Hrvatski Fokus
Aktualno

Svjetski dan tla – 5. prosinca 2022.

Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana tla je: „Tla, gdje hrana počinje“

 

Svake godine 5. prosinca diljem svijeta obilježava se Svjetski dan tla kao način usmjeravanja javne pozornosti na važnost zdravog tla i zagovaranja održivog upravljanja resursima tla. Tlo doslovno osigurava većinu naše hrane i ključno je za sustav održavanja života našeg planeta. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana tla je: „Tla, gdje hrana počinje“.

Od prvog Svjetskog dana tla obilježenog 2014. godine, Globalno partnerstvo za tlo (Global Soil Partnership, GSP) uspjelo je iskoristiti interes entuzijasta i stručnjaka za tlo, što znači da se svake godine sve više ljudi povezuje i ujedinjuje kako bi očuvali tlo. Interes se proširio s 42 događaja u 2014. na oko 781 obilježavanje Svjetskog dana tla u 125 država u 2021. godini. Tijekom proteklih godina Svjetski dan tla dobio je veliki zamah te je uspio dosegnuti brojnu publiku od nekoliko stotina milijuna – kako je navedeno u Rezoluciji UN-a.

Tlo: tamo gdje hrana počinje

„Gubitak hranjivih tvari u tlu glavni je proces degradacije tla koji ugrožava prehranu i prepoznat je kao jedan od najvažnijih problema na globalnoj razini za sigurnost hrane i održivost diljem svijeta. Svjetski dan tla 2022. i njegova kampanja „Tla: gdje hrana počinje“ imaju za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, povećanjem svijesti o tlu i poticanjem društva na poboljšanje zdravlja tla.“

Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana tla, Ujedinjeni narodi objavili su zanimljivosti o tlu. Jeste li znali da u jednoj žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji? Tlo je svijet sastavljen od organizama, minerala i organskih komponenti koje zajedno osiguravaju hranu za ljude i životinje putem rasta biljaka. I tlu je, kao i nama, potrebna uravnotežena i raznolika opskrba hranjivim tvarima u odgovarajućim količinama da bi bilo zdravo. Poljoprivredni sustavi gube hranjive tvari sa svakom žetvom, a ako se time ne upravlja na održiv način, plodnost se progresivno gubi, a tla će ‘proizvoditi’ biljke s nedostatkom hranjivih tvari. 

Gubitak hranjivih tvari u tlu glavni je proces degradacije tla koji prijeti ishrani. Ovaj problem smanjenja nutritivnih vrijednosti naše hrane prepoznat je kao jedan od najkritičnijih problema na globalnoj razini za sigurnost hrane i održivost diljem svijeta.

Tijekom posljednjih sedamdeset godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila, a procjenjuje se da dvije milijarde ljudi diljem svijeta pati zbog nedostatka mikronutrijenata, što je poznato kao skrivena glad jer ju je teško otkriti.

Degradacija tla dovodi do toga da su neka tla osiromašena hranjivim tvarima, gubeći sposobnost podupiranja usjeva, dok druga imaju tako visoku koncentraciju hranjivih tvari da predstavljaju toksično okruženje za biljke i životinje, onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene.

Upravo iz navedenih razloga ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana tla i njegova  kampanja „Tla: gdje hrana počinje“ imaju za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, povećanjem svijesti o tlu i poticanjem društava na poboljšanje zdravlja tla.   

The Organic and Non-GMO Report objavio je u ožujku ove godine zanimljiv i poučan tekst predstavivši rezultate jedne preliminarne studije koja progovara upravo o ovogodišnjoj temi obilježavanja Svjetskog dana tla: „Tla: gdje hrana počinje“  

Autorica objavljenog teksta Hannah Hickey je spisateljica za Sveučilište Washington. Drugi koautor je Jazmin Jordan iz farme ‘Brown’s Ranch’. Studiju je financirala Zaklada obitelji Dillon (Dillon Family Foundation).

Studija pokazuje: Zdravo tlo donosi zdraviju hranu

Svi znaju da je konzumacija voća i povrća dobra za zdravlje. Ali ovih dana trgovine nude vrtoglavi niz opcija: organsko, konvencionalno, CSA i lokalna poljoprivreda.

Koji su najbolji za vaše zdravlje?

Nova studija, objavljena u siječnju u časopisu ‘PeerJ,’ proučava kako regenerativne poljoprivredne prakse – tehnike izgradnje tla koje minimiziraju oranje, koriste pokrovne usjeve i sade raznolike usjeve – utječu na nutritivni sadržaj hrane.

Rezultati preliminarnog eksperimenta, koji je uključio 10 farmi diljem SAD-a, pokazuju da su usjevi s farmi koje su primjenjivale praksu koja je prihvatljiva za tlo najmanje pet godina imali zdraviji nutritivni profil od istih usjeva uzgojenih na susjednim, konvencionalnim farmama.

Rezultati su pokazali povećanje određenih minerala, vitamina i fitokemikalija koje su korisne za ljudsko zdravlje.

„Nismo mogli pronaći studije koje se izravno odnose na to kako zdravlje tla utječe na ono što ulazi u usjeve,“ rekao je glavni autor David Montgomery, profesor znanosti o Zemlji i svemiru sa Sveučilišta Washington (University of Washington, UW). „Tako smo napravili eksperiment koji smo željeli da postoji.“ Montgomery je osmislio studiju tijekom istraživanja za svoju nadolazeću knjigu „What Your Food Ate“ („Što jede vaša hrana“) koja bi trebala izaći u lipnju. Njegova supruga, Anne Biklé, biologinja je i koautorica studije i nadolazeće knjige.

Autori su surađivali s poljoprivrednicima koji su koristili prakse regenerativne poljoprivrede kako bi proveli eksperiment.

Sve farme koje su sudjelovale u pokusu, većinom na srednjem zapadu i u istočnom dijelu SAD-a, složile su se da će uzgajati jedan hektar testnog usjeva – graška, sirka, kukuruza ili soje – za usporedbu s istim usjevom uzgojenim na susjednoj farmi koja koristi konvencionalnu poljoprivredu.

Koautor Ray Archuleta, umirovljeni znanstvenik za očuvanje tla iz američkog Ministarstva poljoprivrede, posjetio je sve farme i uzorkovao njihovo tlo u ljeto 2019. Poljoprivrednici su zatim poslali uzorke svojih usjeva na analizu. „Cilj je bio pokušati dobiti neke izravne usporedbe, gdje ste kontrolirali ključne varijable: usjev je isti, klima je ista, vrijeme je isto jer su tik jedno do drugog, tlo je isto što se tiče vrste tla, ali se uzgaja sasvim drugačije najmanje pet godina,” rekao je Montgomery.

Mjesta istraživanja uključivala su farmu i ranč koautora Paula Browna. Brown je upoznao istraživača UW-a tijekom Montgomeryjeva rada za knjigu iz 2017., „Growing a Revolution“, koja je obišla regenerativne farme u SAD-u i inozemstvu, uključujući Brownov ranč (Brown’s Ranch) u Sjevernoj Dakoti.

Rezultati nove studije pokazali su da su farme koje se bave regenerativnom poljoprivredom imale zdravija tla, mjereno sadržajem organske tvari ili ugljika i standardnim testom. „Ono što vidimo je da su regenerativno obrađena tla imala dvostruko više ugljika u svom gornjem sloju tla i trostruko povećanje ocjene zdravlja tla,“ rekao je Montgomery.

Uzorci usjeva analizirani su u laboratorijima na Sveučilištu Washington/UW, Državnom sveučilištu Oregon i Državnom sveučilištu Iowa. Hrana uzgojena regenerativnim postupcima sadržavala je u prosjeku više magnezija, kalcija, kalija i cinka; više vitamina, uključujući B1, B12, C, E i K; i više fitokemikalija, spojeva koji se obično ne prate u hrani, ali se pokazalo da smanjuju upalu i jačaju ljudsko zdravlje.

Usjevi uzgojeni na regenerativnim farmama također su sadržavali niže razine elemenata koji su široko štetni za ljudsko zdravlje, uključujući natrij, kadmij i nikal, u usporedbi sa svojim susjedima čiji usjevi su konvencionalno uzgojeni. „Općenito smo otkrili da ove regenerativne prakse prožimaju naše usjeve s više protuupalnih spojeva i antioksidansa“, rekao je Montgomery.

Organske farme izbjegavaju kemijske pesticide, ali mogu varirati u drugim poljoprivrednim praksama, primjerice imaju li raznolike usjeve ili obrađuju tlo radi suzbijanja korova.

Rezultati prethodne pregledne studije, koju su Montgomery i Biklé objavili u jesen, pokazuju da organski usjevi općenito imaju više razine korisnih fitokemikalija od usjeva uzgojenih na konvencionalnim farmama (David R. Montgomery and Anne Biklé: „Soil Health and Nutrient Density: Beyond Organic vs. Conventional Farming“; studeni 2022.; www.frontiersin.org/articles/).

Istraživači vjeruju da ključ leži u biologiji tla – mikrobima i gljivicama koji su dio ekosustava tla – jer ti organizmi, izravno i neizravno, pomažu u povećanju korisnih spojeva u usjevima. „Biologija tla zapravo je bila dio koji je zanemaren pri prelasku na kemijski intenzivnu poljoprivredu,“ rekao je Montgomery. „Možda je jedna od naših najvećih poluga za borbu protiv moderne javnozdravstvene epidemije kroničnih bolesti preispitivanje naše prehrane, i to ne samo onoga što jedemo, već i načina na koji to uzgajamo.“ Studija je također uključivala kupus uzgojen na farmi bez oranja u Kaliforniji i jednu farmu pšenice u sjevernom Oregonu koja je uspoređivala vlastite konvencionalne i regenerativne poljoprivredne prakse i dala oba uzorka.

Studija je uključivala meso jednog proizvođača, Brown’s Ranch; govedina i svinjetina uzgojene na regenerativnoj poljoprivredi imale su više omega-3 masnih kiselina od mesa s konvencionalnog tovilišta.

„Najveća kritika koju bih imao o ovoj studiji je mala veličina uzorka – zato naslov rada uključuje riječ ‘preliminarno’“, rekao je Montgomery. „Volio bih vidjeti da se puno više studija počne kvantificirati: kako razlike u zdravlju tla utječu na kvalitetu usjeva koji dolaze s te zemlje?“

Izvor:

  1. Food and Agriculture Organization / FAO: World Soil Day 2022; www.fao.org/world-soil-day/en/
  2. United Nations: World Soil Day 2022; www.un.org/en/observances/world-soil-day
  3. Hannah Hickey: „Farms following soil-friendly practices grow healthier food, study suggests“; The Organic and Non-GMO Report, 29. 3. 2022., https://non-gmoreport.com/articles/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Matoševski oslikava stihovima pjesme

HF

Predsjednice, antifašizam i komunizam su isto

HF

Hrvatska živi!

HF

Poruka poreznim obveznicima: ‘Vi ste budale’!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više