sustava potpora za djecu.
 
Cjelovitu analizu o dječjem doplatku, koja sadržava izračune dječjeg doplatka na primjerima dva tipa kućanstva te grafikone, može se pročitati na mrežnim stranicama Instituta za javne financije. (v.h.)

Održana godišnja konferencija pod nazivom "Ekonomika javnog sektora posvećenu oporezivanju imovine i nekretnina"

 
 
Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert organizirao je godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora posvećenu oporezivanju imovine i nekretnina. Konferenciju je otvorio pomoćnik ministra financija i ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, sudjelovali su brojni inozemni i domaći znanstvenici i stručnjaci, a pozvana predavanja održali su svjetski poznate stručnjakinje Enid Slack, ravnateljica Instituta za financije i upravu u lokalnoj samoupravi, Munk škola međunarodnih odnosa i javnih politika Sveučilišta u Torontu (Kanada), i Sarah Perret iz Centra za poreznu politiku i upravu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Parizu (Francuska).
Slikovni rezultat za Real estate and property taxation
Na godišnjim konferencijama o ekonomici javnog sektora Instituta za javne financije i znanstvenog časopisa Public Sector Economics znanstvenici i stručnjaci razmjenjuju rezultate svojih istraživanja i raspravljaju o tekućim pitanjima javnih politika. Ove je godine naglasak stavljen na pitanja oporezivanja nekretnina i imovine. Cilj konferencije je pružiti procjene vodećih stručnjaka o potencijalima i ograničenjima tih poreza i njihovoj ulozi u današnjem gospodarstvu.
Porezi na nekretnine – posjedovanje, prijenos ili povećanje vrijednosti zemljišta, stambenih, poslovnih i drugih vrsta nekretnina – primjenjuju se u brojnim zemljama u vrlo različitim oblicima. Međutim, ukupni prihodi od poreza na nekretnine u većini zemalja su ograničeni.
 
Porezi na imovinu daleko su manje rasprostranjeni i donose znatno manje prihoda nego u prošlosti. Njihovi oblici uključuju poreze na bruto ili neto financijsku i/ili nefinancijsku imovinu, poreze na nasljedstvo ili poklone, a često se u istom kontekstu razmatraju i porezi na kapitalnu dobit iako su oni u pravilu ugrađeni u porez na dohodak. Posljednjih godina zanimanje za oporezivanje nekretnina i imovine značajno je poraslo. Jedan od razloga je brz rast ukupne imovine stanovništva uz istovremeni porast nejednakosti. Drugi razlog je da su nakon velike financijske krize mnoge države iscrpile mogućnosti povećanja prihoda od poreza na dohodak ili poreza na dodanu vrijednost. Istovremeno se u stručnim krugovima vode rasprave o porezima na nekretnine i imovinu kao instrumentima protucikličke ekonomske politike,  smanjivanja nejednakosti u imovinskom stanju, ali i dohotku stanovništva.
 
S konferencije izdvajamo zaključke pozvanih govornica.
Sarah Perret (OECD) je istaknula da bi oporezivanje imovine moglo imati puno veći potencijal za prikupljanje proračunskih prihoda, ali i zadovoljavanje načela pravednosti oporezivanja. Naglasila je da je ključan njihov dizajn (osobito oporezivanja nasljedstva), transparentnost, ali i kontekst te razina dohodovne nejednakosti pojedine zemlje.
Enid Slack (Institut za financije i upravu u lokalnoj samoupravi, Sveučilište u Torontu) se osvrnula na važnost oporezivanja nekretnina za lokalnu samoupravu. „Iako mnogi ekonomisti smatraju da je porez na nekretnine učinkovit i pravedan te ima potencijal osigurati stabilne i predvidljive prihode lokalnoj samoupravi, ipak takvi su porezi u mnogim zemljama niski. Politički pritisak za održavanje poreznih opterećenja na ili blizu sadašnje razine, kako bi se osigurala stabilnost, često nadmašuje ekonomska načela učinkovitosti i pravednosti. Barem dio rješenja je pridobivanje javne potpore porezima na nekretnine naglašavanjem prednosti poreza i izgradnjom javnog fiskalnog povjerenja“, naglasila je Slack.
Konferencija je završila panel diskusijom o dosadašnjim saznanjima i perspektivama razvoja poreza na nekretnine i imovinu. Konferenciju su podržali Europska komisija, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, OTP banka, Raiffeisen banka, Udruga gradova te Zagrebačka banka. (a.f.)

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 27/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1485 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević