Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Koncept eko-dizajna

Cirkularna ekonomija kao prilika za gospodarski rast

 
 
Novi zakonodavni paket kružne ekonomije je velika prilika za pozitivne ekološke, socijalne i ekonomske promjene. Prevencija otpada, eko-dizajn i ponovna upotreba sirovina mogu EU uštedjeti 600 milijardi eura, znatno smanjiti potrošnju energije i stakleničkih plinova. Hrvatska će najveći izazov imati u komunalnom otpadu, jer do 2030. trebati reciklirati 65 % komunalnog otpada, a tek 10% moći će završiti na odlagalištima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/12/automobili-otpad-detalj-20150921145532185.jpg
Europska komisija predložila je novi, dugoočekivani zaokruženi zakonodavni paket o cirkularnoj ekonomiji. Riječ je pokušaju oživljavanja teoretskog koncepta prema kojem se što je moguće više raznih materijala reciklira i ponovo koristi umjesto da završe u otpadu. Riječ je o temeljima na kojima bi trebalo unaprijediti postojeće proizvode kako bi bili dugotrajniji, izdržljiviji, lakši za popravljanje, dogradnju ili reciklabilni, što je sadržano u konceptu eko-dizajna. Cirkularna ekonomija tiče se komunalnog otpada ali i ambalažnog otpada i plastike, električnih i elektroničkih naprava. Zakonodavni paket kružne ekonomije je velika prilika za pozitivne ekološke, socijalne i ekonomske promjene. 
 
Naime, izračunato je da 10 tisuća tona otpada bacanjem na odlagališta stvara jedno radno mjesto, reciklažom se stvara 36 radnih mjesta, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta. Primjerice, EK će uskoro predložiti članicama EU obavezu da televizori i kompjuterski ekrani moraju biti napravljeni tako da nakon isteka vijeka trajanja ekrani moraju biti lako rastavljivi i reciklirani. U sektoru mobilne telefonije trošak ponovne proizvodnje može biti prepolovljen ako će ti uređaji biti lakše rastavljivi, a s fokusiranjem na reciklažu lakih komercijalnih vozila može biti ušteđeno materijala vrijednih 6,4 milijarde eura godišnje, 140 milijuna eura za energiju i milijuni tona stakleničkih plinova. Svi smo svakodnevno suočeni s time da uređaji koje koristimo nisu tako dugotrajni i kvalitetni poput starih jer se proizvode i prodaju isključivo uređaji kojima niti nije namjena da dugo traju. Naše majke imale su perilice veša koje su, uz servis, radile 15-20 godina, a sada je prosječan vijek trajanja perilice oko sedam godina. Istraživanje Eurobarometra je pokazalo da bi 77% Europljana radije popravilo stari uređaj nego pojurilo i kupilo novi, no to šteti ekonomiji; industrija se dosjetila i radi uređaje koje je teško ili nemoguće popravljati, a rezervni dijelovi su nedostupni ili tako skupi da je jeftinije kupiti novi proizvod. Rezultat je da se kupca prisiljava da kupi novi proizvod, a masovna proizvodnja znači i neizdrživ pritisak na prirodne resurse i okoliš, doprinosi zagađenju, klimatskim promjenama i svim njezinim posljedicama. Studija Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je pokazala kako bi smanjenje tzv. planiranog kvarenja i povećanje broja popravaka dovelo do ušteda za potrošače u iznosu 6 milijardi eura godišnje. Hoće li EK biti benevolentna i u sklopu ovih promjena revidirati i Direktivu o jamstvima, vidjet će se kroz nekoliko mjeseci. 
 
U fokusu ovog zakonodavnog paketa za Hrvatsku će posebno biti zanimljiv otpad. Naime, revidirani su EU ciljevi za otpad pa će, prema novoj Direktivi o otpadu, do 2030. trebati reciklirati 65% komunalnog otpada i 75% ambalažnog otpada, a uvedena je i obvezujuća direktiva o maksimalno 10% ukupnog otpada koji smije završiti na odlagalištima. S poražavajućom stopom reciklaže od oko 18% Hrvatska je, uz još nekoliko članica, dobila prijelazni period od pet godina da se prilagodi novim pravilima. Samo u posljednjih deset godina na hrvatskim deponijima otpada su završile sirovine vrijedne čak pet milijardi kuna, bez da je itko trepnuo. I sad već bivša Vlada se u donošenju nove legislative i ustrojavanju sustava gospodarenja otpadom pokazala vrlo troma i neambiciozna iako je evidentno da smo u gospodarenju s otpadom među zadnjima u Europi. U Planu gospodarenja otpadom 2015.-2021. prevencija, ponovna upotreba, odvajanje i recikliranje otpada popustile su pod konceptom zbrinjavanja otpada u velikim centraliziranim centrima, koji se u EU-u sve više napušta kao neučinkovit. Računa se da bi primjenom načela izbjegavanja stvaranja otpada, eko-dizajnom i ponovnom upotrebom raznih materijala poslovni sektor mogao uštedjeti 600 milijardi eura ili 8% godišnjeg prihoda, dok bi se istodobno zaposlilo dva milijuna ljudi. Vlada koja dolazi trebala bi stati na loptu, iščitati novu Direktivu o gospodarenju otpadom i krenuti s planovima iznova, u smjeru cirkularne ekonomije. Zašto upravo otpad ne bi bio jedan od sektora koji će gospodarski pokrenuti ovu zemlju?
 

Nina Domazet, EGE

Povezani članci

Hrvatski kompradori na djelu

HF

Rast javnoga duga u drugom tromjesečju samo predahnuo

HF

Završne pripreme za primjenu GDPR uredbe

HF

Iza sporazuma OPEC-a

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...