Radni vijek vjetroturbina iznosi oko 20 godina
Proklamirane zelene politike u svijetu i u nas, naglasak stavljaju na obnovljive izvore energije. Među njima su i vjetroelektrane. To se temelji među ostalim, na maksimalnom smanjivanju uporabe fosilnih goriva i njihove izvedenice, fosilne plastike. U tom smanjivanju, pa i zabrani, npr. plastike, imaju snažnu podršku zabrinutih za povećanje količine stakleničkih plinova i klimatske promjene. Postoji li pritom sukob interesa, analizirat će se na primjeru materijala lopatica vjetroturbina.
Procjenjuje se da je radni vijek vjetroturbina oko 20 godina. Zbog materijala lopatica koje su najizloženije uvjetima u kojima djeluju vjetroelektrane, potrebno je promišljati, kako gospodariti nastalim otpadom. Danska, koja već ima niz vjetroelektrana, započela je o tome promišljati (11. veljače 2021.). Pritom polazi od činjenice da je neke dijelove vjetroturbina moguće popraviti. No to se ne odnosi na lopatice. Koje su već dostigle dužinu od 115 metara.
No, najprije valja ponoviti. Birokracija diljem svijeta slabo vlada preciznim nazivljem. Tome svjedoči i internetska definicija što je „What Is Renewable Energy?“. »Obnovljiva energija, koja se često naziva čistom energijom, dolazi iz prirodnih izvora ili procesa koji se neprestano ponavljaju (izvorno obnavljaju). Na primjer, sunčeva svjetlost ili vjetar nastavljaju svijetliti i puhati, čak i ako njihova dostupnost ovisi o vremenu i meteorološkim prilikama.« Osobno već odavno tumačim da se radi o prirodnim izvorima energije promjenljivog kapaciteta. Što se posredno može iščitati iz navedene definicije u dijelu kada se spominje vjetar. A to znači da treba imati na raspolaganju i druge izvore energije koje stalno proizvode energiju.
Materijali za lopatice
Od čega se prave lopatice za vjetroturbine? Od duromerne plastike. Poliestera i epoksida, ojačanih staklenim vlaknima. Lopatice se proizvode i od epoksidne smole ojačane ugljičnim vlaknima. Te kombinacije vlakana sa smolastom matricom rezultira kompozitnim proizvodima. Lopatice moraju biti čvrste, lagane, postojane na koroziju i dimenzijski stabilne. Zašto su lopatice načinjene upravo od plastičnih kompozita? Bitno su lakše od onih, načinjenih od drugih materijala, uz ostala zadovoljavajuća svojstva.
Što s lopaticama?
Novi ekološki problem nastao je enormnim širenjem vjetroturbina. Stare vjetrenjače ili vjetroturbine koje su prema današnjim standardima premale zamjenjuju se novim, snažnijim. Danci su shvatili da po isteku roka trajanja vjetroturbina mogu mnoge dijelove ponovno upotrijebiti. No, ne i lopatice rotora. Osnovan je konzorcij te je pokrenut projekt: „DecomBlades“. Sa zadatkom da se pronađu komercijalno održiva rješenja za gospodarenje istrošenim lopaticama. Procijenjeno je da bi do 2025. moglo biti oko 1,3 tisuća tona, a do 2040. dvostruko više, tog otpada. Stručnjak iz jedne tvrtke konzorcija je izjavio. „Politika razvoja vjetroelektrana mora biti posvećena pronalaženju održivog načina recikliranja odbačenih lopatica. Trenutno još nemamo rješenja koja udovoljavaju svim kriterijima. Zato ih želimo razvijati. Želimo održivi i isplativ lanac vrijednosti za recikliranje lopatica vjetroturbina.“
Rješenja velikih razmjera za lopatični otpad
Postoje u načelu na raspolaganju tri vrste oporabe: mehanička, kemijska i energijska. Energijska oporaba, spaljivanjem, može se izvršiti samo u cementnim pećima. No, to konvencionalno spaljivanje otpada nije opcija, zbog pretjerano visokih temperatura koje nastaju u kombinaciji sa štetnim plinovima. U velikim razmjerima preostaju postupci mehaničke oporabe, mehaničkog recikliranja i kemijske oporabe, sve češće nazivane kemijskim recikliranjem.
Inače, stvari se već događaju u malim razmjerima. Na primjer pokretanjem Extreme Eco Solutions u nizozemskoj provinciji Gelderland. Tu se prave od lopatica vjetrenjača, pločice za ukrasno popločavanje i zidove. Kompozitni otpad prvo se samelje, doda mu se vezivo, a zatim oblikuje u pločice.
Ciljevi Projekta
Dogovoreno je da se rješavanje problema usredotoči na tri područja:
- mehaničko drobljenje lopatica kako bi se materijal mogao ponovno koristiti u raznim proizvodima i postupcima,
- upotreba drobljenog materijala za proizvodnju cementa,
- kemijsko recikliranje metoda pirolizom.
Uspješno rješenja oporabe lopatica nije važno samo za područje energije vjetra već i ostale industrije kako bi se pridonijelo kružnoj proizvodnji i gospodarstvu.
Kako povezati danske i naše napore u korištenju energije vjetra?
I Hrvatska ulaže u korištenje vjetra za čišći okoliš. Međutim našla se u čudnoj situaciji. Ima sjedinjeno Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša. Što odgovara gospodarstvu, npr. plastične lopatice vjetroturbina, ne mora odgovarati profesionalnim skupinama za pritisak na plastiku. Koji su u javnosti stvorili odbojnost prema plastici u cjelini. I to zbog nekoliko proizvoda, nazvanim u seriji članaka o antropogenim uzrocima klimatskih promjena, pahuljicama. Poput vrećica, slamki i pribora za jelo. Pandemija Covida 19 pokazala je važnost plastike u medicini. Nema proizvodnje energije vjetra bez plastike. Što je objašnjeno u ovom tekstu.
Politički čelnik ministarstva koje se bavi gospodarstvom i zaštitom okoliša nije zauzeo jasni stav. Plastika da, ali ne za sve proizvode. A izvrsno financirani, tzv. zaštitari prirode osuđuju u stvarnosti ipak samo neke plastične proizvode. Pritom ogađujući plastiku u cjelini.
