Hrvatski Fokus
Povijest

Mi Hrvati nismo bili sudionici, niti Prvoga svjetskog rata, ali niti Drugoga svjetskog rata!   

Za vrijeme Drugog svjetskog rata njemačke i talijanske posadne snage nalazile su se na području (Nezavisne) Države Hrvatske

 

Čudilo me je zašto se uporno inzistira na sudjelovanju ustaša u borbama Drugog svjetskog rata. Iako, Hrvatska nije u njima sudjelovala, bilo na strani Saveznika, bilo na strani Sila Osovine. Regularnih jedinica Hrvatske vojske, tijekom Drugog svjetskog rata, nije bilo, niti na zapadnom, niti na istočnom bojištu. Osim toga, Hrvatski Državni Sabor nije niti donio odluku/zakon o ulasku Države Hrvatske/Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u rat na bilo čijoj strani. Onda sam shvatila. To je jedini način da se Hrvatsku prikaže kao ratnog gubitnika, iako to ona nije. Jer…

Lasa Šukilo, Zagreb

PRVI SVJETSKI RAT

Odlukom Sabora Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija dne 29. listopada 1918. godine izišla je iz Austro-Ugarske. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija nije ratova protiv država Antante. Vojska Kraljevine Srbije nakon 9. studenog 1918. godine okupirala je Hrvatske Zemlje zapadno od rijeke Drine.

Hrvatski državni sabor — na temelju potpunoga prava narodnoga samoodređenja, koje je danas već priznato od svih zaraćenih vlasti, — stvara ovaj zaključak: “Svi dosadašnji državnopravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane — razrešavaju se. Ukida se dakle i ništetnom proglašuje napose hrvatsko-ugarska nagodba, a isto se tako ukidaju i ništetnima proglašuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije tako, da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija nema s kraljevinom Ugarskom i pravno ni faktično nikakovih zajedničkih državnih poslova”.

Narodno vijeće Države SHS pozvalo je 4. studenoga srpsku vojsku da uđe na njezin teritorij, a za pomoć se obratilo i vrhovnom zapovjedniku savezničkih vojski maršalu Fochu. I tako su od 9. studenoga odredi srpske vojske napredovali kroz Hrvatsku, dio je išao kroz Slavoniju prema Zagrebu, dio od Dubrovnika (koji je zauzet 13. studenoga) duž obale.

10. TRAVNJA 1941. GODINE

Dne 10. travnja 1941. vojska Kraljevine Jugoslavije/Srbije u. vratila se je u Kraljevinu Srbiju/Jugoslaviji.

Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija vraćena su joj njena područja, koja je 1918. okupirala vojske Kraljevine Srbije.

Sljedećeg dana Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija nazvana je Državom Hrvatskom (“Narodne novine“, Službeni list Države Hrvatske, broj 1/1941, 11. travnja 1941. godine)    

“Jučer o podne preuzeo je vođenje poslova Banske Vlasti najstariji odjelni predstojnik dr. Franjo Žilić.

Na Bansku Vlast došli su gg. dr. Kaić i Malivuk, da se dogovore s drom Žilićem o predaji vlasti generalu g. Slavku Kvaterniku zamjeniku Poglavnika dra Ante Pavelića. Poslije toga pošao je general g. Slavko Kvaternik u drugi veliki salon, gdje ga je dočekao predstojnik g. Franjo Žilić i rekao mu: U ime Banske Vlasti najsrdačnije Vas pozdravljam želeći vam, da dužnost, koju ste preuzeli ispunite do kraja na sreću i veličinu Nezavisne Države Hrvatske. Preuzimajući poslove general Slavko Kvaternik naglasio je prisutnima, da želi najveći red i mir. Nakon toga obavljene su sve potrebne formalnosti kod primo-predaje.”  (Zagreb, 11. travnja 1941. – “Hrvatski Glas”, Zagreb, 12. travnja 1941.) 

DRUGI SVJETSKI RAT

Za vrijeme Drugog svjetskog rata njemačke i talijanske posadne snage nalazile su se na području (Nezavisne) Države Hrvatske.

Ali, to ne znači da je Država Hrvatska bila njemačko-talijanski saveznik u ratu – ostala je neutralna.

Naime, Hrvatski Državni Sabor nije ratificirao takve odluke Dr. Ante Pavelića.

Demarkacijska crta u NDH bila je vojnička demarkacijska crta kojom su Treći Reich i Italija podijelile NDH na interesne zone.

Odlučeno je da dok traje njemačka okupacija Srbije, da će Njemačka držati i dio Hrvatske pod okupacijom.

Određena je na njemačko-talijanskim razgovorima u Beču od 20. do 22. travnja 1941. godine. Talijanske i njemačke postrojbe stalno su bile nazočne u NDH i zbog te zadržanosti i operacija došlo je pitanje potrebe uređenja odnosa okupacijskih snaga, kako među njima, tako i prema NDH na čijoj su zemlju bile. Stoga su ministri Trećeg Reicha von Ribbentrop i Ciano u Beču dogovarali rješenje.

Ova crta ne predstavljala formalno razgraničenje teritorija, jer je vojno-pothvatnog, a ne državnopravnog značenja.

Premda su se njemačke i talijanske postrojbe često ponašale kao okupatori i što je suverenitet NDH bio ograničen, one na području NDH temeljem međudržavnih ugovora službeno nisu bile u svojstvu okupacijskih (Besetzungs-), nego posadnih (Besatzungs-) snaga. (Demarkacijska crta u NDH, hr.wikipedia.org)

Prvo zasjedanje Hrvatskoga državnoga sabora je održano od 23. do 28. veljače 1942. godine. Sjednicama su, pored zastupnika, nazočili svi članovi vlade, diplomatski zbor te visoki dostojanstvenici crkvenih zajednica, katoličke, islamske i evangeličke. Zasjedanje Sabora otvorio je i vodio najstariji zastupnik, Marko Došen.

Na ovom zasjedanju Hrvatski državni sabor prihvatio je prijedlog narodnog zastupnika dra Mirka Košutića da se donese odluka o ništavnosti svih propisa koji su doneseni u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 10. travnja 1941. godine, a tiču se hrvatskoga naroda i njegove samostalnosti. Sabor je istodobno pozdravio i prihvatio sve državnopravne čine od uspostave Nezavisne Države Hrvatske.

Sabor se sastao još samo dvaput, u travnju i prosincu 1942. godine, opet samo kao reprezentativno tijelo. Do konca NDH više se nije sastajao. (Hrvatski državni sabor, hr.wikipedia.org)

Dr. sc. Tomislav Dragun

Povezane objave

Pomirba H. N. ODPORA s hrvatskim komunistima

hrvatski-fokus

Imoćanski kršćani i rišćani

HF

Predstavljen Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja

HF

Račišćani i književnik Petar Šegedin

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više