Zar se ne sramite ponavljati laž?

Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme"

 

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

HRVATSKA NARODNA STRANKA

Ivan Vrdoljak, dipl. ing., predsjednik stranke

Ul. kneza Mislava 8, 10 000 Zagreb

 

Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

 

Poštovani gospodine Vrdoljače,

Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i suradnik udruge "Korektiv" savjetujem Vam da se ispričate hrvatskim biračima  i osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Samostalno nastupajte na izborima! Na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. i 11. rujna 2016. godine dobili ste manje od 85 tisuća preferencijskih glasova. Kolega Vrdoljak nadam se da niste zaboravili osnovne računske operacije. Zar se ne sramite ponavljati laž o skoro sto i trideset tisuća osvojenih preferencijskih glasova nakon što sam više puta upozorio vaše suradnike o tome (vidi priložene tablice i analize)?

Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina, u kojoj ste i Vi sudjelovali, udruženim zločinačkim poduhvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. Vi biste trebali kazneno odgovarati, gospodine Vrdoljak zbog sprječavanja referenduma prije četiri godine. Zar Vas nije nimalo sram zastrašivati  građanske inicijative kaznenim progonom?

 

Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" demokratizacijom stranaka  uključivanjem što više državljana i članova stranaka  u odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva prema knjizi Davora Ive Stiera.

Gospodine Vrdoljak, Vaša je stranka mogla pomoći kvalitetnom rješenju izbornog zakonodavstvo, a barem Zakona o izbornim jedinicama. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 10. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Pitam Vas kako ste Vi i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba, ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine? Kako ćete smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača neće znati ništa? Unatoč mojeg obrazloženja Vi nastavljate nametati gluposti hrvatskim biračima gospodine Vrdoljak!

Vaše gluposti prenose svi mediji. Prevarili ste svoje i SDP-ove birače.

S poštovanjem!

 

U Zagrebu 23. listopada 2018. godine

 

Loading… Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4 437 460 stanovnika, a bilo je 3.505.533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284 889 stanovnika, a njih 3 487 034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4 174 349 stanovnika, a 3 435 425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18 499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju 2017. godine imala 4 105 493 stanovnika odnosno 179 396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.

 

Prema analizi, koristeći podatke o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3 733 748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine.

 

Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto  i pedeset tisuća!

 

I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE

 

Datum	B1	ΔB1	Δt	B2	ΣB
10.01.2010.    P	4 089 320	–	–	406 208	4 495 528
04.12. 2011.   S	3 842 363	-246 957	693	411 758	4 254 121
22.01. 2012. RP	4 092 137	249 774	49	412 628	4 504 765
14.04. 2013.    E	3 742 383	-349 754	448	6 432	3 748 815
19.05. 2013.    L	3 767170	24 787	35	–	3 767 170
01.12. 2013. RB	3 777 518	10 348	196	13 482	3 791 000
25.05. 2014.    E	3 760 783	-16 735	175	6 560	3 767 343
28.12. 2014.      P	3 773 687	12 904	217	18 951	3 792 638
11.01. 2015.    P	3 788 039	14 352	14	37 203	3 825 242
08.11. 2015.    S	3 759 844	-28 195	301	28 944	3 788 788
11.09. 2016.    S	3 742 546	-17 298	308	21 223	3 763 769
21.05. 2017.    L	3 719 556	-22 990	252	–	3 719 556

 

Oznake u tablici:

B₁ = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, 

ΔB₁ = B_i+1 – B₁ = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,

B₂ = broj birača dijaspore i

ΣB  = B₁ + B₂ = ukupni broj birača.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.

 

Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010. te rezultate Pristupnog referenduma.

 

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj, gospodine Vrdoljak, prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 neka dokažu hrvatskim biračima: gospodin Nakić, bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević,a Vi im kao inženjer pomognite? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao bivši ministar matematičar Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Prema procjeni tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a  biračko pravo je punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača.  Birača s prebivalištem u Hrvatskoj je 13. svibnja 2018. godine bilo 260 375 više od punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača kojim su uzurpatori  boljševičkog mentalnog sklopa spriječili referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima 2014. godine. Zar nije to udruženi zločinački poduhvat gušenja neposredne demokracije gospodo stranački čelnici svih stranaka?

 

II. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE

 

Županija	S	B1	B2	ΔB	p2
Zagrebačka	314 549	272 528	276 532	4 004	88
Krapinsko-zagorska	127 748	109 679	109 940	261	86
Sisačko-moslavačka	157 204	146 356	145 001	-1 355	92
Karlovačka	120 321	111 044	110 723	-321	92
Varaždinska	170 563	146 732	147 353	621	86
Koprivničko-križevačka	110 976	94 404	95 023	619	86
Bjelovarsko-bilogorska	111 867	98 858	98 885	27	88
Primorsko-goranska	289 479	265 538	267 040	1 502	92
Ličko-senjska	46 888	44 642	44 280	-362	94
Virovitičko-podravska	79 111	71 495	71 361	-134	90
Požeško-slavonska	71 920	65 856	65 412	-444	91
Brodsko-posavska	148 373	136 438	137 007	569	92
Zadarska	169 581	162 335	165 207	2 872	97
Osječko-baranjska	290 412	253 711	254 541	830	88
Šibensko-kninska	103 021	99 406	99 787	381	97
Vukovarsko-srijemska	165 799	152 250	151 286	-964	91
Splitsko-dalmatinska	452 035	405 003	410 316	5 313	91
Istarska	208 105	187 435	187 877	442	90
Dubrovačko-neretvanska	121 970	107 631	109 081	1 450	89
Međimurska	112 089	96 031	97 046	1 015	87
Grad Zagreb	802 338	691 785	703 711	11 926	88
Republika Hrvatska	4 174 349	3 719 157	3 747 409	28 252	90

 

Oznake u tablici:

S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),

B₁ = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,

ΔB = B₂ – B₁ = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i

p₂ = B₂ / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.

 

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. 

Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58.

Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.

Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj, gospodine Vrdoljak?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska.

 

Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine. Republika Hrvatska se može podijeliti na tri ili šest izbornih jedinica s odstupanjem broja birača i broja stanovnika manjim od ± 5 %.

 

III. ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE

 

IZB. JED.	N	> 1%	> 3 %	> 4 %	K1	K2	K3
I.  2011.	39	11	5	5	546	1 014	780
II.	36	11	4	4	504	936	720
VI.	29	12	3	3	406	754	580
VII.	27	12	3	3	378	702	540
L  2013.	24	12	8	8	1 224	624	480
I.  2015.	19	8	6	6	266	494	380
II.	17	9	4	4	238	442	340
VI.	15	8	5	5	210	390	300
VII.	17	7	5	5	238	442	340
I.  2016.	19	6	6	6	266	494	380
II.	15	6	5	5	210	390	300
VI.	17	7	5	5	238	442	340
VII.	17	7	4	4	238	442	340
L  2017.	21	9	8	8	1 071	546	420

 

Oznake:

N = broj izbornih lista,

> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova,

K₁ = broj kandidata na izborima,

K₂ = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i

K₃ = broj kandidata za 20 zastupnika.

Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izborne jedinice. 

 

Kako će Državno izborno povjerenstvo, Vi gospodine Vrdoljak, ministar Lovro Kuščević, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa  "Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić, Ministarstvo uprave, Ustavni sud i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika.  Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 11 stranica formata A4. Za Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Osječko-baranjsku županiju treba izabrati 51 zastupnika preferencijskim glasovanjem, a to je praktički neprovedivo. Uz samo 10 lista kandidata treba smjestiti na zbirnu izbornu listu 510 kandidata, a za tiskanje imena i prezimena kandidata treba 11 stranica formata A4, kolega Vrdoljak. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama.

 

IV. BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 

Izborna jedinica	HNS	HSU	HRV. LAB.	A-HSS
I.	6.928	316	–	–
II.	8.639	1.563	449	667
III.	37.527	476	816	–
IV.	13.119	–	4 494	285
V.	1.120	1.301	527	–
VI.	2.780	337	511	–
VII.	3.326	–	–	450
VIII.	1.930	6.164	3.738	–
IX.	2.855	–	–	117
X.	5.783	1.206	–	–
Ukupno	83.449	11.363	10.535	1 519
Z	9	2	3	–

 

Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.

 

Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5.870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8.077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1.762, Matija Posavec 18.122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16.790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2.127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.039 i Marko Boras Mandić 2.287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1.930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1.005 i Srdjan Gjurković 4.778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova, a ne skoro sto tisuća gospodine Vrdoljak.

Izabrani kandidati dobili su: HNS 62.864, HSU 6.635 i Hrvatski laburisti 7.855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77.354 glasa.

 

Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.

 

V. BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA 2016. GODINE

 

I. J.	HNS	HSU	HSS
I.	4.321	5.130	–
II.	16.813	456	5.438
III.	34.110	–	2.123
IV.	11.264	–	4.006
V.	2.677	642	3.677
VI.	4.001	428	1.830
VII.	1.016	704	12.598
VIII.	3.031	5.209	–
IX.	1.993	360	1.541
X.	5.355	–	4.024
Ukupno	84.581	12.929	35.237
Z	9	2	5

 

I.J. = izborna jedinica i Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno  preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica  glasova. SDP je dobio glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.

Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3.719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 , III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i  Predrag Štromar 5.846, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.377 i Stjepan Ćuraj 2.887, V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1.709 i Vera Bošnjak 968, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3.327 i Adelina Ivković 674, VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1.016, VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.134 i Andrej Poropat 1.897, IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1.037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5.286 i Klement Bašić 69 glasova.

Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica dobili su ukupno 84.581 glasova, a ne sto i trideset tisuća gospodine Vrdoljak.

Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a,  10,8 puta više od HSS-e i 4,5 puta više od HNS-a odnosno  2,87 puta više HNS-a, HSU-a i HSS-e zajedno koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS i Kažimiru Vardi iz HSU-a zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici. To su činjenice gospodine Vrdoljak!

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva