Razvoj fuzijskog reaktora već je zahtijevao tri desetljeća multinacionalnih koordiniranih istraživanja
Dr. Lea Rems istražuje promjene u staničnim linijama, svira klavir i sastavlja željeznice sa svojim sinom. Dr. Lea Rems zaposlena je u Laboratoriju za biokibernetiku na Elektrotehničkom fakultetu UL. Osobna arhiva fotografije. Dr. Lea Rems zaposlena je u Laboratoriju za biokibernetiku na Elektrotehničkom fakultetu UL. Nedavno je dobila individualnu stipendiju Marie Skłodowska Curie za projekt koji istražuje kako izloženost biološkim stanicama visokonaponskog električnog pulsa utječe na preživljavanje stanica u različitim uvjetima.
- Predstavite nam instrument koji najčešće ili radije koristite na poslu.
– Najčešće koristim računalo, za dizajniranje matematičkih modela, izvođenje simulacija i obradu podataka, ali po mogućnosti osciloskopa – uređaja s kojim mjerimo vremenski tijek električnih signala. Najviše od svega, volim ga koristiti u vezi s eksperimentalnim radom koji radim na uzorcima bioloških stanica. - Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Istražujem kako električno polje mijenja molekularnu strukturu membrana bioloških stanica i kako promjene utječu na biološki odgovor stanica, na primjer na njihov opstanak. Kada su biološke stanice izložene kratkim visokonaponskim električnim impulsima, primjećujemo fenomen koji se naziva elektroporacija. Ovaj fenomen privremeno povećava propusnost staničnih membrana, omogućujući nam da unesemo aktivne tvari u stanice ili da iz njih dobijemo vrijedne molekule.
- Kako koronavirus utječe na vaše istraživanje?
– Ne previše. Iznimka su sastanci i konferencije koje se održavaju gotovo isključivo putem računala. Ali vidim više prednosti nego nedostataka. Mogu slušati predavanja stručnjaka bilo gdje u svijetu, a komunikacija s kolegama iz drugih zemalja više nije velika stvar. Mislim da imamo način da se približimo. Naravno, u nekim slučajevima propuštam izravnu komunikaciju. - Zašto volite znanost?
– Jer je objektivna i temelji se na mjerenjima, a ne na mišljenjima. I zato što ljudi koji rade u znanosti znaju oblikovati svoje mišljenje na temelju provjerljivih činjenica, a ne predrasuda ili glasina.
- Što dobro vaš rad može donijeti čovječanstvu?
– Elektroporacija se koristi u nekoliko područja u medicini i biohologiji, na primjer u liječenju raka, srčanih aritmija, genske terapije i cijepljenja različitim DNK ili RNK cjepivima. Također se koristi u prehrambenoj industriji, na primjer za hladnu pasterizaciju voćnih sokova, za proizvodnju šećera iz šećerne repe, u proizvodnji vina. Moje istraživanje također donosi nova znanja o tome kako stanice reagiraju na ozljede (elektroporacija je ozljeda) i kako je mogu popraviti.
- Kada ste znali da ćete biti znanstvenik?
– Znanost me fascinirala s mojih mladih nogu, ali uvijek sam je doživljavala kao nešto nepristupačno. Tek s početkom doktorskog studija pogodila me spoznaja da znanost i istraživanje mogu biti normalan posao, što sam i sama počela raditi.
- Što još radite osim istraživanja?
– Budući da imam trogodišnjeg sina, trenutno planiram najviše vremena u izgradnji željezničkih pruga i igranju vlakovima. Ako imam još vremena, još uvijek volim sjesti za klavir. Sviranje klavira bila je moja glavna izvannastavna aktivnost do studentskih godina. Glazba (i umjetnost općenito) je, s jedne strane, alat za izražavanje emocija i kreativnosti, a s druge strane alat za samoizražavanje i jačanje samodiscipline. Glazba je velika protuteža znanstvenom radu, ali mi pomaže i da budem bolji znanstvenik. - Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Iskrenost prema sebi i drugima, u smislu kvalitete rezultata, njihovih sposobnosti i ograničenja, sposobnosti mjerenja opreme, pristranosti, pogrješaka, kreativnosti njihovih ideja i ideja drugih, doprinosa drugih ljudi dobivenim rezultatima. - Biste li putovali na Mars da vam se pruži prilika?
- – Da, definitivno bi bilo izvanredno iskustvo gledati na život drugačijim očima.
- Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Sve će ovisiti o financiranju, jer je razvoj svake metode dugotrajan. Razvoj fuzijskog reaktora već je zahtijevao tri desetljeća multinacionalnih koordiniranih istraživanja, podržanih desetcima milijardi eura, a mi smo još uvijek na pola puta.
• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
– Claude Shannon, otac teorije informacija, svakako je na vrhu jer je bio teoretičar i praktičar. I izvanredna Marie Skłodowska Curie, koja se, između ostalog, nije bojala svojim znanjem o pomaganju ranjenim vojnicima tijekom Prvog svjetskog rata. Inače, sa svakim tko je utemeljen, ima širok pogled na svijet, može se predomisliti kad vidi nove činjenice i ostaje pri svom mišljenju, čak i kada ga drugi ne prihvaćaju.
- Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– Knjiga Pčela: Biologija ljudi u našem najboljem i najgorem, u kojoj Robert Sapolsky objašnjava pozadinu ljudskih obrazaca ponašanja. Također preporučujem dokumentarne filmove o utjecaju poljoprivrede na okoliš i našoj kulturi prehrane. S tim u vezi zanimljiva je knjiga Revolucija jedne slame Masanobuja Fukuoke. Za opće znanstvene vijesti, brifing o prirodi i vijesti dio su časopisa Lex Fridman, koji često ugošćuje zanimljive znanstvenike.
- Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
– Elektroporacija se također koristi u pripremi prženih pomfrita jer čini strukturu tkiva krumpira mekšom i fleksibilnijom te zato što smanjuje količinu ulja potrebnog za prženje. Ako vidite pomfrit koji je sumnjivo fleksibilan, vjerojatno ga ubija struja.
