Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Rijeka Sava hraniteljica vodonosnika Zagreba

 
 
Ovih dana održana je velika konferencija Jutarnjeg lista pod pokroviteljstvom HAZU-a, Ministarstva , HGK ,grada Zagreba, Zagrebačke županije Fonda za zaštitu okoliša, Prometni fakultet, Hrvatske vode HEP i firma Program Sava itd. Jedino koga nisam vidio i čuo su projektanti, a oni su ipak najvažniji. Program je prilika političarima da kažu nekoliko riječi o tom projektu, HEP zapravo Program Sava- Zagreb će prezentirati projekt i što je neobično njih nekoliko nastupaju kao investitori, a RGN fakultet vodostaje Save i podzemnih voda.
https://scontent-amt2-1.cdninstagram.com/vp/93d33e8fa9737d617b60093ff2044c8c/5C969C46/t51.2885-15/sh0.08/e35/s640x640/45280904_793353437691218_3761004696845551894_n.jpg
Iskustva Slovenije sa već izgrađenim branama i hidroelektranama do granice sa Hrvatskom i međusobni utjecaj (po meni sporan). Nakon pauze  političari su otišli u nove radne pobjede a, Panele hrvatski–diskusija ili Panel-rasprava stručnjaka raznih profila, i kao iznenađenje za urbaniste - idejni projekt prometnica uz Savu Dadić s Prometnog fakulteta u Zagrebu. U prezentaciji je dosta toga sporno kao i primjereno situaciji skromni domjenak.
 
Sigurno je da projektanti koji su radili zadnjih 20 i više godina na ovom projektu i urbanisti koji su sudjelovali 2008.  i koji su pobijedili na natječaju - Zagreb na Savi prije desetak godina nisu imali priliku polemizirati, a nisu niti htjeli jer nije niti vrijeme niti mjesto. Kolega Dadić nije niti znao i badava je krečio, grupa projektanata entuzijasta besplatno je napravila 2010. Projekt rekonstrukcije komunalnog sustava - kriterij za stručnu razradu, Studija prostornih mogućnosti Zagreba, i Procjena troškova. Prije toga smo 2008. u Gradskom zavodu realizirali veliki urbanistički natječaj „Zagreb na Savi“ i odabrali tri najbolja rješenja.
 
Dakle, 2013. je bio gotov Projekt Sava i koncept sa akumulacijama, a i znatno prije Ugovor za gradnju HE Podsused ili Zaprešić i odvodni kanal Sava-Odra. Samo nije bilo volje i sredstava - kriza 2008./2009. i sve je stalo, dok se nisu pojavila dva Britanca sa 1,5 milijuna eura za dokumentaciju i počeli sa potragom za projektantima pored živog Elektroprojekta specijalista za hidroelektrane u RH, Jugoslaviji i šire. Zato predlažem, usporedimo obje varijante 2013. i 2017. godine, saslušajmo struku i napišimo primjedbe i prijedloge uključimo javnost i medije. Mediji će to prihvatiti , a možda i politika pokaže malo veći interes.
 
Novi projekt je noveliran prije četiri godine na inicijativu dvojice britanskih inženjera. Inače u Elektroprojektu radili smo kao projektantska grupa na projektu Sava u Zagrebu od 1975. do Projekta 2013. To dobro znaju u HEP-u koji to plaća. Što je u ovim projektima sporno i što predlažemo? Osobito oni koji  na ovom projektu sudjeluju godinama. Za projekt Zagreb na Savi napravljeni su prostorni planovi i brojne studije, a sada su relevantne i za vrjednovanje tri studije 1a iz 2003. , studija 2 iz 2013. Elektro projekt  i studija 2a iz 2017. nazovimo WIG „britanska“. Što je sporno? „Nritanska“ varijanta sa 10 Mhe je proglašena najboljom na temelju metode višekriterijalne analize, a to se u Uputama EU-a iz 2014. ne uzima u ozbiljnu proceduru. Jedini i priznati način vrjednovanja velikih i skupih projekata jest CBA analiza raznih opcija (ISBN:978-92-79-34796-2 Luxembourg. Ne znamo tko su voditelji projekta i njihove referencije, Studije izvodljivosti jesu li napravljene po propisu, tko su nositelji investicije HEP ili HV ili zajedno što je malo vjerojatno jer su godinama „jedni drumom drugi šumom“ (primjer nasip obrane od poplave kod Medsave ne poklapa se s trasom nasipa HE Zaprešić!? Zašto se to događa desetljećima, odgovor je vrlo jednostavan, HV zanima samo obrana od poplava, a HEP energetika koja je za tih stotinjak MW ne će platiti niti će EU fondovi; ponuditi će privatnicima a oni će pobjeći ili prihvatiti ako se već nisu dogovorili po poznatim kriterijima. To sve treba biti vidljivo u studijama koje nismo vidjeli u ponedjeljak u Esplanadi pod pokroviteljstvom HAZU-a.
 
Čini se da idu izbori obično se najave ovakve glamurozne konferencije koje imaju malo veze sa strukom. Što je još na prvi pogled upitno i sporno?
1. Da će se poboljšati nivo podzemnih voda ili vodonosnika, što je nemoguća misija.
2. Da slovenski lanac hidroelektrana nije načinio štetu na hrvatskom dijelu savskog aluvija i produbio korito za 3 metra i nivo crpljenja -3. om. To je šteta i to treba platiti slovenska strana.
3. Prerano je za idejni projekt cesta uz Savu, a ne spominju usvojene prostorne planove, urbanistička rješenja i grad na Savi
4. Plovidba nejasno iskazana u K/T analizi i ako je uopće izračunata i cjeloviti zahvat od Siska do Dunava. I tako redom.
5. Ključni dio sustava novoga koncepta iz 2017. uzvodni dio HE Brdovec, nizvodni dio HE Sisak i čvor Prečko sa HE Prečko su inženjerski nepouzdana i neopravdana rješenja
6. HE Brdovec ima zajedničku dionicu Slovenije sa Hrvatskom, što znači zajedničku raspodjelu energetskog potencijala i troškova, a nisu utvrđeni u Studiji izvodljivosti, uspor je nelogičan i lokacija zahvata, brodske prevodnice, što utječe na rješenje svih nizvodnih objekata do čvora Prečko, i redefiniranje ostalih namjena sustava.
7. HE Sisak nelogična lokacija zahvata, visoki troškovi izgradnje i zanemareni troškovi zaštite zaobalja i energetska učinkovitost je upitna
8. Čvor Prečko sa HE Prečko bez ustave na ulazu u kanal ne zadovoljava osnovne standarde upravljanja vodama.
9. Ove tri HE nužno je preoblikovati, a to može utjecati na ostale HE i namjenu sustava ,znači na cijelu opciju 2a iz 2017. godine.
10. Ako je za energiju moguća koncesija, aK/T 1 onda privatni sektor ne ulazi i višenamjenski sustav nije održiv.
 

Stjepan Nikolić, Zagreb

Spašavanje od bankrota visokorizičnim kolateralima

 
 
Nedavno je objavljena je vijest, da su dužnosnici Europske komisije (Vladis Dombrovskis) izrazili zadovoljstvo što je Grčka nedavno  izdala novu petogodišnju obveznicu, vrativši se tako  na međunarodna financijska tržišta, nakon što su prije toga zaključena tri programa financijske pomoći. Nova obveznica dospijeva na naplatu u travnju 2024. godine. Planira se da će vlada njome prikupiti između dvije i tri milijarde eura, izvijestila je državna televizija, pozivajući se na izvore u Ministarstvu financija. Hoće li se to i dogoditi, obzirom da je zaduženost države zbog tri programa spašavanja duga porasla na gotovo dva puta BDP, uz skromni rast, to će se tek vidjeti.   
http://media.oregonlive.com/opinion_impact/photo/greece-financial-crisis-20202249jpg-bc913c85a5e040a5.jpg
Nakon bankrota 2010. godine, i tri programa spašavanja povećao se javni dug države uz oštre proračunske rezove koje je Europska komisija provodila tijekom toga razdoblja do 2018. godine. Na koji se način vraćao dug, prikazujemo u nastavku. Ujedno se time i oslikava funkcija i uloga Europske središnje banke, koja i svoja vlastita pravila krši da bi došla do željenog cilja. Europska središnja banka je praktično sama sebi vratila tražbinu za  javni dug koji je imala od države koja to nije mogla vratiti. To može biti i upozorenje Hrvatskoj čija zaduženost javnog duga je još uvijek oko 75 posto BDP-a. Ako se tome pribroje i vanjski dug, tada zaduženje dostiže preko 1,5 puta BDP-a. Vraćaju se samo kamate a dug se smanjuje refinanciranjem. Dana jamstva koja danas država isplaćuje za pokrivanje gubitaka u brodogradnji, a da nitko ne postavlja pitanje odgovornosti za to tko je dao ta jamstva,  još su dodatni uteg za državni proračun. Sa ostacima socijalističke ekonomije još nismo raskrstili. Još je uvijek u političkim glavama prisutna tendencija da se država mora u to umiješati pa će opet porezni obveznici pokrivati gubitke. Za gradnju Pelješkog mosta tražimo novac bez povrata od drugih (prethodno smo uplatili novac u EZ fondove), a ovdje smo utukli milijarde bez ikakve ekonomske  opravdanosti.
 
Za demografsku politiku nitko ne će reći da je to glavni prioritet. Kome ćemograditi mostove ako preko njih ne će imati tko prelaziti.  HNB bi se trebala uključiti u taj problem kao što se ECB uključuje u problem kada treba spašavati državu od bankrota. Ostati će nas tek nekolicina koja će se valjda radovati što smo prešli na valutu EUR i nemamo tečajnog rizika. Politikom rasterećenja gospodarstva i ograničene kontrakcije rashoda, mora se postići da, prije nego što se  uopće razmišlja o uvođenju EUR-a, javni dug  smanji na visinu koja će  jamčiti neovisnost o takvim potezima ECB. Grčka je 2010. godine doživjela financijski slom i bila je prisiljena pristati na tri programa međunarodne financijske pomoći koji su zaključeni u kolovozu 2018. Ono što se dogodilo u Grčkoj, pokazuje da europske institucije mogu, kada im je to u interesu, prekršiti svoje vlastita pravila. Umjesto toga, što je već navedeno nameću se rigorozni programi proračunske štednje, koji samo smanjuje bruto nacionalni dohodak.
 
Stvarni događaj:
 
Državna blagajna je prazna. Bankarski sustav je slabo kapitaliziran.  Na plaćanje dospijeva obrok kredita od 3,5 mlrd EUR-a prema Europskoj središnjoj banci. Dug je nenaplativ. Kako naplatiti ovaj dug? Statut Europske središnje banke zabranjuje državama koje ne mogu vratiti dug posuđivanje novca za financiranje javnog duga država članica. Državna valuta je EUR. Kako spasiti državu? Kakva se fikcija stvara, prikazat ćemo po knjigovodstveno bilančnoj metodologiji (metodologija T konta poznata u knjigovodstveno bilančnoj praksi):
Kreditori - trojka iz ESB, MMF i Euro grupe pronalazi način! Redoslijed poteza je slijedeći (prikaz prema opisu iz knjige Ima li ovdje odraslih Janis Varufakis Sandorf Zagreb 2018.):
 
Prvo, Europska središnja banka, bankama koje su praktično bankrotirale,  daje pravo da izdaju vrijednosne papire, zadužnice, na 5,6 mlrd. EUR-a. U te vrijednosne papire nominalne vrijednosti od 5,6 mlrd. EUR-a nitko neće uložiti novac, jer bankrotirane banke  ne mogu isplatiti obveze koje proizlaze iz zadužnice. Te zadužnice ove banke odnose u državno Ministarstvo financija da ih ono ovjeri. Na taj način  je dug ovih banaka postao i javni dug.  U knjigovodstveno bilančnom smislu  u bilanci tih banaka (prikazano na računovodstvenim T kontima radi jasnoće događaja – knjižen
je pod (1) događa se slijedeće:
 
Izdavanje zadužnice od banaka:
Banke
Zadužnice potraživanja
(1)5,6mlrd
(2)3,5
   Zadužnice obveze
 
(1)5,6 mlrd
Novac u bankama
(2)3,5
(4) 3,5
Trezorski zapisi od Min. fin
(4)   3,5
 
 
Drugo, ta Državna središnja banka filijala Europske središnje banke po naputku Eurotrojke na temelju tih zadužnica isplaćuje gotovinu bankama i to 62 % vrijednosti nominale tih zadužnice tj. 3,5 mlrd. EUR-a. Bankama se isplaćuje gotovina i banke provode  kod sebe knjigovodstveno bilančni događaj (prikazano pod rednim brojem (2) bilančnog događaja).
Prikazujemo kako bi državna središnja banka filijala ESB u svojim knjigama trebala bilančno provesti ovu transakciju. Državna središnje banka filijala ESB isplaćuje bankama (događaj pod (3):
Državna središnja banka filijala ESB:             
Novac
Sa        3,5 mlrd.
(3)    3,5 mlrd
Zadužnice od bankrotiranih banaka
(3)3,5 mlrd.
 
 
Treće Ministartvo financija na poticaj Europske središnje banke i Eurogrupe izdaju trezorske zapise na svotu od 3,5 mlrd EUR-a. Te zapise niti jedan ulagač ne bi inače kupio, jer država nema bonitet za otkup tih trezorskih zapisa.
Ministarstvo financija izdaje trezorske zapise koje kupuju bankrotirane banke Kod banaka je to također prikazano pod red br. (4)
      Ministarstvo financija - novac
(4)3,5mlrd.
(5)3,5 mlrd
Trezorski zapisi – obveza prema bankama
 
(4)3,5mlrd.
    Dug prem ESB
(5)3,5mlrd.
Sa   3,5 mlrd.
 
Četvrto. Sada bankari kojima je filijala  Europske središnje banke bankrotirane države isplatila 3,5 mlrd EUR-a za zapravo isplatila im je Europska središnja banka, kupuju te trezorske zapise od Ministaratva finanacija (bilančne promjene pod (4) kod banaka.
Peto. Ministarstvo financija isplaćuje dug ESB od 3,5 milijardi EUR-a (događaj (5).
Što je postignuto? ESB putem svoje filijale u državi čiji je dug nenaplativ, daje novac toj državi s pokrićem u vrijednosnim papirima koji nemaju vrijednost, i na taj način naplaćuje dug od te države prema sebi. Ostaju nenaplativi vrijednosni papiri odnosno papiri koji ne vrijede ništa.
Banke imaju u  pasivi obvezu za isplatu zadužnica kada eventualno dođu na naplatu, koje one ne mogu islatiti. U aktivi imaju trezorska zapise koje su kupili od Ministarstva financija.
Na kraju imovinsko stanje je da loše kapitalizirane banke (bankrotirane banke) imaju u svojoj aktivi trezorske zapise od Ministarstva finanacija a u pasivi obveze prema izdanim zadužnicama koje su nominalno izdane na 5,6 mlrd EUR-a. Ministarstvo financija ne može
Isplatiti ove trezorske zapise. Rizičnim kolateralima za koje jamči, ECB isplaćuje dug prema sebi, što je praktično iz emisije. 
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Započeti pripremne radove za dovršenje dokumentacije i izgradnju HE Podsused ili HE Zaprešić

 
 
Projekt Sava i Zagreb na Savi je skupljao prašinu, a političari su bježali od Save kao što izbjegavaju ili krivo vode i projekte Gospodarenje otpadom i Zaštita voda, Klizišta, Razvoj željeznica i Luka, Plovidbu.
http://zagrebnasavi.hr/wp-content/uploads/2013/05/VHS-Zapre%C5%A1i%C4%87.jpg
Projekt SAVA proglašen je strateškim za Hrvatsku i Zagreb u Strategija energetskoga razvitka Republike Hrvatske 2009. Pao je u zaborav kao i kanal Dunav-Sava. Skuplja prašinu još od Vodoprivredne osnove Grada Zagreba 1982., da ne spominjemo skoro sto godina od prvih projekata i pokušaja uređenja korita Save, i obrane od poplava.
 
Zagreb i Bandić se probudio potpisan je ugovor za  projekt „Zagreb na Savi“ i gradnju HE Podsused kao prvu u nizu. Slovenci su pronašli novce i svoje hidroelektrane već gradili. Naš projekt nije se mogao realizirati bez pomoći države odnosno nove SDP Vlade RH koja za te projekte nije marila. Sada su došli stranci i vrlo rado bi uložili u hidroelektrane kada se hrvatski političari premišljaju desetljećima Već ranije sam poslao Ivi Sanaderu podloge projekta“ Zagreb na Savi“prilikom njegovoga posjeta SAD-u i razgovora s hrvatskom dijasporom i da im ponudi koncesiju za izgradnju hidroelektrana, SAVA i DRAVA za koje imamo pripremljene projekte koje su izradili najbolji projektanti i inženjeri Elektroprojekta iz Zagreba sa referencama za sve hidroelektrane u RH, Jugi, i Africi i Aziji. To je bio poziv Hrvatima da ulažu u Hrvatsku i da se vraćaju kući. Ali ništa od Sanadera i dijaspore.
 
Nismo bolje prošli niti sa Vladom SDP-a kojemu smo poslali podatke i slovenska iskustva i koji su to već sve izgradili. Šalju nam velike vode kada je to njima najpovoljnije i kopaju naša dno Save sada već za 3 m jer zaustavljaju nanos a povećavaju brzinu toka. Rezultat je pad nivoa podzemnih voda za 3 m, a to znači veće troškove crpljenja vode za piće. Ako mislite da je to nekoga briga u Zagrebu i Hrvatskoj grdno se varate, a radi se o šteti od stotine milijuna kuna. Na konferenciji u Esplanadi, 2018. kolega Vizjak projektant iz Slovenije, tvrde da su nam učinili uslugu produbili dno korita Save, kao da smo naivni Hrvati koji ne razumiju hidrauliku.
 
Studeni 2018. HAZU, Ministarstvo, Vlada RH, Jutarnji list, Hrvatske vode  HGK, Fond predstavljaju projekt uređenja rijeke Save kroz Zagreb pomoću 10 pragova i malih protočnih hidroelektrana što izaziva nevjericu nakon 35 godina projektiranja i čekanja.
Dva Britanca se pojave u Zagrebu sa 1,5 milijuna eura iz EU fonda za naš problem i novi koncept i projekt se rodi nakon 4 godine angažiranja raznih projektanata, inženjera po Zagrebu. HEP formira grupu od nekoliko zaposlenih da vode projekt. Istovremeno stotine zaposlenih u projektnim kućama koji su radili na projektu SAVA od 2003 do 2017 godina sa bezbroj opcija i CB analiza nisu angažirani. Sredstva EU fondova su na raspolaganju stranim projektantima, a naši projektanti bez posla i odlaze u inozemstvo, stoji građevinarstvo bez posla, stoji proizvodnja elektrostrojarske i hidromehaničke opreme i ljudi bez posla i bez plaće. Hrvatske vode u svojim planovima opstruira i ne spominju više hidroelektrane, i još gore grade nasip obrane od poplava koji nije na trasi nasipa akumulacije HE Podsused. HEP je nezainteresiran, velika investicija, malo MWh i gradi TE-TO na plin, trguje strujom uglavnom kupovanje i to skoro polovicu potrebne godišnje potrošnje RH za skupe novce.
 
Jedino je poplava Zagreba 1964. s ljudskim žrtvama i milijardskim štetama mogla pokrenuti uspavanu gradsku i državnu birokraciju i Direkciju za Savu za narudžbu projekta zaštite od poplava Zagreba i šireg područja uz pomoć međunarodnih stručnjaka. Između dvije varijante: odvodni kanal Odra i potapanje inundacije ili Vodne stube–hidroelektrane sa akumulacijama (poput slovenskoga koncepta); izabrana je varijanta prof. Srebrenovića sa odteretnim kanalom Odra i retencija Odransko polje i koja niti do danas, nakon 50 godina, nije završena. Sava plavi kuće u zaobalju oko Odre i od povratnih voda i od neodržavanja kanalske mreže višega reda od strane lokalnih na silu i brzinu privatiziranih Vodoprivreda. Gledajući danas i zavideći Slovencima na njihovom lancu hidroelektrana do granice s Hrvatskom, žalim što 1965. nije usvojena varijanta zaštite Zagreba sa lancem vodnih stuba hidroelektrana autora prof. Svetličića s Građevinskoga fakulteta u Zagreb i koncept koji su Slovenci prihvatili i izgradili.
 
Konačno, što predlažem? Vrlo jednostavno – ODMAH započeti pripremne radove za dovršenju dokumentacije i izgradnju HE PODSUSED ili HE ZAPREŠIĆ i ZAUSTAVITI HRVATSKE VODE KOJE GRADE NASIP OBRANE OD POPLAVA, KOJI NIJE USKLAĐEN SA TRASOM NASIPA AKUMULACIJE HIDROELEKTRANE.
Glede povlačenja sredstava iz EU fondova koji se strogo drže direktiva, primjerice Direktiva za obranu od poplava trebali bi riješiti nadležni ministri jer EU birokrati daju sredstva samo za zaštitne nasipe, ne i za nasipe akumulacija kao dijela višenamjenske hidroelektrane koja proizvodi el. energiju. Ako je to istina onda smo u problemu u cijeloj državi i mogu nam izvisiti dvije milijarde eura iz EU fondova. Zato o hidroelektranama šute i u Hrvatskim vodama koje su sada navalile na Pročistače iako ne znaju što će s zagrebačkih 500 tisuća tona mulja u Resniku, a kamo li u RH!? Pustimo projektante da naprave dokumentaciju za sufinanciranje i pustimo urbaniste da se konačno odluče kuda će i što će sa zaobaljem i Savom, usklađeno s hidrotehničkim rješenjem. I primimo se posla, a politika – samo politička podrška i prijava u EU fondove jer se radi o međunarodnom projektu i zaštiti vodonosnika za vodoopskrbu, odvodnju,obranu od poplava i sve redom.
 
GRAD NA RIJECI, OBRANA OD POPLAVA i OBNOVU ZAGAĐENOGA VODONOSNIKA ZA NAŠU DJECU I UNUKE I PRAUNUKE JE PRIORITET I NA SAVI I DRAVI I U DALMACIJI. I još jedno, dok obavljamo ovaj posao neka nam  profesionalni ZELENI pomognu, a ne odmognu. Neka počnu raditi za hrvatske interese jer ih za to masno plaćaju a ne da zaustavljaju projekte koji znače radna mjesta i zapošljavanje mladih koji nepovratno odlaze iz Hrvatske. Pa zar to žele, a mi inženjeri, projektanti ćemo odraditi posao kao i do sada optimalno štiteći i čovjeka i prirodu. Spašavamo ljude i vodu o kojoj se malo govori, jer se malo zna. Hrvati su kroz pola stoljeća pokazali da znaju sami napraviti najbolje brodove, mostove, autoceste, za željeznicu više nisam siguran, ali na pragu su nam i najnovije tehnologije koje trebamo prvi usvajati a ne čekati zadnji u redu kao što nam sada nude za komunalni otpad.
 
Zato budimo domoljubi, mućnimo glavom, obratimo se iseljeništvu, skupimo novce. Na raznim računima, štednje i deviznih rezervi imamo 200 milijardi kuna i po tome nismo prezadužena zemlja. Poput Mađarske otkupljujmo nazad naše i otvarajmo nova radna mjesta.
Već više godina postoji knjiga projekata HDGI - prijedlog inženjera iz Opatije sa simpozija 2009. – 143 projekta od 33 milijarde eura – dio je Vlada već uvrstila u svoj program. To je samo dio projekata koji ovu zemlju mogu trgnuti iz učmalosti i depresije i pokrenuti novi razvitak. Naša oprema i građevinarstvo, hidroelektrane, male hidroelektrane, vjetroelektrane koje izrađuju prekobrojna brodogradilišta, solarne i fotonaponske uređaje, kod nas proizvedene, na sve kuće u Dalmaciji i na kontinentu, i naš plin za grijanje. Za našu biomasu i naš otpad za proizvodnju energije, željeznice i plovne putove postoje projekti koji čekaju domaće izvođače. Ako znamo napraviti najbolje brodove i najbolje autoceste, ne trebaju nam njihovi krediti iz naše štednje. Mali industrijski pogoni, primjerice proizvodnja komunalne opreme u područjima posebne državne skrbi i otocima. Već godinama uvozimo krpice i igračke i namještaj iz Kine, a izvozimo hrastove trupce! Uvozimo svinjsko meso za 400 milijuna eura godišnje, a za toliko bi mogli i trebali izvoziti. Irska uzgaja šest milijuna goveda i pet milijuna svinja godišnje, a Hrvatska sa tri puta boljom zemljom, najmanje navodnjavanom u Europi, deset puta manje uz isti broj stanovnika i sličnom poviješću. Sve to zbog političkih grabežljivaca i moćnog uvoznog lobija i nesposobnosti odgovornih.
 
Sada imamo nove političare, malo se ne snalaze ali su mladi ljudi, domoljubi i znalci i znanstvenici. Pozivam kolege, inženjere, projektante, znanstvenike u zemlji i inozemstvu - stvorimo klastere za pojedina područja i akcijske grupe za operativno pomaganje u vođenju projekata koje smo radili cijeli život i ne kradimo mladima budućnost i zaustavimo njihovo iseljavanje jer će tako i nas stare s ovoga svijeta iseliti brže nego smo planirali.
 

Stjepan Nikolić, dipl. ing., Zagreb

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Srijeda, 24/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 746 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević